Anksiozni poremećaj bolesti, poznat i kao hipohondrija, potencijalno je oslabljujuće stanje mentalnog zdravlja u kojem osoba vjeruje da ima bolest bez ikakvih simptoma. Malo tjeskobe može vam pomoći da izbjegnete opasne situacije, ali ako vaša tjeskoba počne preuzimati vaš život, možda ćete morati razviti plan liječenja. Mnogi ljudi smatraju da je kombinacija liječenja i promjena načina života učinkovita u upravljanju ili prevladavanju anksioznosti, uključujući anksiozni poremećaj zbog bolesti.
Koraci
1. dio 3: Traženje medicinske pomoći
Korak 1. Radite sa terapeutom
Terapija se općenito smatra jednim od najefikasnijih načina upravljanja anksioznim poremećajima, a anksiozni poremećaj bolesti se ne razlikuje. Postoji mnogo različitih pristupa terapiji. Vaš liječnik opće prakse može vam preporučiti određenu vrstu terapije i terapeuta ako niste sigurni odakle započeti.
- Pokazalo se da kognitivno bihevioralna terapija (CBT) pomaže pacijentima koji pate od anksioznog poremećaja.
- Rad sa terapeutom može vam pomoći da naučite šta izaziva vašu anksioznost i da pronađete načine da se nosite sa svojim stanjem.
- Vježbanje pažnje, meditacija, opuštanje cijelog tijela i kontrolirano disanje sve su tehnike koje vaš terapeut može koristiti da vam pomogne u suočavanju s anksioznošću.
- Terapija usmjerena na traumu može pomoći određenim pojedincima koji razviju anksiozni poremećaj zbog bolesti nakon iskustva koje im je promijenilo život. Desenzibilizacija i ponovna obrada pokreta očiju (EMDR) je psihoterapijski tretman koji je izvorno osmišljen za ublažavanje pacijenata s traumatskim sjećanjima.
- Razgovarajte sa svojim liječnikom o izradi plana liječenja koji vam odgovara.
Korak 2. Pitajte svog ljekara o lijekovima
Lijekovi mogu biti vrlo učinkoviti u upravljanju anksioznim poremećajima kod nekih pojedinaca. Za druge, lijekovi možda neće uopće djelovati i mogu uzrokovati neželjene nuspojave. Ako ste spremni isprobati lijekove na recept, razgovarajte sa svojim liječnikom o tome jesu li lijekovi za vas odgovarajući.
- Najčešće propisana vrsta lijekova za anksiozni poremećaj bolesti su antidepresivi.
- Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) su vrsta antidepresiva koji se često propisuju za liječenje anksioznog poremećaja bolesti. SSRI su glavni lijekovi za generalizirani anksiozni poremećaj (GAD).
- Možda lijekovi neće djelovati na sve. Samo kvalificirani medicinski stručnjak može procijeniti vaše stanje i odlučiti je li lijek odgovarajuća opcija liječenja.
Korak 3. Razgovarajte sa svojim ljekarom o riziku
Dok bi neki ljudi sa anksioznim poremećajem zbog bolesti imali koristi od smanjenja broja posjeta ljekaru, vaš će liječnik možda biti u mogućnosti pružiti određenu utjehu. Mnogi uvjeti kojih se ljudi s anksioznim poremećajem plaše su nasljedni, specifični za određene lokacije u svijetu ili ih je izuzetno teško dobiti. Procjena stvarnog rizika od zaraze bolešću može vam pružiti određenu utjehu i sigurnost da ste zaista zdravi.
- Neka vaš ljekar zna koje se bolesti ili bolesti najviše plašite.
- Pitajte svog ljekara koja je vjerovatnoća da ćete imati ili oboljeti od te bolesti.
- Vaš lekar će znati vašu zdravstvenu istoriju i trebalo bi da proceni da li imate stvarni rizik od dobijanja ovih stanja.
- Uspostavljanje dobrog odnosa liječnik-pacijent je imperativ. Možda ćete htjeti organizirati česte posjete ljekarskoj ordinaciji kako bi vaš ljekar mogao redovno davati savjete i uvjeravanja. Uvijek budite ljubazni prema osoblju u ljekarskoj ordinaciji.
- Pokušajte pronaći konstruktivne načine za smanjenje rizika od razvoja bolesti, kao što je održavanje socijalne distance, često pranje ruku, zdrava prehrana, vježbanje i dovoljno sna.
Korak 4. Uredite posjete i pretrage ljekara
Česti sastanci, zahtjevi za testiranje ili traženje drugog mišljenja mogu povećati nivo anksioznosti i dodatno vas uvjeriti da ste bolesni. Slično, izbjegavanje svih medicinskih tretmana jer se bojite moguće dijagnoze također može povećati i produžiti vašu tjeskobu zbog bolesti.
