Bez obzira na to da li trpite od traumatičnog događaja ili ne možete izaći iz emocionalne kolotečine, traženje savjetovanja o mentalnom zdravlju može biti koristan način da se vratite na pravi put. Budući da svi doživljavaju tugu, tugu i stres, može biti teško znati kada je vrijeme za posjet stručnjaku. Znajući koje crvene zastavice trebate tražiti i kako doći do pomoći, možete započeti put ka boljem osjećaju.
Koraci
Metoda 1 od 3: Prepoznavanje potrebe za pomoći
Korak 1. Suočite se s depresijom
Svi se ponekad sruše, ali uporni osjećaji beznađa, očaja, gubitka interesa ili tjeskobe koji traju više od dvije sedmice mogu ukazivati na kliničku depresiju.
- Ako simptomi postanu dovoljno jaki da ometaju dnevne aktivnosti ili vaš kvalitet života, savjetnik ili zdravstveni radnik mogli bi vas natjerati da se osjećate više kao stari.
- Da se ne osjećate dobro i da imate upalu grla ili simptome gripe, ne biste čekali posjet liječniku. Terapija je ista!
Korak 2. Prepoznajte znakove bipolarnog poremećaja
Iako nitko ne zna što uzrokuje bipolarni poremećaj, čini se da se javlja u porodicama i poremećaj je raspoloženja koji može ozbiljno utjecati na vaš život.
Bipolarni poremećaj može biti teško dijagnosticirati, a simptomi se razlikuju. Ali glavni znakovi na koje treba obratiti pažnju su dramatične i nepredvidive promjene raspoloženja. Osoba s bipolarnim poremećajem može imati napade manije u kojima postaje pretjerano sretna, puna energije i velikih, brzih misli. Ovu maniju često prate napadi depresije koji mogu izazvati tjeskobu, tugu, pa čak i suicidalne misli
Korak 3. Saznajte o shizofreniji
Suprotno javnom mišljenju o shizofreniji, rijetko dolazi s više ličnosti i gotovo je uvijek nenasilna mentalna bolest. Ako se bavite bilo kojim od simptoma shizofrenije, brzo se obratite svom liječniku kako biste upravljali bolešću.
Shizofrenija je ozbiljna bolest i može uzrokovati poteškoće u razlikovanju stvarnosti od imaginarnog. To može značiti da vidite stvari kojih nema, paranoju, ekstremne fiksacije i druga bizarna ponašanja koja mogu brzo umanjiti nečiju sposobnost normalnog života
Korak 4. Suočite se sa anksioznošću
Svi s vremena na vrijeme osjećamo tjeskobu, ali za neke ljude to može biti bogaljno iskustvo. Ako imate anksioznost koja utječe na vašu sposobnost funkcioniranja na poslu ili u društvu, možda imate generalizirani poremećaj.
- Anksioznost se može obilježiti redovitom pretjeranom brigom najmanje šest mjeseci, razdražljivošću, problemima sa spavanjem i drugim općim negativnim osjećajima.
- Postoje različite vrste anksioznosti koje mogu izazvati određene situacije ili okidači. Na primjer, ako svakodnevne društvene situacije izazivaju anksioznost, možda imate socijalni anksiozni poremećaj. Druge vrste anksioznosti uključuju panični poremećaj, osjećaj iznenadnog terora popraćenog fizičkim simptomima ili fobijama izazvanim događajima poput letenja ili određenih objekata, poput pauka.
Korak 5. Zatražite pomoć pri obradi traume
Mnogo puta pojedinci imaju problema sa suočavanjem sa nedavnom traumom, poput saobraćajne nesreće, zlostavljanja djece, seksualnog napada ili gubitka voljene osobe. Iako su tuga i tuga normalne emocije, savjetnik za mentalno zdravlje može pomoći u olakšavanju procesa.
