Trovanje hranom je u najboljem slučaju neugodno, a u najgorem slučaju smrtonosno. Na sreću, trovanje hranom možete izbjeći ako pravilno pripremite hranu i pravilno je skladištite. Također je važno znati kako sigurno konzumirati hranu, kao i razumjeti kako djeluje trovanje hranom. Uskoro ćete znati kako izbjeći trovanje hranom i kod kuće i u restoranima!
Koraci
1. dio od 4: Pravilna priprema hrane
Korak 1. Kupujte pažljivo
Sigurnost hrane počinje u trgovini, pa kupujte mudro:
- Provjerite datume isteka roka upotrebe za sve proizvode i na temelju svoje procjene odlučite jesu li namirnice uskladištene na odgovarajućim temperaturama.
- Pakirajte meso i proizvode od peradi u posebne vrećice i ne dopustite da sirovo meso dotakne bilo koju drugu hranu dok kupujete ili donosite kući.
Korak 2. Održavajte hladni lanac
Hladnu i smrznutu hranu držite što je moguće hladnijom, posebno prilikom prenošenja iz trgovine do kuće. Time se sprječava rast dosadnih bakterija koje mogu uzrokovati trovanje hranom. Evo načina da svoju hranu sačuvate sigurnom:
- Umotajte robu u novine ili kupite malu hladnjaku za transport hladne i smrznute hrane kući. Kada koristite hladnjake, uvijek odvajajte meso od drugih hladnih namirnica. Hladnjake morate označiti tako da uvijek stavite prave predmete u pravi hladnjak. Hladnjake čistite nakon svake upotrebe krpama za dezinfekciju.
- Kad je moguće, ostavite hvatanje hladnih proizvoda do kraja kupovine.
- Čuvajte svu hranu pravilno i brzo kada se vratite kući.
Korak 3. Uvijek operite ruke prije i poslije pripreme hrane
Temeljito operite ruke vrućom vodom i antibakterijskim sapunom prije i nakon pripreme hrane, posebno nakon rukovanja sirovim mesom. Osušite ruke na čistom peškiru odvojenom od onog koji koristite za brisanje površina.
- Redovito čistite krpe za suđe i ručnike za ruke kako biste spriječili nakupljanje bakterija na tkanini.
- Uvijek perite ruke nakon rukovanja kućnim ljubimcima (posebno gmazovima, kornjačama i pticama) i nakon korištenja kupaonice ili rukovanja otpadom.
Korak 4. Održavajte kuhinju čistom
Vrlo je važno da kuhinjski pultovi i druga područja za pripremu hrane budu čisti, posebno pri pripremi visokorizičnih namirnica poput mesa, peradi i jaja.
- Za čišćenje stolova i drugih površina koristite blago dezinfekcijsko sredstvo.
- Operite dasku za rezanje u toploj vodi sa sapunom. Najbolje ga je očistiti i otopinom izbjeljivača napravljenom od 1 žličice (5 mL) izbjeljivača pomiješane u 34 unci (1 L) vode.
- Dezinfikujte svoj sudoper, posebno ako ste u njemu prali proizvode od sirovog mesa. Moguće je da klice dođu na vaše čisto posuđe.
Korak 5. Za pripremu sirovog mesa/peradi i povrća koristite odvojene daske za sjeckanje
Držite ove ploče odvojeno kako biste izbjegli svaku mogućnost unakrsne kontaminacije bakterija s mesa na druge prehrambene proizvode.
- Ako ne možete držati odvojene daske za rezanje, obavezno temeljito dezinfikujte višenamjensku dasku za rezanje nakon svake upotrebe (pogledajte recept za izbjeljivače u "Savjeti").
- Plastične daske za rezanje preporučuju se preko drvenih dasaka za rezanje, jer se drvene teže čiste. Drvene daske za rezanje također mogu apsorbirati i zadržati bakterije u svom zrnu.
Korak 6. Pažljivo odmrznite
Nikada ne smijete odmrzavati hranu (posebno meso i perad) na sobnoj temperaturi samo kako biste ubrzali proces.