- Bilo da često posjećujete svog ljekara ili izbjegavate odlazak ljekaru, trebali biste razgovarati sa svojim liječnikom opće prakse o pronalasku zdravog balansa u broju pregleda koje obavite sa svojim ljekarom.
- Zakažite redovne preglede (otprilike jednom u šest do 12 mjeseci je obično prihvatljivo) i posjetite svog liječnika kada se pojave zdravstveni problemi; međutim, odlazak liječniku svaki put kada se osjećate zabrinuto zbog neke bolesti samo će povećati vašu anksioznost.
Dio 2 od 3: Promjene u vašem životu
Korak 1. Izbjegavajte senzacionalne vijesti
Iako su neki zdravstveni rizici stvarni razlog za zabrinutost, mnoge vijesti povećavaju rizik od vrućih zdravstvenih stanja i bolesti. Ove liste "kojih se treba bojati" imaju tendenciju da se mijenjaju svakih nekoliko mjeseci, a mnogi medicinski radnici slažu se da ove senzacionalističke vijesti u velikoj mjeri povećavaju rizik od određene bolesti kako bi povećale gledanost/čitanost.
- Ako čitate ili gledate vijesti i primijetite da se nadolazeći segment bavi trenutnom zdravstvenom temom, pokušajte promijeniti kanal ili pročitajte nešto drugo.
- Za neke pojedince može biti potrebno izbjegavanje svih medija. Ako otkrijete da tražite vijesti o bolesti ili čitate članke koje ljudi objavljuju na internetu, možda ćete imati koristi od medijskog "odmora".
Korak 2. Odolite porivu da čitate o bolestima
Ljudi s anksioznim poremećajem zbog bolesti skloni su ili izbjegavati sve što se tiče zdravlja ili opsesivno čitaju što više o bolesti i bolesti. Iako su oboje svakako problematični, opsesivno čitanje o bolestima može dramatično povećati vašu anksioznost i čak vas može uvjeriti da imate zdravstveno stanje ili bolest.
- Izbjegavajte istraživati medicinske teme na internetu i čitati medicinske knjige ili članke.
- Pokušajte izbjegavati gledanje medicinskih programa na televiziji, posebno onih koji se bave rijetkim ili neizlječivim stanjima.
Korak 3. Ograničite svoju potrebu da tražite sigurnost
Neki ljudi s anksioznim poremećajima oslanjaju se na sigurnost drugih ljudi. Ovo može biti jednostavno kao da pitate jeste li možda bili u kontaktu s nekim patogenom, ili može biti složenije, poput zahtjeva da se drugi prema vama ponašaju kao da ste stvarno bolesni. Kakva god bila vaša potreba za uvjeravanjem, praćenje i smanjenje učestalosti vaših potreba može vam pomoći da dugoročno smanjite svoju anksioznost.
- Nosite sa sobom malu džepnu bilježnicu i olovku ili olovku gdje god pošli. Ako to nije moguće, možete koristiti elektronički uređaj poput svog mobilnog telefona.
- Izračunajte koliko puta svaki dan tražite od drugih utjehu ili sigurnost.
- Pored broja puta kada tražite utjehu/sigurnost, rangirajte svoju prosječnu razinu straha za dan na ljestvici od 0 (bez straha) do 10 (izuzetno anksiozno).
- Postavite sebi cilj da smanjite koliko puta svaki dan tražite sigurnost.
- Ne očekujte da će vaš broj drastično pasti preko noći. Uvećajte svoj napredak i nastojte malo smanjiti svoj prosječni dnevni broj svake sedmice.
Korak 4. Zatražite podršku
Možda će vam biti korisno zatražiti podršku od prijatelja i članova porodice. Ovo može biti teška tema za raspravu, ali važno je zapamtiti da je vašim voljenima stalo do vas i da su vam najvjerojatnije spremni pomoći na bilo koji način.
- Neka vaši voljeni znaju koje su vaše potrebe.
- Zamolite svoje najmilije da vam pomognu istisnuvši vas iz svoje zone udobnosti i smanjivši broj puta koji nude verbalnu utjehu/uvjeravanje.
- Recite nešto poput: "S vremena na vrijeme i dalje će mi trebati sigurnost i utjeha; međutim, mislim da bi mi najviše pomoglo ako mi ograničite koliko puta dnevno mi pružate tu utjehu."
Dio 3 od 3: Smanjivanje nivoa stresa
Korak 1. Isprobajte tehnike opuštanja
Tehnike opuštanja možda vam neće dati dokaz da niste bolesni, ali vam mogu pomoći da smirite um i opustite tijelo. Tehnike koje potiču opuštanje često preporučuju liječnici i terapeuti kako bi se lakše nosili s mnogim različitim vrstama anksioznih poremećaja.