Ako imate iscrpljujuće i uporne poteškoće, traženje pomoći moglo bi vam olakšati suočavanje. Neki od ovih simptoma mogu uključivati: ljutnju, strah, tjeskobu, ubrzan rad srca i poteškoće sa spavanjem. Normalno je da ih osjetite nakon traume, ali ako vam ometaju život i mjeseci prolaze bez olakšanja, možda će vam trebati stručnjak za pomoć
Korak 6. Pomozite svojoj vezi
Ponekad pomoć nije potrebna samo pojedincu, već i partnerima u nezdravoj vezi. Ako je vaš odnos sa drugom drugom sve više stres i prepirka, možda ćete imati koristi od profesionalnog savjetovanja.
Uvijek je teško prepoznati i priznati probleme u vašoj vezi. Ako primijetite da vi i vaša druga osoba imate problema u komunikaciji, da se svađate redovitije i da jedan drugom nađete izvor stresa, možda je vrijeme da potražite pomoć izvana. Svaka veza ima problema, ali budnost na oprezu oko ranih problema mogla bi vas i vašeg partnera spasiti na putu
Metoda 2 od 3: Traženje znakova
Korak 1. Pazite na dramatične promjene raspoloženja
Dramatične promjene raspoloženja mogu biti pokazatelj da je savjetovanje korisno za vaše mentalno zdravlje ili prisutnost mentalne bolesti. Osim normalnog raspoloženja tokom puberteta, trudnoće, menopauze ili drugih stresnih životnih događaja, ozbiljne promjene raspoloženja mogu biti pokazatelj većeg problema.
- Promjene raspoloženja su pretjerane ili nagle promjene vašeg mentalnog stanja ili emocionalnog statusa. Na primjer, možete se naglo i često prebaciti iz euforije u ekstremnu tugu i često bez okidača za okoliš. To može ukazivati na probleme mentalnog zdravlja poput bipolarnog ili poremećaja ličnosti. Ako primijetite da vi ili vaš prijatelj doživljavate uporna, pogoršanja, promjene raspoloženja, trebali biste potražiti pomoć mentalnog zdravlja.
- Neki problemi mentalnog zdravlja, poput depresije, mogu se dijagnosticirati već dvije sedmice nakon početka simptoma. Ne morate se osjećati loše duže vrijeme da biste opravdali kliničku pomoć.
Korak 2. Odmah potražite pomoć ako imate suicidalne misli
Ako vi ili neko koga poznajete razmišljate o samoubistvu, trebate odmah potražiti stručnu pomoć. Bilo da razmišljate o oduzimanju života ili sumnjate na prijatelja, važno je to prepoznati i potražiti pomoć.
- Samoubilačko ponašanje i sklonosti mogu se razlikovati od pojedinca do pojedinca. Neki opasni znakovi uključuju: razgovor o samoubojstvu, traženje načina samoozljeđivanja (poput pilula ili pištolja), povlačenje iz svih društvenih kontakata, brze promjene ličnosti ili upuštanje u rizično, samouništavajuće ponašanje.
- Postoji pomoć. Samoubilačke misli mogu biti zastrašujuće, pa čak i neugodne, ali nitko se ne mora s time suočiti sam. Trebali biste se obratiti bliskom prijatelju ili voljenoj osobi i zakazati termin kod savjetnika. Ako to nisu mogućnosti, nazovite hitnu liniju za prevenciju samoubojstava poput 800-273-TALK.
Korak 3. Provjerite jeste li skloni samoozljeđivanju
Iako je samoubojstvo ekstremna verzija samoozljeđivanja, drugi oblici mogu biti pokazatelj emocionalne boli i uznemirenosti koji bi mogli imati koristi od stručnjaka.