- Hranu uvijek treba odmrznuti u hladnjaku, jer odmrzavanje na sobnoj temperaturi omogućuje da se površina hrane prebrzo zagrije, potičući rast bakterija.
- Alternativno, hranu možete odmrznuti pomoću postavke "odmrzavanje" ili "50 posto snage" na mikrovalnoj pećnici. Možete i sigurno odmrznuti hranu držeći je pod hladnom tekućom vodom.
- Nakon što su namirnice potpuno odmrznute, treba ih odmah upotrijebiti - nikada ih ne treba ponovno zamrzavati, a da se prethodno ne skuhaju.
Korak 7. Temeljito skuhajte hranu
Ovo je posebno važno za crveno meso, perad i jaja, koja se smatraju visokorizičnom hranom.
- Kuhanjem ove hrane do kraja uništit ćete štetne klice. Za ispravna vremena kuhanja pogledajte kuharsku knjigu (uzimajući u obzir težinu hrane i temperaturu vaše pećnice).
- Upotrijebite termometar za meso ako sumnjate koliko dugo ćete kuhati nešto - to može oduzeti mnogo neizvjesnosti u kuhanju mesa. Piletina i ćuretina se kuvaju kada dostignu temperaturu od 165 ° F, odresci se kuvaju na 145 ° F, a hamburgeri na 160 ° F.
Korak 8. Vruću hranu držite toplu, a hladnu hladnu
Bakterije se najbrže razmnožavaju između 40 ° F i 140 ° F, pa je važno da hranu držite iznad ili ispod ovih temperatura.
Morate se pobrinuti da vaš hladnjak bude postavljen na temperaturu od 4 ° C/ 40 ° F ili manje i da kuhana hrana dostigne temperaturu od najmanje 165 ° F
Korak 9. Prije posluživanja dobro zagrijte ostatke
Ostaci koji su se slabo zagrijali i dalje mogu sadržavati aktivne patogene hrane. Štaviše, ako su ostaci pokvareni, nikakvo dodatno zagrijavanje ih neće učiniti sigurnima.
- Ne ostavljajte ostatke predugo. Bilo kakvi znakovi promjene boje, sluzi, rasta plijesni itd. Su signali za odbacivanje ili kompostiranje ostataka.
- Nikada ne zagrijavajte ostatke više od jednom.
Dio 2 od 4: Pravilno skladištenje hrane
Korak 1. Čuvajte hranu prema njihovim potrebama
Vrsta skladištenja ovisi o vrsti hrane.
- Suvu hranu kao što su testenine, pirinač, sočivo, pasulj, konzervirana hrana i žitarice možete držati na hladnom i suvom mestu, poput ostave ili ormara.
- Druge namirnice mogu biti zeznutije i treba paziti da se uskladište na odgovarajući način:
Korak 2. Zamrznite ili ohladite po potrebi
Zamrznute namirnice stavite u zamrzivač u roku od 2 sata nakon što ste ih izvadili iz zamrzivača (iako bi u idealnom slučaju to trebalo učiniti prije-odložite ih čim dođete kući).
- Meso, perad, jaja, riba, prethodno pripremljena jela, mliječni proizvodi i ostaci hrane uvijek se moraju hladiti.
- Mnogu hranu nakon otvaranja treba držati u hladnjaku ili na hladnom i tamnom mjestu, poput podruma ili ostave. Za detalje o skladištenju i upute pročitajte naljepnice. Ako imate bilo kakvih nedoumica, uvijek griješite na strani osiguravanja hladnijeg okruženja.
Korak 3. Nikada ne skladištite hranu u otvorenoj posudi
Hrana - posebno sirovo meso i ostaci hrane nikada se ne smiju skladištiti u otvorenim posudama.
- Čvrsto pokrijte svu hranu prozirnom folijom ili limenom folijom, stavite u posudu sa hermetičkim poklopcem ili spremite u plastičnu vrećicu koja se može zatvoriti.
- Nikada ne skladištite hranu u otvorenim limenkama jer to stvara plodno tlo za bakterije. Umjesto toga prenesite stvari poput paste od paradajza i slatkog zrna u plastičnu posudu.
