Radi li vaš prijatelj ili rođak nešto što vas brine? Želite li znati da li vaš prijatelj siječe ili radi bilo koji drugi oblik samoozljeđivanja? Želite li pomoći ljudima koji sebi nanose štetu? Ovaj wikiHow će vam pomoći da saznate da li neko koga poznajete šteti sebi ili ne.
Ovaj članak sadrži teme o samoozljeđivanju, samoubojstvu i mentalnim bolestima. Čitateljima se savjetuje diskrecija
Koraci
1. dio 3: Razumijevanje samopovređivanja
Korak 1. Shvatite šta je samopovređivanje
Samoozljeđivanje se opisuje kao "kada netko namjerno ošteti ili ozlijedi svoje tijelo. Obično je to način suočavanja ili izražavanja ogromnog emocionalnog stresa." Samoozljeđivanje je simptom, a ne dijagnoza. Neki ljudi mogu se ozlijediti zbog jedne ili više mentalnih bolesti poput depresije, anksioznosti, poremećaja prehrane ili psihoze. Samoozljeđivanje ne mora uvijek ukazivati na mentalni poremećaj, već na nedostatak zdravih mehanizama za suočavanje. Uobičajene metode samoozljeđivanja uključuju:
- Rezanje ili spaljivanje sebe
- Udaranje ili udaranje po sebi
- Pokušavajući se otrovati
- Prekomjerno ili nedovoljno
- Ujedajući se
- Preko vežbanja
- Čupanje kose (trihotilomanija)
- Branje krasta
Korak 2. Shvatite zašto se ljudi samoozljeđuju
Samoozljeđivanje je složeno pitanje i mnogi ljudi ne znaju konkretan razlog samopovređivanja. Samoozljeđivanje nije uvijek uzrokovano velikom stvari, može biti uzrokovano mnogo malih stvari. Uobičajeni razlozi zbog kojih bi neko mogao da se povredi su:
- Pritisak u školi ili na poslu
- Bullying
- Novac brine
- Zlostavljanje (fizičko, seksualno ili emocionalno)
- Ožalošćenje
- Zabuna oko pola ili seksualnosti
- Raspad veze
- Gubitak posla
- Bolest ili zdravstveni problem (fizički ili psihički)
- Nisko samopouzdanje
- Stres
- Teška osećanja
Korak 3. Upoznajte razliku između samopovređivanja i samoubistva
Samoozljeđivanje se može, a i ne mora učiniti s namjerom samoubistva. Ljudi koji se samoozljeđuju vjerojatnije će pokušati ili umrijeti od samoubojstva. Neke vrste samoozljeđivanja mogu biti opasne po život, čak i ako se ne učine sa suicidalnom namjerom.
Neki ljudi pokušaj samoubojstva smatraju oblikom samoozljeđivanja
Korak 4. Znajte ko je najviše izložen samopovređivanju
Iako je bilo tko u opasnosti od samoozljeđivanja, bez obzira na spol, rasu, spolnost, dob ili društveni status, neke grupe ljudi su ranjivije od drugih.
- Ljudi sa psihološkim stanjima
- Mladi nisu pod nadzorom svojih roditelja
- LGBTQ+ zajednica
- Neko ko je izgubio nekoga samoubistvom
Korak 5. Razbiti uobičajene mitove
Mnogo je mitova i stigme iza samoozljeđivanja. Uobičajeni mitovi uključuju:
- Samo se djevojčice samoozljeđuju. Studije su pokazale da to nije slučaj. Moguće je da dječaci koriste različite metode samoozljeđivanja od djevojčica. To ne znači da je manje ozbiljno.
- Samoozljeđivanje traži pažnju. Obično će ljudi koji se samoozljeđuju pokušati sakriti činjenicu da to čine. U nekim slučajevima samoozljeđivanje može biti vapaj za pomoć, ali to ne čini manje ozbiljnim.
- Ljudi koji se samoozljeđuju su samoubilački. Samoozljeđivanje se može posmatrati kao mehanizam za suočavanje s nekima. Neki ljudi koji se samoozljeđuju mogu imati suicidalne misli, ali ne svi.
Dio 2 od 3: Uočavanje fizičkih znakova
Korak 1. Saznajte kako se ožiljci od samoozljeđivanja razlikuju od običnih ožiljaka
Kako ožiljci izgledaju mogu se razlikovati ovisno o tome kako se osoba samoozljeđuje, ali ožiljci od samoozljeđivanja obično su ravni ili simetrični. Pazite na ožiljke grupisane zajedno. Primijetite ako osoba stalno dobiva ožiljke na istom mjestu, jer to može biti znak da se samoozljeđuje.
