Ako ste prirodno nespretni, vaš se život ponekad može osjećati kao da ste zvijezda svoje vlastite posebne pjesme Three Stooges. Bez obzira na to da li se i dalje spotičete o vlastite noge, ili neprestano rušite stvari (i ljude!), Postoje stvari koje možete učiniti kako biste se izborili sa svojim slučajem nesnalaženja.
Koraci
Metoda 1 od 4: Učenje o nespretnosti
Korak 1. Shvatite kako funkcionira koordinacija vašeg tijela
Ljudsko tijelo je vrlo složen sistem, a operacije koje kontrolišu fizičku koordinaciju imaju dovoljno prostora za miješanje. Četiri su glavna dijela tijela odgovorna za koordinaciju, a disfunkcija u bilo kojem od područja (ili više područja) može uzrokovati nespretnost.
- Oči. Oči primaju vanjske informacije o fizičkom položaju tijela u svemiru.
- Mozak i nervni sistem. Mozak i nervni sistem prenose poruke po cijelom tijelu o tome kako reagirati na informacije o svom fizičkom okruženju.
- Cerebellum. Mali mozak je područje mozga koje se bavi fizičkom koordinacijom i ravnotežom.
- Mišići i kosti. Vaši mišići i kosti reagiraju na naredbe vašeg mozga i kreću vas.
Korak 2. Shvatite šta može uzrokovati nespretnost
Postoji čitav niz problema koji mogu uzrokovati nespretnost, bilo da se radi o privremenom ili kroničnom problemu. Neki od ovih ozbiljnih su zdravstvenih problema, dok se drugi mogu riješiti kod kuće. Neki uobičajeni uzroci nespretnosti uključuju:
- Povrede glave
- Hipermobilnost zglobova
- Problemi sa vidom
- Artritis
- Određeni lekovi
- Konzumacija alkohola ili upotreba droga
- Stres i umor
- Mišićna slabost ili neupotreba
Korak 3. Izmjerite koliko ste skloni nesrećama
Nema mnogo istraživanja o tome zašto su ljudi kronični klupci, ali neka istraživanja sugeriraju da ljudi koji su posebno skloni nesrećama mogu doživjeti "kognitivne neuspjehe" ili padove pažnje. "Upitnik o kognitivnim greškama" koji je razvio eksperimentalni psiholog Donald Broadbent mogao bi vam pomoći da kvantificirate svoju nespretnost. Ispod je nekoliko primjera stavki iz njegovog upitnika; što više odgovorite sa "da", to je veća vjerovatnoća da ste skloni tim "kognitivnim greškama".
- "Ne primjećujete li putokaze na cesti?"
- "Smatrate li da brkate desno i lijevo kada dajete upute?"
- "Naletiš li na ljude?"
- "Smatrate li da ste zaboravili kojim putem skrenuti na put koji dobro poznajete, ali rijetko koristite?"
- "Zaboravljate li gdje ste stavili nešto poput novina ili knjige?"
- "Zar ne vidite šta želite u supermarketu (iako je tamo)?"
- "Ispuštate li stvari?"
- "Otkrivate li da ste slučajno bacili stvar koju želite i zadržali ono što ste mislili baciti - kao u primjeru bacanja kutije šibica i stavljanja iskorištene šibice u džep?"
Metoda 2 od 4: Vježbajte svoje tijelo da izbjegne nespretnost
Korak 1. Povećajte svoju osnovnu snagu. Vaši osnovni mišići, poput trbušnih mišića, leđa i mišića zdjelice, pomažu vašem tijelu da se kreće glatko, stabilno i koordinirano. Razvijanje snage u ovim mišićima dat će vam bolju kontrolu nad kretanjem vašeg tijela, što će pomoći u smanjenju nespretnosti.
- Vježbe poput trbušnjaka u trbuhu, trbušnih presa s jednom i dvije noge, "Supermana" i dasaka izgrađuju funkcionalnu snagu jezgre i mogu se raditi kod kuće ili u teretani.
- Alati za vježbanje, kao što su loptice za balansiranje i daske za ljuljanje, mogu vam pomoći u izgradnji stabilnosti uz povećanje snage jezgre.
