Kad se čini da je nasilje posvuda, može se osjećati uplašeno, ugroženo i nesigurno. Ako se borite protiv stresa usred masovnog nasilja, zadržite uravnotežen pristup u načinu na koji se bavite vlastitim osjećajima, drugim ljudima i samim nasiljem. Potražite podršku i pomoć od drugih ljudi. Brinite o sebi i uključite se u prakse koje vam pomažu da se nosite sa stresom, a ne da mu pridodate.
Koraci
1. dio od 3: Prilagođavanje vaše svijesti i perspektive
Korak 1. Budite svjesni kako se osjećate
Uočite osjećaje tjeskobe, brige, straha i tuge i kako oni utječu na vaše ponašanje. Na primjer, možda ćete početi imati problema sa spavanjem, primijetiti promjene u apetitu ili težini, odvojiti se od aktivnosti ili prijatelja ili nećete izaći iz kuće. Budite svjesni svojih osjećaja i načina na koji utječu na vas.
Vodite dnevnik da biste napisali kako se osjećate. Zapišite sve promjene u svom ponašanju ili osjećajima i kako se nosite sa stresom
Korak 2. Održavajte uravnoteženu perspektivu
Nakon tragedije, lako se osjećati pesimistično i obeshrabreno. Međutim, zadržite uravnotežen stav prepoznajući da postoje dobri ljudi koji žele pomoći. Nisu svi na svijetu zli, pohlepni ili nasilni. Priznavanje ravnoteže može vam omogućiti da vidite svijet oko sebe potpuno, a ne usko kroz tužne ili ljute oči.
Podsjetite se na ljude ili događaje koji su vam utješni i značajni. Na primjer, razmislite o vremenu u kojem vam je stranac pomogao da pronađete novčanik ili načinu na koji vam baka peče kolače kada ste imali težak dan
Korak 3. Minimizirajte nepotrebne stresore
Ako se stres nasilja previše nosi, pazite da ne preuzmete dodatne stresore. Ako vas gledanje vijesti uznemiri ili uplaši, nemojte paliti televizor. Ako se osjećate prijetećom prilikom vožnje ili kupovine, zamolite prijatelja da vas prati. Učinite sve što možete da se osjećate sigurno i minimalno pod stresom.
- Ako postoji neko ko vam izaziva stres ili će vam povećati nivo stresa, provedite vrijeme dalje od njega za to vrijeme. Ako to nije moguće, ograničite vrijeme koje provodite s njima ili jasno recite kada ne želite da razgovara o nekoj temi. Recite, "Treba mi malo vremena da razgovaram o ovome, molim vas."
- Ako iz straha počnete izbjegavati napuštanje kuće, primjerice naručivanjem namirnica putem interneta jer se bojite otići u trgovinu ili izgovaranjem razloga zašto se ne možete sastati s prijateljima, potražite stručnu pomoć.
Korak 4. Pronađite mjesta na kojima se osjećate sigurno
Ako se na određenim lokacijama ne osjećate sigurno, pronađite mjesta na kojima ćete se osjećati sigurno i zaštićeno. Na primjer, možete se osjećati sigurno kod kuće ili kod prijatelja ili člana porodice. Možda se osjećate sigurno u crkvi, sinagogi ili na drugom vjerskom ili duhovnom mjestu. Pronađite mjesta na kojima se osjećate sigurno i znajte da možete otići tamo kad se osjećate ugroženo ili uplašeno.
- Takođe možete pozvati ljude da se jave kada se osjećate nesigurno. Na primjer, ako se osjećate uplašeno, nazovite brata ili sestru, učitelja, susjeda ili prijatelja. Recite: "Ovo me zaista plaši i želim razgovarati o tome."
- Ako se želite osjećati sigurno, a ne želite pričati o nasilju, recite: “Toliko se toga događa i osjećam da sam zaista pogođen tim nasiljem. Trebam prijatelja koji će mi pomoći da ne razmišljam o stvarima.” To vam može pomoći da se osjećate podržano, a manje sami.
Korak 5. Prilagodite se stresorima
Iako ne možete spriječiti nestanak masovnog nasilja, u svoje ime možete prilagoditi kako biste bolje podnijeli situaciju. Fokusiranje na nasilje i potencijalne prijetnje može učiniti da se osjećate preopterećeno, uplašeno i zabrinuto. Iako možda ne možete kontrolirati nasilje, možete kontrolirati stvari u svom životu.
- Umjesto da se fokusirate na ono što ne možete kontrolirati, fokusirajte se na ono što je pod vašom kontrolom, poput onoga što jedete, kako reagirate na ljude i koje radnje poduzimate.
- Ako se okrećete lošim navikama, usredotočite se na pronalaženje načina da se korisno nosite sa stresom. Na primjer, ako se okrenete alkoholu, pronađite društvenu aktivnost bez alkohola koju možete raditi s prijateljima, poput večeri igre ili večeri filma. (Uverite se da su vaši prijatelji svesni vaše želje da izbegavate alkohol i da sami ne piju.) Ako želite da ugušite stvari uz televiziju ili video igre, umesto toga prošetajte.
Dio 2 od 3: Traženje pomoći i podrške
Korak 1. Oslonite se na prijatelje i porodicu
Neka ljudi s povjerenjem razgovaraju o vašem iskustvu i vašem stresu. Također je važno imati vremena kada se možete povezati s drugima i razgovarati o stvarima koje se ne odnose na nasilje. Neka prijatelji i članovi porodice za koje znate da se možete osloniti u stresnim trenucima s kojima možete razgovarati, plakati i odvratiti vas od nevolja kada vam zatrebaju.