- Ožiljci od samoozljeđivanja često su paralelni i izgledaju slično.
- Imajte na umu da neki ljudi mogu prikriti svoje ožiljke kao nesreće.
Korak 2. Pogledajte ruke osobe, posebno ručne zglobove
Većina ljudi koji si nanose štetu koriste ručne zglobove. Potražite tragove i zavoje. Mogu nositi jakne, duge rukave ili rukavice i mogu staviti ruke u džepove odjeće.
- Osoba također može pokriti svoje ozljede narukvicama ili satovima.
- Ljeti je lakše primijetiti, jer se zimi mnogi ljudi pokrivaju zbog hladnoće. Primijetite da li se prikrivaju čak i po toplom vremenu.
Korak 3. Provjerite im noge i gležnjeve
Ljudi se mogu samoozljeđivati na raznim mjestima: bedrima, potkoljenicama, gležnjevima itd. Mogu nositi dugačke hlače, duge čarape ili tajice kako bi sakrili ožiljke ili ozljede.
Budite pažljivi pri zurenju u nečije noge. Ne želite ih uzrujati ili uplašiti
Korak 4. Pogledajte osobi vrat
Neki ljudi sebi nanose štetu pokušavajući se objesiti. Takvi ljudi će nositi šalove, korice ili nešto što skriva vrat.
Korak 5. Potražite ćelave mrlje na nečijoj glavi ili nedostatak kose
Neki ljudi koji se samoozljeđuju čupaju za kosu. Ovisnost o čupanju kose naziva se trihotilomanija. Trichotillomania ne povlači uvijek kosu s tjemena, već može brati kosu s bilo kojeg dijela tijela, poput dlaka na licu, obrva ili trepavica.
- Takva osoba može kupiti perike ili nadogradnje kose kako bi prikrila gubitak kose. Takođe mogu kupiti lažne trepavice.
-
Obratite pažnju na to da li osoba često pokriva kosu šeširom ili drugim priborom.
Imajte na umu da neki ljudi pokrivaju kosu iz vjerskih razloga
-
Imajte na umu da osim samoozljeđivanja postoji mnogo razloga za gubitak kose, poput:
- Liječenje raka
- Stres
- Starenje
- Bolest
- Gubitak težine
- Nedostatak gvožđa
- Čupanje kose može biti i znak anksioznog poremećaja poput OKP-a.
Korak 6. Potražite opekotine
Mnogi ljudi koji se samoozljeđuju opeku. Ove opekotine mogu biti od šibica, upaljača, cigareta ili bilo čega drugog što je vruće. Potražite grupu opekotina blizu jedna drugu ili područje koje stalno dobiva opekotine. Opekline mogu uzrokovati crveno ljuštenje kože, plikove, ugljenisanu kožu i oticanje.
Korak 7. Primijetite da li čuvaju bilo kakve "alate"
Osoba može sakriti alate kojima se samoozljeđuje. Primjeri uključuju oštrice (noževe, britve, sigurnosne igle itd.) Ili upaljače. Mogu ih držati u torbi ili na malom prostoru. Pazite da li sami odnose određene stvari u kupaonicu ili prostor.
Pazite na bilo kakve znakove krvi, poput krvavih tkiva
Korak 8. Pitajte osobu da li bi htjela plivati
Plivanje je aktivnost koja obično izlaže ruke i noge. Ako se čini da osoba oklijeva, moguće je da nerado pokazuje kožu. Osoba može nositi i odjeću koja pokriva ruke ili noge, poput odijela ili majice. Takođe se mogu opravdati.
Nemojte pretpostavljati da se samoozljeđuju samo zato što ne žele plivati. Postoji mnogo razloga zbog kojih neko možda ne bi htio plivati
Korak 9. Pristupite im u vezi njihovih ozljeda
Pitajte ih šta se dogodilo. Ako osoba postane defanzivna, ima priču koja nema smisla ili izbjegava pitanje, možda se samoozljeđuje.
Dajte ljudima prednost sumnje. Ponekad savršeno nevine ozljede mogu izgledati kao samoozljeđivanje
Dio 3 od 3: Uočavanje bihevioralnih i emocionalnih znakova
Korak 1. Uočite koliko je osoba izolirana
Ljudi koji se samoozljeđuju mogu biti preplavljeni osjećajem krivnje i izolacije, a možda i nemaju prijatelja (ili imaju slab kontakt sa svojim prijateljima). Često provode dosta vremena sami.