Korak 4. Obratite pažnju na datume upotrebe
Sve namirnice, bez obzira na njihov status skladištenja, treba pojesti brzo i unutar roka upotrebe.
- Čak i začini i sušeno bilje gube svoja korisna svojstva i arome ako se predugo drže, a mnogi predmeti mogu postati štetni ako se čuvaju nakon isteka roka upotrebe.
- Nikada ne jedite hranu iz udubljenih ili ispupčenih limenki ili limenki ili iz ambalaže sa slomljenim pečatom, čak i ako je hrana u roku upotrebe.
Korak 5. Hranu držite odvojeno
Uvijek držite sirovo meso, sirova jaja i perad dalje od kuhane hrane, svježeg voća i povrća.
Čuvajte sirovo meso pokriveno, na donjoj polici frižidera. To će spriječiti njegovo dodirivanje ili kapanje po drugoj hrani
Korak 6. Zaštitite svoju hranu od insekata i životinja
Hrana se lako može zaraziti ako je lako dostupna kućnim ljubimcima i štetočinama.
- Pravilno skladištenje hrane - čuvanje hrane u zatvorenim posudama u zatvorenom frižideru, zamrzivaču ili ormaru - pomoći će da se insekti i životinje drže podalje.
- Međutim, hrana je podložnija kontaminaciji četvoronožnih zvijeri tijekom pripreme i posluživanja. Ne ostavljajte hranu bez nadzora tokom procesa pripreme i držite gotova jela prekrivena poklopcima ili prozirnom folijom dok ne budu spremna za posluživanje.
Korak 7. Budite posebno oprezni tokom toplijeg vremena
Do kontaminacije hrane bakterijama dolazi mnogo brže po toplijem vremenu.
Ako jedete na otvorenom, pobrinite se da svi brzo pojedu hranu i da se ostaci hrane vrate unutra u roku od sat vremena kako bi se ponovo pohranili na hladnom
Dio 3 od 4: Sigurna prehrana
Korak 1. Uvijek operite ruke prije jela
Operite toplom vodom i antibakterijskim sapunom i dobro osušite čistim ručnikom za ruke.
Korak 2. Izbjegavajte mlijeko i nepasterizovani voćni sokovi.
Pasterizirana hrana prošla je proces koji ubija klice.
- Ako su mlijeko i voćni sokovi pasterizirani, to obično piše na etiketi. Također biste trebali izbjegavati prehrambene proizvode napravljene od nepasteriziranog mlijeka, poput određenih sireva.
- Međutim, komercijalni sokovi i koncentrati sokova koji se prodaju na sobnoj temperaturi i imaju produženi vijek trajanja pasterizirani su, čak i ako na etiketi to ne piše.
Korak 3. Jedite hranu ubrzo nakon što je skuhana
To će pomoći da se osigura da štetne klice nemaju vremena za rast.
Poštujte pravilo "2-2-4" kada su u pitanju ostaci hrane-ne ostavljajte hranu van duže od dva sata nakon kuhanja, hladite hranu u posudama ne dublje od dva centimetra i bacite ostatke duže od četiri dana staro
Korak 4. Isperite i očistite sirovu hranu
Namirnice koje se ne kuhaju prije nego što se pojedu, poput svježeg voća i povrća, treba isprati u vodi, pa čak i pročistiti ili oguliti po potrebi.
- Čak biste trebali oprati sirove proizvode ako ih nakon toga namjeravate oguliti jer se zagađivači s kože mogu prenijeti na meso tijekom ljuštenja.
- Uvijek operite zelenu salatu i lisnato zelje prije nego što ih pojedete. Nakon toga ih osušite čistim, suhim ručnikom.
- Imajte na umu da je vjerojatnije da će se voće i povrće zaraziti ako se njime rukuje. Na primjer, aparat za pripremu hrane može isjeći povrće, začiniti ga i skuhati prije nego što ga stavite na tanjur. Svaki put kad se njime rukuje, povećava se rizik od kontaminacije.
