Biti medicinska sestra može biti stresan posao u najboljim vremenima. Kad se zateknete da radite noću, preuzimate dodatne smjene i tjerate se do iznemoglosti da se brinete o svojim pacijentima, umor i stres mogu postati dio svakodnevnog života, a ne samo povremena smetnja. Stalni stres može pridonijeti izgaranju, pa je važno znati kako se brinuti o sebi kao medicinska sestra. Možete živjeti zdravijim, bolje prilagođenim životom tako što ćete pronaći načine da smanjite stres, vodeći računa o svom fizičkom zdravlju i usklađujući svoj posao s privatnim životom.
Koraci
1. dio 3: Smanjenje stresa
Korak 1. Znajte šta možete promijeniti, a šta ne
Pokušaj da kontrolišete sve u svom životu i na poslu može biti glavni izvor stresa. Prihvatite da će sestrinski rad uvijek dolaziti s nekim situacijama koje nisu idealne. Potražite kreativne načine za rješavanje ovih situacija ili oko njih, umjesto da ih pokušavate promijeniti.
Možda nećete moći kontrolirati svoje radno vrijeme, svoje suradnike i pacijente, ali možete kontrolirati svoje reakcije na zahtjevne situacije
Korak 2. Aktivno pristupite rješavanju problema
Umjesto da dopustite brigama oko posla da vas obuzmu, preusmjerite fokus na rješavanje problema. Kad se nađete pod stresom zbog nečega što možete kontrolirati, shvatite što trebate učiniti da riješite situaciju. Zatim podijelite rješenje na jednostavne korake koje možete poduzeti jedan po jedan.
Na primjer, ako mislite da nikada nemate dovoljno vremena da sve obavite tokom smjene, razmislite ili istražite kako biste došli do organizacijskih tehnika koje će vam pomoći da radite efikasnije
Korak 3. Izazovite negativno razmišljanje
Kao medicinska sestra, mogli biste vršiti pritisak na sebe da svaki dan obavljate savršen posao, ali to nije razumno očekivanje. Primijetite kada počnete da se ponižavate ili razmišljate na sve ili ništa. Podsjetite se da radite najbolje što možete i da ne morate biti nadljudski da biste se dobro brinuli o svojim pacijentima.
Na primjer, ako ne možete prestati razmišljati o jednoj grešci koju ste napravili, podsjetite se svih ostalih stvari koje ste učinili kako treba
Korak 4. Pametno upravljajte svojim vremenom
Loše upravljanje vremenom može biti glavni izvor stresa. Steknite naviku odlaska na posao nekoliko minuta ranije, kako biste se osjećali smireno i pribrano kad stignete. Ako se borite da se naspavate ili provodite vrijeme sa svojim najmilijima, upotrijebite planer ili aplikaciju kako biste ove aktivnosti ugradili u svoj dnevni raspored.
Korak 5. Pronađite načine za opuštanje
Uzimanje vremena za izvođenje vježbi opuštanja može vam pomoći da se osjećate mirnije i koncentriranije do kraja dana. Na poslu možete koristiti tehnike dubokog disanja ili vježbe vizualizacije. Pokušajte meditirati ili pisati u dnevniku kod kuće.
Korak 6. Obratite se svojim kolegama za podršku
Socijalna podrška bitan je dio smanjenja nivoa stresa. Povezivanje sa kolegama medicinskim sestrama pružit će vam osjećaj drugarstva i pomoći vam da zajedno prođete kroz teške promjene. Sprijateljite se sa svojim kolegama praveći zajedničke pauze i pronalazeći humor u svom poslu kad god možete.
Dio 2 od 3: Održavanje dobre ravnoteže između posla i privatnog života
Korak 1. Izbjegavajte da preuzimate više posla nego što možete podnijeti
U redu je reći "ne" kada vas neko zamoli da napravite dodatnu smjenu za koju znate da ne možete upravljati. Ne činite uslugu sebi, svom radnom mjestu ili svojim pacijentima ako ste previše umorni da biste mogli funkcionirati. Nemojte se osjećati krivima što poznajete i poštujete svoje granice.
Korak 2. Provedite vrijeme sa prijateljima i porodicom
Vidjeti svoje najmilije može biti veliki odmak od stresa povezanog s poslom, a vaši prijatelji i porodica mogu vam pružiti brižno uho kada trebate nekoga s kim možete razgovarati. Socijalna podrška jedan je od najvećih ključeva općeg zdravlja, stoga njegujte svoje odnose izvan radnog mjesta.
Čak i ako nemate puno slobodnog vremena, brzi telefonski poziv ili razgovor uz šalicu kave mogu vam pomoći da ostanete povezani sa svojim najmilijima
Korak 3. Odvojite vrijeme za smislene aktivnosti
Svaki dan izdvojite malo vremena da učinite nešto što vam je važno. Bilo da više volite raditi na kreativnim projektima, učiti nove vještine ili sudjelovati u vjerskim aktivnostima, održavanje zaokruženog života napunit će vašu emocionalnu dobroću i smanjiti opći nivo stresa.
