Većina ljudi shvaća važnost zdravog tijela. Mnogi ljudi, međutim, zanemaruju vrijednost mentalnog zdravlja. Dobro mentalno zdravlje može učiniti život ugodnijim. Također može promovirati bolje fizičko zdravlje i izdržljivost. Morate se pobrinuti i za svoje tijelo i za um da biste bili zaista zdravi.
Koraci
Metoda 1 od 4: Suočavanje sa stresom
Korak 1. Vježbajte svoje tijelo
Kada doživite stres, vaš mozak proizvodi hormone koji govore tijelu da se pripremi za odgovor na prijetnju. Ozbiljan stres može ugroziti vaše mentalno zdravlje, a može uzrokovati i fizičke simptome. Jedan od dobrih načina za upravljanje stresom je vježba.
- Vježbe i fizička aktivnost mogu olakšati napete mišiće.
- Vježba također uzrokuje da tijelo oslobađa endorfin. Endorfini su neurotransmiteri koji čine da se osjećate dobro i inhibiraju stresnu reakciju vašeg tijela. Oni također pomažu poboljšati vaše raspoloženje i pomažu vam da se osjećate smirenije.
- Isprobajte različite aktivnosti kako biste pronašli onu u kojoj uživate. Dobre aktivnosti su joga, hodanje, ples i sport koji vam pomažu da vam srce ubrzano radi.
- Kad se osjećate pod stresom, može doći u iskušenje da preskočite vježbu jer je to još jedna stvar koju morate učiniti. Međutim, dugoročno će koristi biti jasne.
Korak 2. Jedite dobro
Pravilna prehrana i prehrambene navike također mogu pomoći u smanjenju stresa. Konkretno, imajte na umu sljedeće savjete:
- Ograničite unos kofeina i alkohola. Previše bilo koje od ovih tvari može izazvati anksioznost. Više od jednog ili dva alkoholna pića dnevno može otežati suočavanje sa stresom.
- Neka obroci budu mirno i opušteno iskustvo. Ne žurite sa jelom.
- Ne prejedajte se. Izbjegavajte upotrebu hrane kao načina da se nosite sa stresom.
- Neke namirnice sadrže hranjive tvari koje pomažu vašem tijelu da se nosi sa stresom. Konkretno, smatra se da avokado, banane, čaj, cjelovite žitarice, masna riba, mrkva, orasi, jogurt i čokolada pomažu u upravljanju stresom.
Korak 3. Spavajte dovoljno
Spavanje je vrijeme za vaše tijelo da popravi i obradi stres iz dana u dan. To je trenutak kada se vaš mozak mora opustiti. Omogućava i vašem tijelu da se opusti nakon napornih mišića tokom dana.
- Spavanje djeluje kao gumb za poništavanje vašeg stresa. Pomaže vam da izbjegnete ozbiljne stresne reakcije poput anksioznosti.
- Važno je da dovoljno spavate i da san bude kvalitetan. Na primjer, ne želite da vas buka često budi tokom noći. Kako biste smanjili stres, spavajte 6-8 sati mirno svake noći.
Korak 4. Vježbajte svjesnu meditaciju
Svesna meditacija je meditacija koja zahteva da se fokusirate na sadašnji trenutak. Vježbanje svjesne meditacije stavlja fokus na jednostavno biti i ne raditi ništa drugo u ovom trenutku.
- Možete meditirati samo 30 minuta dnevno. Čak i ova količina proizvodi blagotvorne promjene u ponašanju i funkciji mozga. Svesnost smanjuje emocionalnu reaktivnost, anksioznost i depresiju.
- Počnite tako što ćete pronaći mirno mjesto gdje vas neće ometati. Udobno se smjestite i obratite pažnju na svoje misli. Neka vaše misli prođu vašim umom, dolaze i odlaze iz vaše svijesti.
- Svu svoju pažnju usmjerite na sadašnji trenutak, a posebnu pažnju posvetite disanju. Zabilježite ono što vidite, čujete i osjećate. Primijetite gdje u svom tijelu držite napetost. Potvrdite sve misli, brige ili emocije koje se pojave, a zatim ih pustite.
- Ako vam um počne lutati ili se počnete zadržavati na brigama, preusmjerite pažnju na disanje.
Metoda 2 od 4: Izgradnja samopoštovanja
Korak 1. Ispitajte svog unutrašnjeg kritičara
Osjećati se dobro od presudne je važnosti za mentalno zdravlje. Zabrinutost i negativne misli mogu vas zaskočiti i spriječiti da se osjećate najbolje. Sumnja u sebe može biti posebno uznemirujuća. Sljedeće vježbe mogu vam pomoći da utišate unutrašnjeg kritičara i ublažite svoje brige:
- Ako uhvatite sebe kako brinete ili mislite negativno o sebi, postavite sebi nekoliko pitanja. Na primjer: "Je li ova misao dobra prema meni?" "Je li ova misao tačna?" "Da li bih ovo rekao nekom drugom?" Odgovori na ova pitanja često mogu pomoći u smanjenju sumnje u sebe.