Korak 5. Budite vrlo oprezni sa sirovom ribom i mesom
Sushi, tatarski biftek itd. Delikatese su koje mogu oduševiti ako se pravilno pripreme. Međutim, za ove predmete mora se osigurati najviši nivo higijene. Ove proizvode jedite samo na uglednim mjestima!
- Izbjegavajte sushi, sirove školjke i sličnu hranu koja se nalazi na švedskom stolu ako ne znate koliko dugo su bili bez odgovarajućeg hlađenja. Ako ih radite kod kuće, koristite najbolje i najsvježije sastojke, slijedite sve ovdje navedene higijenske prakse i jedite odmah po stvaranju.
- Imajte na umu da svježe ne mora značiti "direktno sa životinje", jer je duboko smrznuta sushi riba znatno sigurnija od svježe ubijene ribe, jer duboko smrzavanje ubija spore parazita.
- Hranu od sirovog mesa izuzetno je teško pravilno i sigurno pripremiti, pa ako ste u nedoumici, nemojte ih sami praviti. Nikad čuvajte sirovu mesnu hranu kao ostatke.
Korak 6. Izbjegavajte sirova jaja
Sirova jaja jedan su od najčešćih krivaca izbijanja trovanja hranom.
- To je zbog relativno visoke učestalosti razvoja bakterija salmonele u sirovim jajima.
- Izbjegavajte korištenje sirovih jaja u zdravim smoothiejima ili shakeovima kako biste povećali sadržaj proteina - umjesto toga upotrijebite zamjenu za jaje ili proteinski prah.
- Čuvajte se hrane koja sadrži sirova jaja, poput nekuhanog tijesta za kolače ili tijesta za kolače - čak i od malog grickanja može vam pozliti.
Korak 7. Nemojte jesti sirove školjke
Konzumiranje sirovih školjki izniman je rizik, iako se sirove školjke i kamenice smatraju delikatesom. Za školjkaše postoji nekoliko faktora rizika koji je čine opasnijom od sirove ribe:
- Crvena plima i druga prirodna mikrobna izbijanja mogu zaraziti školjke koje stvaraju toksine u njihovom mesu. Rizik od hepatitisa je visok, a posebno su izloženi alkoholičari i osobe s oštećenjem jetre.
- Ako jedete sirove školjke, provjerite jesu li žive kada ih kupujete. To znači da će školjke, školjke i kamenice imati zatvorene ljuske ili će se školjke zatvoriti kada se ukucaju. Ako je školjka otvorena, bacite je.
Korak 8. Obratite posebnu pažnju na druge signale kada jedete vani
Svake godine ljudi se razbole nakon jela u restoranima, restoranima i restoranima koji ne održavaju osnovne standarde sigurnosti hrane i higijene. Stoga je važno biti oprezan u pogledu sigurnosti hrane čak (ili posebno) kada jedete vani.
-
Proverite prostorije.
Higijenski standard trebao bi biti prilično očigledan. Uvijek pogledajte kupaonice prije večere - ako su prljave, razumna je pretpostavka da je i kuhinja.
-
Budite oprezni sa hranom na bazi švedskog stola.
Proverite da li se topla hrana održava vrućom, a ne samo mlakom. Pirinač može biti izvor kontaminacije hrane ako se predugo izostavlja. Salate su također mogući problem ako nisu svježe.
-
Budite oprezni s nekim preljevima za salatu.
Majonez, holandez, medo i drugi umaci koji sadrže sirova jaja, kao i beze.
-
Pošaljite nazad nedovoljno kuhanu hranu.
Ako vam je posluženo nedovoljno kuhano jelo od mesa ili jaja, nemojte se osjećati loše ako ga vratite u kuhinju i zatražite daljnje kuhanje - također zapamtite da zatražite svježi tanjur.
Korak 9. Nemojte jesti ako sumnjate
Vjerujte svojim 5 osjetilima! Ako izgleda neobično, loše miriše ili vas na drugi način zabrinjava, ostavite ga.
- Čak i ako ste slijedili sve gore navedene mjere opreza, ako hrana nema pravi okus ili vam izaziva mučninu, prestanite jesti i (pristojno) je izbacite iz usta.
- Bolje je biti siguran nego žaliti!