- Meditacija, joga i tai chi uobičajene su tehnike opuštanja koje se koriste za smanjenje stresa i anksioznosti. Na primjer, pokušajte meditirati 30 minuta dnevno kao način smirivanja uma. To vam može pomoći da živite u trenutku, umjesto da brinete o budućnosti.
- Šetanje na otvorenom još je jedna jednostavna i učinkovita tehnika opuštanja koja vam može pomoći u ublažavanju anksioznosti.
- Progresivno opuštanje mišića pomaže mnogim ljudima da se opuste i prevladaju tjeskobu. Polako napnite svaki mišić od prstiju do glave, držite fleks najmanje pet sekundi, a zatim otpustite napetost i osjetite kako se svaki mišić opušta.
Korak 2. Redovno vježbajte
Mnogi zdravstveni radnici i stručnjaci za mentalno zdravlje preporučuju vježbu kao siguran i efikasan način za rješavanje anksioznosti. Ako razmišljate o novom režimu vježbanja, razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste bili sigurni da ste dovoljno fizički zdravi da biste se mogli redovito baviti vježbom.
- Redovita tjelovježba može vam pomoći u prevladavanju stresa. Endorfini koji se oslobađaju tokom vježbanja takođe mogu imati smirujući efekat na vaš um i tijelo.
- Redovna rutina vježbanja također može pomoći u ublažavanju nekih vaših strahova oko zaraze bolešću. Što je vaše tijelo zdravije, manja je vjerovatnoća da ćete podleći teškoj bolesti.
- Nastojte raditi na svom putu do 30 minuta pet dana u sedmici umjerenog intenziteta, ili ukupno 150 minuta. Također biste trebali uključiti 20 do 30 minuta treninga snage dva do tri puta sedmično.
Korak 3. Izbjegavajte opojna sredstva
Dok se opojni sastojci poput alkohola i droga za rekreaciju mogu kratkoročno osjećati opušteno, oni zapravo uzrokuju dugoročne probleme poput ovisnosti i ovisnosti. Intoksikansi mogu izazvati anksioznost kod nekih pojedinaca, što potencijalno može pogoršati simptome anksioznog poremećaja vaše bolesti. Intoksikansi vas također sprječavaju da se zaista suočite sa svojom anksioznošću. Oni su samo štaka na koju ćete se morati oslanjati sve više kako vrijeme prolazi.
Korak 4. Naučite prepoznati vlastiti nivo stresa
Stres može značajno povećati nivo anksioznosti. Neki stres je neizbježan, ali možete se nositi s tim stresom kad ga naučite prepoznati u svom životu. Uključivanje u negativan razgovor o sebi i držanje nerealnih očekivanja dva su značajna uzroka stresa koje možete naučiti prepoznati reflektiranjem i vođenjem dnevnika o svom misaonom procesu.
- Neke uobičajene vrste negativnog razgovora o sebi uključuju filtriranje svih pozitivnih aspekata situacije kako bi se usredotočili na negativne, automatsko okrivljavanje sebe kada se loše stvari dogode i automatsko predviđanje najgoreg mogućeg ishoda.
- Negativni razgovor o sebi zamijenite pozitivnim. Umjesto da se zadržavate na negativnim mislima i situacijama, fokusirajte se na ono što možete promijeniti kako biste poboljšali svoju situaciju, okružite se pozitivnim ljudima i upotrijebite humor za poboljšanje raspoloženja.
- Kad vas preplavi, podsjetite se da je osjećaj tjeskobe zbog svog zdravlja znak da brinete o sebi i želite osigurati da ste zdravi.
- Pokušajte nositi gumicu oko zgloba. Svaki put kada uhvatite sebe u negativnom razgovoru o sebi ili se osvrćete na svoje tjeskobe, puknite gumicom da razbijete svoj obrazac razmišljanja i odvojite trenutak za meditaciju.
Savjeti
- Znakovi bolesti Anksiozni poremećaj uključuju zabrinutost zbog manjih tjelesnih bolova, uznemirenost zbog vašeg zdravstvenog stanja, pronalaženje uvjeravanja od negativnih rezultata testa, pronalaženje uvjeravanja od liječnika, uznemirenost koja otežava funkcioniranje, neprestano provjeravanje tijela na bolest, i stalno govorite o zdravlju i riziku od bolesti.
- Faktori rizika za anksiozni poremećaj bolesti uključuju sljedeće: veliki stres ili traumu u životu, istoriju zlostavljanja djece, istoriju ozbiljne bolesti, zabrinjavajuću ličnost i preterano istraživanje o određenoj medicinskoj temi.