- Promijenite negativnu misao da bude istinitija ili ljubaznija. Na primjer, možda ćete pomisliti: "Nikad ništa ne shvaćam kako treba." Pokušajte ovo učiniti istinitijim razmišljajući umjesto toga: „Ponekad stvari ne shvaćam kako treba, ali ponekad odlično radim svoj posao. U redu je što ne mogu sve i ponosan sam na ono što mogu učiniti.”
Korak 2. Fokusirajte se na svoje snage
U teškoćama usredotočite se na kvalitete koje vam mogu pomoći da prebrodite životne izazove.
- Na primjer, ako biste mogli pomisliti: „Ne volim što ne znam šta će se dogoditi. Šta ako se dogodi nešto strašno? " U ovom slučaju možete se podsjetiti na svoje snage. Mogli biste sebi reći: „Ne volim što ne znam šta će se dogoditi, ali znam da sam u prošlosti prevazišao nepredvidive događaje. Vjerujem u svoju sposobnost da podnesem sve što mi se nađe na putu.”
- Priznavanje onoga što cijenite kod sebe podsjetit će vas na vašu vrijednost, koja je neophodna za mentalno zdravlje. Vrednovanje vaših snaga može vas podsjetiti koliko ste sposobni i kompetentni.
- Korisno je zapisati svoja razmišljanja o svojim snagama ili čak započeti dnevnik. Evo nekoliko korisnih uputstava za početak: Zbog čega se osjećate snažno? Radi li se o nečemu ili o određenom okruženju? Opišite ono što osjećate u trenucima snage. Povjerenje? Ponos? Navedite 5 osobina o sebi koje su snage. Šta je od ovoga najvažnije? Zašto?
Korak 3. Vježbajte samopotvrđivanje
Samopotvrđivanje je vježba u kojoj se podsjećate na svoju vrijednost govoreći ili zapisujući stvari koje vam se sviđaju ili im se divite. Redovno priznavanje atributa koje volite kod sebe može vam dati veliki poticaj u samopoštovanju.
- Recite ono što volite kod sebe naglas u ogledalu. Kad god imate trenutak, možete izvesti ovu kratku vježbu. Ako to radite više puta, pomoći ćete izgraditi samopoštovanje.
- Primjer potvrde bi bio: „Volim kakav sam veliki prijatelj i ponosan sam na to kako se ponašam prema svojim prijateljima.“
- Drugi primjer bi mogao biti: “Volim što mi je kovrčava kosa jer je drugačija. Drago mi je što danas grlim kosu.”
- Studije pokazuju da samopotvrđivanje također može pomoći u oslobađanju od stresa i promicanju kreativnog razmišljanja u stresnim situacijama.
Metoda 3 od 4: Upravljanje negativnim emocijama
Korak 1. Odvojite vrijeme za sebe
Suočavanje sa snažnim emocijama može biti teško, ali suočavanje s njima dio je uključivanja u život. Sposobnost reguliranja emocija i smirivanja vlastite boli bitan je dio mentalnog zdravlja. Dio ovoga vam svakodnevno oduzima vrijeme da učinite stvari zbog kojih se osjećate dobro.
- Ono zbog čega se osjećate dobro će varirati od osobe do osobe. Vjerojatno već imate aktivnosti koje vam pomažu da se nosite s emocijama.
- Neki sjajni primjeri uključuju razgovor s prijateljem, šetnju, slušanje muzike ili bavljenje nekom drugom umirujućom aktivnošću poput kupke u mjehurićima.
Korak 2. Vježbajte samosvijest
Imajte na umu vlastite emocionalne reakcije na vanjske događaje. Odvojite vrijeme da razmislite o svojim reakcijama na teške situacije.
- Umjesto da odmah reagirate na negativan događaj, pokušajte se na trenutak mentalno ukloniti kako biste zabilježili svoj emocionalni odgovor. Mnogi ljudi smatraju korisnim, na primjer, nekoliko puta duboko udahnuti ili izbrojati do deset prije nego što reagiraju.
- Razmišljajte o tome šta osjećate bez osude. To vam omogućuje prostor da reagirate na način koji nije impulzivan, ali je promišljen.
- Svjesnost svojih emocija posebno je korisna u kretanju komunikacije i odnosa.
Korak 3. Vodite dnevnik
Dnevnik vam može pomoći da organizirate svoje misli i osjećaje. To može povećati vašu svijest o vlastitim emocionalnim reakcijama. Ima i mentalne i fizičke prednosti, poput jačanja imunološkog sistema i oslobađanja od stresa. Evo nekoliko korisnih upita za časopis:
- Kako su moja osećanja povezana sa ovim događajem? Kako nisu povezani?