Dio 4 od 4: Razumijevanje trovanja hranom
Korak 1. Upoznajte simptome trovanja hranom
Trovanje hranom može uzrokovati nekoliko simptoma, koji se mogu malo razlikovati ovisno o težini trovanja. Simptomi mogu početi već nekoliko sati nakon konzumiranja kontaminirane hrane, ili čak nekoliko tjedana nakon toga. Trovanje hranom općenito traje 1-10 dana, pa čak i zdravi ljudi mogu završiti u bolnici zbog trovanja hranom.
-
Ako imate bilo koji od sljedećih simptoma, možda ćete doživjeti trovanje hranom:
- Grčevi ili bol u želucu
- Mučnina
- Povraćanje, koje može biti ozbiljno
- Proljev, koji može biti eksplozivan
- Povećana temperatura, groznica
- Glavobolja, grlobolja
- Opći simptomi slični gripi
- Iznenadni umor, gubitak energije i/ili želja za spavanjem
- Posjetite svog liječnika ako ne možete zadržati tekućinu ili postati dehidrirani, vidjeti krv u povraćanju, osjetiti proljev duže od 3 dana, osjetiti ekstremne bolove u trbuhu ili imate oralnu temperaturu višu od 101,5 F.
Korak 2. Shvatite što uzrokuje trovanje hranom
Do trovanja hranom dolazi uslijed konzumiranja hrane ili pića koje je kontaminirano:
- Kemikalije poput insekticida ili toksina iz hrane, uključujući gljive (npr. Otrovne gljive).
- Ili gastrointestinalne infekcije bakterija, virusa ili parazita.
- Većina ljudi trovanje hranom naziva bilo kojim od tih mogućih izvora.
Korak 3. Shvatite rizik od uzgoja hrane i faktore okoliša
Faktori okoliša i proces uzgoja hrane mogu igrati ulogu u prijenosu potencijalnih bakterija koje zagađuju hranu.
- Upotreba kemikalija, gnojiva, stajskog gnojiva itd. Ima potencijal da kontaminira hranu dok se uzgaja. Nikada nemojte očekivati da će se predmet oprati prije nego što napusti farmu.
- Bakterije, paraziti itd. Sretno putuju po vjetru, plutaju u vodi, dižu dizala s prašinom i udobno borave u tlu. Oni su dio mreže života prirode i uvijek će biti mogući izvor zagađenja ako se s njima ne postupi na odgovarajući način kao dio dosljednog i predanog pristupa higijeni hrane.
Korak 4. Shvatite rizik od prerade hrane
Bilo u velikoj tvornici ili u vašoj kuhinji, prerada hrane može biti glavni izvor kontaminacije.
- Područja koja se koriste za preradu moraju se pažljivo održavati ili može doći do unakrsne kontaminacije, posebno s mesnim proizvodima.
- Prirodne bakterije koje se nalaze u crijevima životinja glavni su izvor unakrsne kontaminacije pri nepravilnom rukovanju).
Korak 5. Shvatite rizik skladištenja hrane
Neispravno uskladištena hrana može biti krivac prenošenja zagađivača s jedne hrane na drugu.
- Ovo je vrlo problematično područje jer često ljudi ne misle da bi određene namirnice mogle biti izvor kontaminacije i nisu svjesni da je došlo do unakrsne kontaminacije.
- Na primjer, ako je nekuhano pileće bedro ostalo odmarano pored grožđa, to bi mogao biti mogući uzrok kontaminacije i trovanja hranom.
Korak 6. Shvatite rizik pripreme hrane
U fazi pripreme dolazi do velike zagađenosti hrane.
- Bolesna osoba može prenijeti klice, od gripa do gastroenteritisa. Ne moraju čak ni znati da su bolesni! Na primjer, tifusna Mary je poznata po tome što je razboljela ljude hranom koju je pripremala, iako nije pokazivala simptome svoje bolesti.
- Daska za rezanje koja se koristi za meso koje se ne pere, a zatim za povrće još je jedan izvor moguće kontaminacije.