Korak 2. Razvijte svoju fleksibilnost i okretnost
Osim što ćete poboljšati svoju temeljnu snagu, trebali biste raditi i na razvoju fleksibilnosti u borbi protiv nespretnosti. Studije pokazuju da sportaši koji se fokusiraju samo na treninge snage i ne uključuju vježbe agilnosti i fleksibilnosti imaju 70% šanse za ponovnu ozljedu, za razliku od 8% za sportaše koji koriste oboje.
- Osim očiglednih vježbi poput joge i pilatesa, vježbe poput plesa i borilačkih vještina također mogu povećati vašu fleksibilnost.
- Svakodnevno istezanje je također korisno za povećanje fleksibilnosti. Povećava protok krvi u vaše mišiće i omogućava zglobovima da se kreću slobodnije.
Korak 3. Poradite na ravnoteži
Izgradnja temeljne snage i povećanje vaše fleksibilnosti neophodne su komponente treninga vašeg tijela da izbjegne nesreće, ali i jačanje vaše ravnoteže. Postoji nekoliko jednostavnih vježbi koje možete raditi svakodnevno kako biste poboljšali osjećaj ravnoteže.
Prebacivanje težine s jedne na drugu stranu, stajanje na jednoj nozi i poza Ždrala mogu vam pomoći poboljšati ravnotežu
Korak 4. Isprobajte vježbe vestibularnog očnog refleksa (VOR)
“Vježbe vestibularnog očnog refleksa” su lijep način govorenja o vježbama koje poboljšavaju koordinaciju ruku i očiju. Ove vježbe postižu ovo poboljšanje tako što će vaš mozak, vaše unutrašnje uho i vestibularni sistem (koji su dijelom odgovorni za ravnotežu), vaše oči i vaše tijelo raditi zajedno.
- Isprobajte ovu jednostavnu vježbu za početak: Dok sjedite, sagnite glavu prema dolje dok ne budete okrenuti prema podu, a zatim pogledima gledajte prema stropu. Postepeno pomičite glavu kako biste slijedili smjer svojih očiju. Ponovite 10 puta.
- Možete isprobati i ovu vježbu stabilizacije pogleda: Dok sjedite, fiksirajte pogled na nepomičnu metu udaljenu 3-10 stopa od vas. Trebalo bi da bude u visini očiju. Pomičite glavu s jedne strane na drugu zadržavajući fokus na meti. Ponovite 3 puta. Radite ovo 3 puta dnevno.
- Ove vježbe mogu uzrokovati vrtoglavicu, stoga polako. Ako osjetite mučninu ili vrtoglavicu, zastanite i napravite pauzu.
Metoda 3 od 4: Uklanjanje mogućnosti za nesreće
Korak 1. Obratite pažnju na ono što radite
Većina ljudi koji su nespretni nisu previše svjesni svog okruženja. Kad ustanete i počnete hodati, pogledajte oko sebe i provjerite ima li nešto na što ćete stati, ući ili naletjeti.
Korak 2. Uklonite nered
Lako je saplesti se o stvari ako imate stvari po podu. Odmagljivanje vaše kuće i ureda pomoći će u uklanjanju mogućnosti za nespretnost.
- Ako vaš dom nema jasne, otvorene staze po cijeloj kući, možda ćete i htjeti drugačije namjestiti svoj namještaj. Ovo vam može pomoći da ne naletite na stvari ili se ne spotaknete o njih.
- Korištenje dvostrane trake za pričvršćivanje rubova prostirki može vam pomoći da se ne spotaknete o njih.
Korak 3. Promijenite obuću
Ako imate problema s ravnotežom, nošenje cipela s visokim potpeticama ili uskim potplatima može poremetiti vaše težište i povećati vjerojatnost da ćete doživjeti nesreću. Potražite cipele sa širokim, čvrstim đonom koje vam daju čvrste temelje na podu. Ako morate nositi štikle, potražite debele štikle koje će vam pružiti veću stabilnost.