Samoozljeđivanje može uključivati rezanje kože, spaljivanje sebe ili čak zabijanje predmeta u kožu. Ako primijetite prijatelja koji to možda radi, ili ako ste sami, postoje sigurniji dugoročni načini za rješavanje stresa koji uzrokuje samoozljeđivanje
Korak 4. Potražite pomoć ako se borite sa zloupotrebom supstanci
Ovisnost i mentalno zdravlje imaju jake veze i pojedinci se često sami liječe. Ako vi ili vaš prijatelj sve više nalazite drogu ili alkohol kao način za rješavanje emocionalnih problema poput stresa ili bijesa, možda je vrijeme da potražite pomoć kako biste pronašli sigurnije alternative.
Iako je za odrasle punoljetne osobe dobro popiti piće za opuštanje, postoje rani znakovi upozorenja da preveliko ovisnost o tvarima može biti problematično. Ovo uključuje porodičnu istoriju zavisnosti, zanemarivanje odgovornosti zbog upotrebe supstanci, opasno i nepromišljeno ponašanje u pijanom stanju, potrebu za većom količinom supstance za željeni efekat i trošenje dužeg vremena na razmišljanje i upotrebu supstance. Ako primijetite ove karakteristike u sebi ili nekome koga poznajete, savjetnik za mentalno zdravlje bi mogao pronaći druge zdravije mehanizme suočavanja
Metoda 3 od 3: Biranje savjetovanja
Korak 1. Razgovarajte sa svojim ljekarom primarne zdravstvene zaštite
Navikavanje u svim mogućnostima savjetovanja o mentalnom zdravlju može biti ogromno. Vaš ljekar primarne zdravstvene zaštite ima iskustvo u rješavanju zdravstvenih stanja poput depresije i može vam preporučiti vaš sljedeći korak.
Neka vam ljekar da procjenu mentalnog zdravlja. Vaš ljekar će moći procijeniti hoće li vaše savjete imati koristi od savjetovanja ili je medicinsko liječenje potrebno. Mnoge mentalne bolesti poput depresije ili bipolarnog poremećaja mogu se pomoći lijekovima
Korak 2. Odredite koju vrstu savjetovanja vam je potrebna
Koristeći svog liječnika i druge resurse, morat ćete odlučiti kakvog savjetnika ćete potražiti. To može varirati ovisno o tome za šta tražite pomoć.
- Ako mislite da će vam terapija zasnovana na razgovoru pomoći, postoje licencirani terapeuti i socijalni radnici. Oni se mogu kretati od onih sa magisterijima do doktora psihologije. Uz pomoć svog liječnika možete odlučiti da će psihijatar i biološki pristup koji koristi medicinu biti od najveće pomoći. Ako vašoj vezi treba pomoć, licencirani savjetnici za brak ili vezu mogu biti najbolji.
- Terapija nije samo za "mentalno bolesne". Ljudi traže smjernice za tugu, međuljudske odnose, upravljanje stresom, društvene brige i roditeljstvo, samo da navedemo nekoliko područja u kojima ljudi žele terapiju.
Korak 3. Pronađite stručnjaka za mentalno zdravlje
Kad znate koja vrsta savjetovanja vam može najbolje odgovarati, morat ćete početi sužavati konkretne mogućnosti.
- Posjetite svog ljekara. Vaš ljekar vjerovatno ima iskustva u mentalnom zdravlju, kao i poznavanje vaše istorije bolesti. Možda će moći preporučiti kolegu za kojeg misle da bi mu dobro pristajao.
- Pogledaj na internetu. Morate biti oprezni u vezi s tim, ali jednostavno pretraživanje može vam donijeti opcije u vašem području, kao i recenzije. Prije sastanka uvijek se možete obratiti stručnjaku kako biste procijenili mogu li vam pomoći i iskustvo koje imaju u liječenju sličnih problema.
- Provjerite kod svog pružatelja zdravstvenog osiguranja. Ako imate osiguranje, to vam neće pomoći samo sa stanovišta troškova, već će vam možda pomoći i u pronalaženju posebne pomoći koja vam je potrebna.