- Neoprane ruke, prljavi kuhinjski prostori, insekti i glodari u kuhinji itd. Svi su mogući izvori kontaminacije hrane.
Korak 7. Budite posebno oprezni ako ste u grupi visokog rizika
Ljudi u određenim rizičnim skupinama, poput trudnica, vrlo male djece, ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom i starijih osoba, trebali bi biti posebno oprezni kako bi izbjegli trovanje hranom.
- Rezultati trovanja hranom mogu biti puno teži za ljude u ovim skupinama, pa čak mogu uzrokovati i fetalne abnormalnosti kod trudnica.
- Ljudi u ovim grupama trebali bi poduzeti dodatne mjere opreza, kao što su izbjegavanje mekih sireva (poput fete, briea i camemberta), izbjegavanje ili temeljito podgrijavanje delikatesnih proizvoda i oprez pri zagrijavanju hrane dok se ne skuha na vrućem.
Video - Korištenjem ove usluge neke se informacije mogu podijeliti s YouTubeom
Savjeti
-
Recept za izbjeljivanje za daske za rezanje:
Pomiješajte 1 žličicu (5 ml) izbjeljivača na 34 litre vode. Operite ploču prvo u vrućoj vodi sa sapunom, a zatim je dezinfikujte u rastvoru za izbeljivanje.
- Može vam pomoći označiti vaše daske za sjeckanje "Samo za meso", "Samo za povrće", "Samo za kruh" itd. To nije samo u korist redovnih kuhara, već i za sve ostale koji žele pomoći kuhinja.
- Ako ipak konzumirate nepasterizirane proizvode, pobrinite se da potječu iz uglednog izvora, da su pravilno skladišteni i da se konzumiraju vrlo brzo. Na primjer, ako muzu svoju kravu, održavajte vrlo visoke higijenske standarde tokom cijelog procesa mužnje, od metode koja se koristi za hranjenje i hranjenje krava do metode koja se koristi za mužu, kao i sterilizacije opreme za mužu i posuda za mlijeko.
- Mnogi restorani imaju minimalnu temperaturu za kuhanje mesa i peradi. Na primjer, u SAD -u govedina, svinjetina, teletina ili janjetina moraju imati minimalnu temperaturu od 145ºF; ćuretina i piletina na 165ºF; riba na 145ºF i jaja na 165ºF. U Velikoj Britaniji vruća hrana se kuva na 72ºC i više.
Upozorenja
- To što je neki predmet označen kao "organski" ili "prirodno uzgojen" ne znači da ga trebate staviti u usta bez prethodnog pranja kod kuće. Ove oznake ne znače "čisto"! Oni su samo metoda uzgoja ili marketinška poruka, a predmete morate i dalje prati i ribati kao i obično.
- Možete se teško razboliti od trovanja hranom. Odmah potražite liječničku pomoć ako sumnjate da ste otrovani hranom.
- Lako dehidrirate zbog trovanja hranom. Konzumiranje pomfrita može vam pomoći da izbjegnete dehidraciju.
- Trovanje hranom obično se osjeća mnogo gore od drugih bolesti koje uzrokuju povraćanje i proljev. Vaše tjelesne tekućine će također biti kontaminirane, pa zaštitite druge tako što ćete ostati kod kuće, dezinfikovati svoje kupatilo i prati se sapunom i toplom vodom. Možda ćete takođe morati da se obratite svom lekaru.
- Na pikniku kompanije uvijek izbjegavajte salate na bazi majoneze koje nisu bile u hladnjaku (npr. Salata od krumpira, salata od jaja, salata od tjestenine).
- Dok su čiste salate odličan izvor vitamina i vlakana, salate su jedan od najčešćih izvora trovanja hranom. Pakiranje vlastite pažljivo oprane salate sigurnija je alternativa.
- Suprotno uvriježenom mišljenju, drvene daske za rezanje nisu štetnije od plastičnih ploča. Dok drvo može držati bakterije u malim pukotinama, istraživanja su pokazala da se bakterije ne razmnožavaju u drvu, te da su, u stvari, sklonije izumiranju nego u plastici. Koju god ploču koristite, ne zaboravite je održavati čistom.