- Osoba možda ne želi raditi aktivnosti u kojima je ranije uživala. Primijetite ako kažu da se često "ne mogu gnjaviti".
- Izoliranje sebe može biti simptom depresije, sa ili bez samoozljeđivanja.
Korak 2. Promatrajte da li se povlače u kupaonicu ili spavaću sobu i zaključajte vrata
Iako je tipično zaključati vrata dok se presvlačite, tuširate i koristite toalet, nešto vjerojatno nije u redu ako su zaključani trideset minuta i ne dozvoljavaju vam ništa (na primjer, ne otvarate se da odgovorite na pitanje).
- Mogu biti vrlo tajnoviti ili defanzivni u pogledu svog boravka tamo.
- Primijetite ako, kad se nose s teškim emocijama, odu negdje sami i izgledaju dobro kad se vrate. To može ukazivati na to da su učinili nešto kako bi se nosili s tim osjećajima.
- Imajte na umu da većina tinejdžera snažno treba privatnost. Prirodno je da žele biti sami sa svojom porodicom, a to ne mora značiti da režu. Poštujte njihovo tiho vrijeme i pokušajte ne ometati mnogo.
Korak 3. Provjerite simptome depresije
Depresivni ljudi mogu biti letargični, neodlučni, mrzovoljni, bezvoljni i ravnodušni. Mogu se povući iz prijatelja i porodice i izgubiti interes za svoje omiljene stvari. Depresija je ozbiljna bolest koju može liječiti ljekar.
Korak 4. Upoznajte osobu
Pokušajte razgovarati s njima. Pitajte ih o njihovoj školi/poslu i prijateljima. Pokušajte učiniti da se osoba osjeća voljeno i da ćete uvijek biti uz nju. Ljudi koji sebi nanose štetu obično su usamljeni ili su na neki način povrijeđeni.
-
Zapamtite da ne izgledaju svi ljudi koji se samoozljeđuju tužni. Ta osoba spolja može izgledati kao srećna osoba. Nemojte pretpostavljati da se neko ne samoozljeđuje samo zato što izgleda da je sretan.
Budite svjesni, međutim, ako se netko tko je depresivan ili često tužan odjednom ponaša sretnim. Ako vam izgledaju nevjerojatno mirni ili sretni iz vedra neba, možda su odlučili izvršiti samoubojstvo i sretni su jer više neće morati rješavati probleme u svom životu. Ako vidite da se netko tko je obično depresivan odjednom čini sretnim, provjerite ga i pitajte ga kako je i koji je razlog njegove radosti
Korak 5. Primijetite da li često govore o samoozljeđivanju
Osoba to može prerušiti u šalu ili reći da nije ništa. Ponekad šala na tu temu može biti vapaj za pomoć. Ne bojte se pitati nekoga šta su mislili pod tim što su rekli.
- Osoba može često praviti šale ili izjave koje se ponižavaju. Oni mogu izraziti osjećaj beznađa ili prezira prema sebi. Oni takođe mogu govoriti o kažnjavanju samih sebe.
- Svako spominjanje samoozljeđivanja iskoristite kao priliku za razgovor o toj temi. Osoba se može otvoriti.
Korak 6. Posmatrajte njihove prehrambene navike
Namjerno konzumiranje previše ili premalo može biti oblik samoozljeđivanja. Osoba može pokušati prikriti svoje prehrambene navike. Ljudi koji imaju problema sa ishranom mogu:
- Prekomjerna ili premala težina ili značajne promjene u težini.
- Preskočite obroke ili jedite premalo.
- Prejedite.
- Osećajte ošamućenost ili vrtoglavicu.
- Prisiliti se na povraćanje, moguće upotrebom laksativa.
- Jedite prebrzo ili kad niste gladni.
- Jedi sam.
Korak 7. Pazite na alkohol ili zloupotreba droga.
Neko ko se samopovređuje ima veći rizik od problema sa pićem ili drogom. Ako osoba puši, to također može značiti da ima veće šanse za samoozljeđivanje.
Korak 8. Uočite ponašanje preuzimanja rizika
Osoba može biti autodestruktivnija nego inače. Osoba se može često svađati. Mogu opasno voziti ili imati nezaštićen seks.