Korak 4. Znajte šta možete očekivati
Kad odlučite da je vrijeme za pomoć, bit će vam otvoreno mnogo različitih opcija. Na osnovu savjeta vašeg liječnika, prirode vašeg problema i vašeg vlastitog istraživanja možete pronaći vrstu terapije koja vam najbolje odgovara.
- Individualna terapija. Individualna psihoterapija obično uključuje sjedenje jedan na jedan sa stručnjakom za mentalno zdravlje, razgovor o vašim problemima i poduzimanje koraka za rješavanje vaših problema na zdrav način. To bi moglo biti putem terapije razgovora ili tradicionalnijih metoda poput psihoanalize koje pokušavaju otkriti podsvjesna pitanja.
- Grupna terapija. Mogli biste biti bolji u grupnom okruženju u kojem se grupa za podršku vodi stručnošću stručnjaka za mentalno zdravlje.
- Interpersonalna terapija. Ovo je vrsta terapije koja se fokusira na vašu interakciju s prijateljima i porodicom. Nastoji poboljšati komunikaciju i izgraditi samopoštovanje te se može riješiti brojnih pitanja poput depresije i anksioznosti.
- Kognitivna bihevioralna terapija. Ovo je posebna vrsta terapije koja pokušava identificirati i promijeniti probleme u ponašanju i percepciji koji uzrokuju uznemirenost. Ovo može biti od pomoći u stvaranju novih načina razmišljanja i novih načina djelovanja koji jačaju pozitivno emocionalno blagostanje.
Korak 5. Budite otvoreni i iskreni u pogledu svojih osjećaja
Može biti zaista teško, pa čak i zastrašujuće priznati da se borite. Ako osjetite bilo koji od gore navedenih znakova, potražite pomoć što je prije moguće.
- Ponekad može biti teško razgovarati s liječnikom ili strancem o svojim dubokim osjećajima. Ako imate prijatelja od povjerenja, člana porodice ili nekoga poput pastora, to bi moglo biti ugodnije mjesto za početak. Uvijek je lakše podijeliti svoj teret s nekim kome vjerujete i do kojeg vam je stalo.
- Uvjerite se da vam je ugodno sa vašim terapeutom. Može biti teško razgovarati o takvim ličnim, često bolnim osjećajima ako niste ugodni i vjerujete svom izboru. Ako otkrijete da niste kliknuli sa svojim prvim izborom, ne bojte se istražiti druge opcije. Kako budete ulazili dalje u proces, počet ćete stjecati jasnije razumijevanje o tome što vam je ugodno i što vam najbolje odgovara.
Video - Korištenjem ove usluge neke se informacije mogu podijeliti s YouTubeom
Savjeti
- Potražite znakove uporne razdražljivosti, promjene raspoloženja, promjene u težini ili prehrambenim navikama, zloupotrebu supstanci, nesanicu ili prekomjerno spavanje, poricanje i druge neravnoteže mentalnog zdravlja ili promjene ličnosti u procjeni može li savjetovanje biti od koristi.
- Ne bojte se stigme. Ponekad problemi s mentalnim zdravljem mogu dovesti do srama i stigme. Upamtite da svako ima teške menstruacije i da nije sramota zatražiti pomoć.
- Slušajte svoju nutrinu. Poznajete sebe bolje od bilo koga. Ako mislite da nešto nije u redu, čak i bez objašnjenja, ne ustručavajte se slijediti taj instinkt u traženju pomoći.
Upozorenja
- Ne očekujte trenutnu pomoć. Niste razvili probleme u jednom danu i oni se ne mogu riješiti u jednom danu. Shvatite da za poboljšanje treba vremena i mnogo rada, ali možete biti bolji.
- Osim ako nemate profesionalnu obuku o mentalnom zdravlju, ne pokušavajte liječiti druge zbog potencijalnih stanja mentalnog zdravlja. Uvijek tražite stručnu pomoć.