Čak i ako ne živite u blizini porodice ili prijatelja, pišite e -poštu ili telefonirajte da biste ostali povezani. Biti povezan s drugima važno je kada ste pod stresom
Korak 2. Tugujte
Ako ste nekoga izgubili ili ste pogođeni tragedijom, odvojite vrijeme za tugovanje. Tugovanje za svakoga izgleda drugačije, pa učinite ono što trebate učiniti da biste se efikasno nosili sa svojim gubitkom. Možda ćete se htjeti okružiti prijateljima ili provesti neko vrijeme sami. Šta god da radite, poštujte svoja osjećanja i iskustvo.
Ako imate poteškoća u procesu tugovanja ili mislite da to ne možete učiniti sami, obratite se za podršku. Zatražite pomoć od prijatelja ili članova porodice ili se obratite terapeutu. Takođe se možete uključiti u grupu za podršku
Korak 3. Liječite sve postojeće dijagnoze mentalnog zdravlja
Ako patite od anksioznog poremećaja, depresije ili drugih dijagnoza mentalnog zdravlja, možda ste osjetljiviji na vanjske stresore. Stresi poput masovnog nasilja mogu dovesti do pogoršanja simptoma. Ako ste u prošlosti imali problema s mentalnim zdravljem, budite dodatno svjesni kako se osjećate i kako se nosite sa stresorima koji vas okružuju.
Ostanite na svim propisanim lijekovima i nastavite liječenje. Sada je važno vrijeme da dodatno pazite na svoje mentalno zdravlje. Ako primijetite bilo kakve promjene u simptomima, obratite se svom ljekaru ili mentalnom zdravlju
Korak 4. Razgovarajte sa terapeutom
Ako doživljavate traumu, može biti korisno razgovarati s terapeutom. Terapeut vam može pružiti prostor da se izrazite i podijelite svoja osjećanja bez osjećaja osude ili srama. Bez obzira na stres koji uzrokuje nasilje, terapeut vam može pomoći da naučite da se nosite i da se opustite efikasnije.
Ako se borite s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP), terapeut vam može pomoći da shvatite što osjećate i pomoći vam da savladate simptome i traumu
Korak 5. Posetite grupu za podršku
Vrlo je vjerojatno da niste jedina osoba pogođena masovnim nasiljem te da se i drugi osjećaju pod stresom ili su zabrinuti zbog toga. Povezivanje s drugim ljudima može biti od pomoći u razmjeni međusobne podrške. Posebno ako smatrate da vam nedostaje društvena grupa ili prijatelji i porodica koji bi vas podržali, grupa za podršku može vam pomoći u izgradnji veza i osjećaju sjedinjenosti s drugim ljudima u teškim vremenima.
Potražite grupu za podršku putem lokalne klinike za mentalno zdravlje, društvenog centra ili zatražite preporuke od prijatelja ili ljekara
Dio 3 od 3: Smanjenje stresa odabirom načina života
Korak 1. Izbjegavajte droge i alkohol
Izbjegavanje stresa drogama i alkoholom može donijeti trenutno olakšanje, ali dugoročni učinci često su štetni. Droge i alkohol mogu se osjećati kao lak bijeg, ali stres će vas čekati i vratiti se punom snagom.
Ako se osjećate pod stresom zbog masovnog nasilja, pronađite druge prodajne objekte koji ne uključuju droge ili alkohol
Korak 2. Vježbajte opuštanje
Jedan zdrav izlaz za stres je kroz vježbe opuštanja. Svakog dana 30 minuta pronađite mirno mjesto za smirenje uma i emocija. Pustite sve što se događa ili se dogodilo i usredotočite se na opuštanje u svom umu i tijelu. To može pomoći u smanjenju stresa, stabilizaciji raspoloženja i smanjenju depresije.
Isprobajte svakodnevnu jogu, qi gong, tai chi i meditaciju. Uđite u rutinu svakodnevnog vježbanja opuštanja kako biste se nosili sa svakodnevnim stresovima i smanjili ukupnu razinu stresa
Korak 3. Vježbajte zahvalnost
Kad se osjećate preopterećeno ili želite da vas stres spušta, usredotočite se na nešto što vam donosi zahvalnost. Razmislite o stvarima, ljudima ili iskustvima koja cijenite u svom životu. Pogotovo ako se osjećate beznadno, vježbanje zahvalnosti može vam dati drugačiju perspektivu.
- Kad se osjećate potišteno ili obeshrabreno, promijenite svoje misli u nešto na čemu ste zahvalni, čak i ako je to nešto malo. Fokusirajte se na hranu koju morate jesti ili zvuk ptica napolju.
- Steknite naviku da svakodnevno pišete u dnevnik zahvalnosti kako biste istaknuli pozitivne stvari u svom životu.
Korak 4. Vježba
Iako je vježba možda najudaljenija stvar od vašeg uma u vrijeme stresa i nasilja, može vam pomoći da se nosite sa stresom i osjećate se bolje. Vježbe vam mogu pomoći da se opustite i ublažite napetost u tijelu. Također može pomoći vašem umu da razmišlja jasnije i pozitivnije.
Idite na trčanje ili planinarenje, ili ako se bojite izaći vani, vježbajte kod kuće. Pustite muziku i zaplešite uz nju ili odradite vježbu kod kuće s nekim utezima
Korak 5. Održavajte zdrave navike
Održavanje zdravlja tijela i uma odličan je način da se oduprijete stresu i ostanete zdravi. Hranite se zdravo i uravnoteženo i ne preskačite obroke. Izbjegavajte okretanje šećeru ili kofeinu kao utjehu jer vas mogu navesti da se srušite i u raspoloženju i u energiji. Smanjenje i smanjenje unosa šećera i kofeina može vam pomoći da bolje spavate i osjećate se opuštenije.