Korak 9. Budite svjesni promjena raspoloženja
Ako se neko lako naljuti ili uznemiri, to može biti znak da se nešto događa. Mogu biti vruće glave ili nepredvidljivi. Mogu biti i agresivniji nego inače.
Naravno, promjene raspoloženja mogu biti znak puberteta ili da je neko u menstruaciji. Nemojte prebrzo donositi zaključke
Korak 10. Poduzmite akciju
Pročitajte Pomoć nekome tko se ozlijedi za detaljne savjete o tome kako pomoći osobi. Ako osoba planira samoubistvo ili bi se ozbiljno povrijedila, odmah pozovite hitnu pomoć.
Broj za Ameriku i Kanadu je 911, a za Veliku Britaniju 999.
- Nemojte prisiljavati osobu da stane i oduzme joj "alat", to može dovesti do toga da osoba poduzme rizične mjere. Umjesto toga, ohrabrite osobu da dobije stručnu pomoć.
- Nemojte prijetiti/uplašiti nekoga tko se samoozljeđuje i reći da ćete reći njegovim roditeljima ako neće prestati.
Video - Korištenjem ove usluge neke se informacije mogu podijeliti s YouTubeom
Savjeti
- Ako vidite da je neko tužan ili mračan, to ne znači da se samoozljeđuje.
- Ako se neko stalno češe na istom mjestu, to bi moglo ukazivati na to da na tom području postoje otvorene rane.
- Ljudi koji se samoozljeđuju ne režu uvijek; mogu udariti i dijelove tijela, opeći se ili čupati kosu.
- Samoozljeđujući ljudi mogu biti sami. Možda ne razgovaraju ni sa kim i mogu biti nesrećni.
- Ako znate da je neko sebi nanio štetu, ne ustručavajte se reći svojim roditeljima, učitelju ili odrasloj osobi koja vam može pomoći.
- Ako znate da se neko samoozljeđuje, razgovarajte s njim. To je najbolje rješenje za pomoć.
- Neki ljudi ne režu jer znaju da je to sasvim očito, pa mogu pribjeći drugim vrstama samoozljeđivanja, poput opekotina. Neki ljudi koji opeku mogu upotrijebiti upaljač ili opekline od trenja.
- Obratite pažnju na njihov akademski uspjeh. Ako ocjene osobe neočekivano padaju, to može biti znak da nešto nije u redu.
- Provjerite izgledaju li tiše ili suzdržanije nego inače.
- Obratite pažnju koju web lokaciju koriste. Neki ljudi mogu pogledati blogove o samoozljeđivanju koji potiču opasno ponašanje. Takve web stranice mogu prikazivati grafičke slike ožiljaka koje mogu izazvati osobu.
- Promatrajte njihove mehanizme suočavanja. Upoznajte razliku između strategija zdravog suočavanja i nezdravih strategija suočavanja. Na primjer, udaranje udarne torbe kad su ljuti zdrav je način za suočavanje, dok udaranje glavom o zid nije.
- Izbjegavajte stereotipe. To što je neko emo ili got, ne mora značiti da se samoozljeđuje ili je depresivan.
Upozorenja
- Izbjegavajte osuđivati ljude koji su se samoozljeđivali prije nego što ste vi bili na njihovom mjestu.
- Budite ljubazni ako postoji nešto što vam osoba ne želi reći.
- Ne vršite pritisak na njih da vam kažu šta im se dešava u životu.
- Samoozljeđivanje nije uvijek samoubilačko ponašanje, to je način da se nosite s tim, stoga nemojte uvijek pretpostavljati da se žele ubiti.
- Izbjegavajte hvatanje nečijih zapešća ako sumnjate da bi se mogli samoozlijediti. To ih može nanijeti boli ili se osjećati neugodno.
- Nemojte im reći da ćete otići jer se samoozljeđuju. Budite tu za njih. Pružite im podršku i pokažite im da samopovređivanje nije način.
- Ako se bojite da su samoubojice, nazovite hitnu pomoć ili telefonsku liniju za samoubojstvo.
- Ne obećavajte da ćete to držati u tajnosti.
- Nemojte odmah pribjegavati oduzimanju njihovog pribora radi samoozljeđivanja! Ako uzmete njihove predmete, postat će tajnovitiji i autodestruktivniji. Umjesto toga, pomozite im da shvate da im to ne treba da bi osjetili olakšanje, i polako ih uvjerite da vam ga daju.