Korak 4. Smanjite anksioznost
Više ste ometeni kada ste pod stresom ili ste zabrinuti, a to može dovesti do nesreća i nespretnosti. Poduzmite sve korake koje možete umanjiti u svakodnevnom životu i možda ćete vidjeti da se i vaša nespretnost poboljšala.
- Trening svjesnosti, koji vam pomaže da naučite fokusirati svoju pažnju na svoje trenutne radnje, ne samo da može smanjiti stres, već može pomoći i kod „kognitivnih propusta“koji mogu uzrokovati nespretnost.
- Pokušajte se naspavati dovoljno. Istraživanja pokazuju da nedostatak sna može uzrokovati niz fizičkih simptoma, uključujući nespretnost i sklonost nesrećama.
Korak 5. Izbjegavajte osuđivati sebe
Nespretnost može izazvati spiralu srama i samoprosuđivanja, što zauzvrat može povećati anksioznost i uzrokovati još nespretnosti. Shvatite da svi imaju povremene zabune i da čak i hronična nespretnost ne znači da s vama ništa nije u redu.
Ako se osjećate neugodno nakon putovanja ili klizanja, pokušajte nekoliko puta duboko udahnuti. Duboki, kontrolirani udisaji mogu pojačati vaš osjećaj smirenosti i sabranosti i mogu zaustaviti ciklus samooptuživanja
Metoda 4 od 4: Znati kada treba potražiti stručnu pomoć
Korak 1. Shvatite neke znakove upozorenja
Iako su neki ljudi prirodno nespretni, a mnogi od nas imaju povremene nespretnosti, stanja poput dijabetesa, moždanog udara, Parkinsonove bolesti i dispraksije (sindrom koji pogađa uglavnom djecu) također mogu uzrokovati stalne probleme s koordinacijom i nespretnošću.
- Ako stalno osjećate vrtoglavicu ili mučninu, to može biti znak problema sa šećerom u krvi, poput dijabetesa. Potražite liječničku pomoć ako su ti simptomi česti problem
- Iznenadna obamrlost ili slabost, poteškoće s vidom i gubitak ravnoteže ili koordinacije mogu biti znakovi moždanog udara. Odmah pozovite hitnu pomoć ako osjetite ove simptome.
- Ako se vaši mišići lako istegnu ili naprežu, osjetite česte ukočenosti zglobova ili bolove u mišićima ili vam se zglobovi lako iščaše, možda patite od stanja poznatog kao hipermobilnost zglobova. Iako ovo stanje obično nije opasno po život, trebali biste razgovarati s liječnikom ako često osjetite ove simptome.
Korak 2. Shvatite nuspojave vašeg lijeka
Mnogi lijekovi, uključujući psihijatrijske lijekove, lijekove protiv migrene, pa čak i lijekove protiv alergija, mogu uzrokovati vrtoglavicu, probleme s ravnotežom i gubitak koordinacije kao nuspojave. Ovi se simptomi mogu pogoršati konzumacijom alkohola. Ako uzimate lijekove koji izazivaju bilo koje od ovih nuspojava, obratite posebnu pažnju na svoju okolinu kako biste smanjili šanse za nesreće.
Ako se osjećate kao da su nuspojave vašeg lijeka postale neizbježne, razgovarajte sa svojim liječnikom. On ili ona mogu predložiti alternativni lijek
Korak 3. Posjetite svog ljekara
Ako unatoč povećanoj pažnji i fizičkoj obučenosti i dalje imate problema s koordinacijom, vaša nespretnost može biti simptom ozbiljnijeg medicinskog problema. Posjetite svog liječnika i objasnite probleme koje morate vidjeti da li postoji neki tretman.
Savjeti
- Kad ustanete i prošetate, napravite kratki pregled okoline kako biste bili svjesni bilo čega na svom putu.
- Ako znate da imate problema s koordinacijom, nemojte biti previše šašavi ili ludi s pokretima tijela jer to može uzrokovati nesreće.
- Upamtite, praksa čini savršenstvo. Nećete izgubiti svoju nespretnost preko noći, ali treniranjem i pažnjom zasigurno ćete postati manje štreberski.