- Šta mi ovi osjećaji govore o meni i mojim potrebama?
- Procjenjujem li svoj emocionalni odgovor? Koje pretpostavke donosim svojim sudovima?
- Pokušajte pisati u dnevnik najmanje 20 minuta svaki dan.
Metoda 4 od 4: Održavanje zdravih odnosa
Korak 1. Prepoznajte karakteristike zdravih odnosa
Socijalna podrška važna je u teškim vremenima. Prijatelji, porodica i saradnici mogu ponuditi emocionalnu podršku i pomoć u stresnim životnim događajima. Socijalna podrška također vam nudi mjesto da se osjećate prihvaćeno i sigurno. Potražite ove komponente u svojim odnosima:
- Trust. Povjerenje je ključno za izgradnju snažne, zdrave veze. Omogućava ranjivost kroz intimno otkrivanje našeg najistinitijeg ja.
- Poštovanje. Poštovanje u odnosima znači da prihvatate mišljenja, potrebe i granice druge osobe. Poštovanje takođe uključuje izbjegavanje uvredljivih komentara, prozivanje imena i omalovažavanje.
- Slušanje. Slušanje je jedan od načina da jasno prenesete poštovanje i brigu prema drugoj osobi. Vježbajte aktivno slušanje ostavljajući dovoljno vremena da druga osoba govori. Obratite pažnju na to šta govore, kao i na način na koji to govore. Potražite druge da učine isto.
- Sloboda. Sloboda u vezi znači da drugoj osobi dopuštate vrijeme za sebe. Dopuštate im i da njeguju druge životne odnose. To znači da dopuštate jedni drugima da izrazite svoje potrebe bez posljedica.
Korak 2. Prepoznajte karakteristike nezdravih odnosa
Nažalost, neki odnosi mogu biti nezdravi ili čak nasilni. Zlostavljanje u odnosima često se odnosi na kontrolu druge osobe, fizički ili emocionalno. Evo nekih ponašanja koja bi mogla ukazivati na to da je druga osoba zlostavljana:
- Namerno te sramoti
- Pretjerano kritičan
- Ignorisanje ili isključivanje vas
- Često ćudljiv i nepredvidljiv
- Kontrolišite kuda idete i ograničite koga možete videti
- Koristeći izraze poput „Ako ti ne _, ja ću _“.
- Koristeći novac za kontrolu
- Provjera mobitela ili e -pošte bez vašeg dopuštenja
- Biti posesivan
- Pokazivanje ćudi ili ekstremne ljubomore
- Pritisak, upotreba krivice ili prisiljavanje na seks
Korak 3. Procijenite svoje odnose
Kada shvatite šta čini zdrav ili nezdrav odnos, odvojite malo vremena da razmislite o svom društvenom krugu i ljudima u njemu. Razmislite o tome koji odnosi najviše podržavaju, a koji mogu biti uvredljivi.
- Ako u vašem životu postoje nasilni odnosi, razmislite o tome da se suočite s pojedincima koji ih zlostavljaju u vezi njihovog ponašanja. Možda ćete također morati razmisliti o uklanjanju tih ljudi iz mreže za podršku, posebno ako nisu skloni vašim brigama. Ovi ljudi štete vašem mentalnom zdravlju.
- Na isti način, možda ćete htjeti provesti više vremena s pojedincima koji vas najviše podržavaju.
Korak 4. Uključite se u zdravo ponašanje u odnosima
Održavanje pozitivnih odnosa ne odnosi se samo na ponašanje drugih. Radi se i o vašem vlastitom ponašanju. Evo nekoliko savjeta za održavanje zdravih odnosa:
- Saznajte šta svako od vas želi kao pojedinci, kao i šta svako želi od veze.
- Izrazite svoje potrebe i budite prijemčivi za potrebe drugih.
- Prepoznajte da kroz jednu vezu nećete pronaći potpunu sreću.
- Budite otvoreni kompromis i naučite pregovarati o ishodima koje oboje možete prihvatiti.
- Prihvatite i volite razlike između sebe i drugih.
- Vježbajte empatiju pokušavajući razumjeti tuđu percepciju i gledišta. Kad se pojave ozbiljni problemi, pokušajte pregovarati iskreno i saosjećajno.
Video - Korištenjem ove usluge neke se informacije mogu podijeliti s YouTubeom
Savjeti
- Steknite naviku pozitivnog razmišljanja kako biste ostali motivirani i nadahnuti.
- Koristite dnevnik za obradu emocija koje nisu ugodne, poput tuge, praznine, osjećaja napuštenosti. Ovo je dobra vježba prije spavanja.
- Proslavite Dan mentalnog zdravlja kako biste drugima proširili svijest o pitanjima mentalnog zdravlja.