Korak 4. Budite oprezni na znakove sagorijevanja
Izgaranje je stanje koje se može dogoditi ako ste predugo pod stresom i preopterećeni. Ako se većinu vremena osjećate iscrpljeno, nemotivirano i cinično, mogli biste izgorjeti od pritiska posla. Izgaranje je obično znak da morate preispitati svoje prioritete i usvojiti održiviji način života.
- Izgaranje se može pojaviti i na fizičke načine, poput neobjašnjivih glavobolja ili bolova u leđima, kao i promjene u snu ili apetitu. Neki ljudi se čak mogu obratiti drogama ili alkoholu kada posao postaje previše stresan.
- Ako mislite da se nosite s izgaranjem, posebno je važno da se obratite društvenoj podršci i ugradite brigu o sebi u svoju rutinu. Razmislite o tome da se obratite programu pomoći zaposlenicima kako biste otkrili više pozitivnih mogućnosti za stres ili postavite cilj da tražite novu poziciju ili potpuno drugačiji put u karijeri na temelju vaših interesa i vještina.
Korak 5. Iskoristite dane odmora
Vrlo često medicinske sestre mogu biti toliko posvećene brizi o pacijentima i njihovim porodicama da zanemaruju brigu o sebi. Ako imate dane odmora koji su blizu isteka i čini se da vas stres podvlači, uzmite prijeko potrebnu pauzu. Čini se da oni koji redovito borave na odmoru imaju smanjeni stres, pozitivnije razmišljanje i poboljšavaju zdravstvene pokazatelje.
Vaš odmor ne mora biti raskošan i egzotičan, ako vam to budžet ili vrijeme ne dopuštaju. Odmorite se vikendom sa partnerom, djecom ili bliskim prijateljem u obližnji grad koji se nalazi na udaljenosti od vožnje. Istražite svoje područje posjetom muzejima, umjetničkim galerijama ili pronalaskom lokalne pješačke staze. Ili, jednostavno pronađite dobru knjigu za čitanje i zavucite se na kauč nekoliko dana s opuštajućim "boravkom"
3. dio 3: Ostati zdrav
Korak 1. Spavajte dovoljno
Nedostatak sna loše je za vaše raspoloženje, zdravlje i motivaciju. Ako imate nepravilan raspored spavanja, zamračene zavjese i čepići za uši mogu vam pomoći da lakše zaspite. Obavezno razgovarajte sa svojom djecom i partnerom o rasporedu sna, kako bi znali da vas ne mogu probuditi.
- Ako vam je teško da se povučete na kraju dugog dana, razmislite o stvaranju kratkog rituala prije spavanja. Toplo kupanje ili čitanje knjige može vam pomoći da se dovoljno opustite da zaspite.
- Izbjegavajte konzumiranje kofeina ili alkohola neposredno prije spavanja.
Korak 2. Redovno vježbajte
Vježba oslobađa od stresa, podiže raspoloženje i održava vas u formi, a sve će vam to pomoći da bolje funkcionirate na poslu. Ako nemate vremena redovito posjećivati teretanu, pokušajte vježbu ugraditi u svakodnevni život. Idite stepenicama umjesto liftom, prošetajte sa kolegom na pauzi za ručak i usvojite aktivne hobije.
Korak 3. Hranite se hranjivo
Da biste ostali energični cijeli dan na poslu, izbjegavajte jesti visoko prerađenu, slatku hranu. Slatkiši, krafne i druge poslastice možda će vam dati kratak nalet energije, ali će vam na kraju sniziti šećer u krvi, uzrokujući promjene raspoloženja i pospanost. Umjesto toga, jedite integralne žitarice, povrće, voće i orašaste plodove, što će vam dati održiviji porast energije.
Pripremite zdrave zalogaje i obroke unaprijed, kako ne biste na kraju odabrali manje hranjive opcije iz praktičnosti
Korak 4. Drijemajte
Kratko drijemanje može vam pomoći da ostanete budni duže vrijeme i izbjegnete nesreće povezane s umorom. Ako radite preko noći ili radite u smjenama od leđa, uvlačenje u mačku može biti posebno korisno.
Koristite svoju prosudbu kada je u pitanju drijemanje. Neka radna mjesta ne dozvoljavaju medicinskim sestrama da drijemaju tokom pauze
Korak 5. Pažljivo koristite stimulanse
Kofein vam može pomoći da ostanete budni i puni energije tokom dugog dana, stoga ne oklijevajte u ispijanju šalice ili dvije kave. Ipak, izbjegavajte pretjerivanje. Previše kofeina može proizvesti učinak sličan padu šećera, a dugoročno može uzrokovati zdravstvene probleme.
- Izbjegavajte nedijetalna gazirana pića ili energetska pića. Šećer u ovim napicima može nadmašiti dobrobiti kofeina.
- Obično je potrebno 20 do 30 minuta da osjetite efekte kofeina, pa prema tome odmjerite svoju šalicu kave.
