Odmor i rehabilitacija ključni su za oporavak od sportskih ozljeda. Ako ste se ozlijedili baveći se sportom, fizikalna terapija može vam pomoći povećati šanse za pravilno ozdravljenje i povratak u igru. Započnite tako što će vaše ozljede procijeniti i liječiti liječnik. Vaš zdravstveni radnik vas može uputiti fizioterapeutu. Fizioterapeut može propisati vježbe, istezanja i režim treninga koji će vam pomoći da brzo i potpuno povratite snagu. Poduzmite mjere opreza kako se u budućnosti ne biste ponovno ozlijedili.
Koraci
Metoda 1 od 3: Procjena vaših ozljeda
Korak 1. Idite liječniku ako sumnjate na sportsku ozljedu
Prvi korak za uspješan oporavak od sportske ozljede je hitna medicinska procjena i liječenje. Ako se ozlijedite ili primijetite bol dok se bavite sportom, odmah prestanite i zakažite sastanak sa svojim pružateljem primarne zdravstvene zaštite.
- Neke sportske povrede su očiglednije od drugih. Na primjer, uganuće ili iščašenje vjerojatno će uzrokovati jaku i trenutnu bol. S druge strane, prijelom zbog stresa može uzrokovati samo blagu bol dok aktivno koristite ozlijeđeni dio tijela.
- Ako ste doživjeli ozbiljnu ozljedu, poput traume glave, slomljene kosti ili iščašenja, odmah idite u hitnu pomoć.
Korak 2. Pronađite terapeuta koji je specijaliziran za sportske ozljede
Ako se bavite sportom, vjerojatno ćete doživjeti niz uobičajenih ozljeda povezanih s vašim specifičnim sportom. Terapeut s iskustvom u liječenju ovih vrsta ozljeda ne samo da će moći učinkovito dijagnosticirati i liječiti vaše ozljede, već vam može pomoći i da savladate bolju tehniku i formu kako bi buduće ozljede bile manje vjerojatne.
- Na primjer, fizioterapeut koji poznaje teniski lakat može propisati vježbe za jačanje mišića ruke i ramena, a može preporučiti i opremu koja će smanjiti stres na laktu.
- Zatražite od svog pružatelja primarne zdravstvene zaštite da vam preporuči fizioterapeuta koji je specijaliziran za sportske ozljede. Ako imate trenera ili ličnog trenera, oni bi također mogli nekoga preporučiti.
- Provjerite kod svog osiguravajućeg društva da li su terapeut i ustanova koja vas zanima u vašoj mreži.
Korak 3. Dostavite svom terapeutu informacije o vašoj ozljedi
Vrsta fizikalne terapije koja je za vas najbolja ovisit će o prirodi i težini vaše ozljede. Dostavite svom terapeutu kopije svih medicinskih zapisa koji se odnose na vašu ozljedu, uključujući medicinske slike (poput rendgenskih zraka).
- Recite svom terapeutu kada i kako je došlo do ozljede i opišite sve simptome koje osjećate (poput boli, otekline ili ukočenosti).
- Vaš terapeut može od vas zatražiti i opće zdravstvene informacije, kao što su svi lijekovi koje trenutno uzimate i istorija zdravstvenih problema ili prethodnih povreda.
Korak 4. Dopustite svom terapeutu da izvrši fizički pregled
Tokom vašeg prvog sastanka, vaš fizioterapeut će htjeti procijeniti vašu ozljedu i vaše ukupno fizičko stanje. Možda će vas htjeti promatrati u pokretu kako obavljate aktivnosti povezane s vašom ozljedom. Nosite udobnu, široku odjeću koja omogućava lak pristup povrijeđenom dijelu tijela.
Na primjer, ako ste uganuli koljeno, nosite kratke hlače. Ako ste iščašili rame, nosite majicu bez rukava. Ponesite cipele koje inače nosite tokom sportskih aktivnosti
Korak 5. Razgovarajte sa terapeutom o svojim ciljevima oporavka
Vaš fizioterapeut može vam pomoći da shvatite realne načine na koje vam fizikalna terapija može pomoći i koliko se brzo možete vratiti svojim redovnim aktivnostima. Razgovarajte sa svojim terapeutom o tome šta se nadate postići i pitajte jesu li vaši ciljevi dostižni.
- Na primjer, mogli biste reći: “Volio bih se vratiti fudbalu u roku od 6 mjeseci. Mislite li da je to izvodljivo?”
- Vaš terapeut će vam pomoći da svoje veće ciljeve razbijete na manje, specifičnije ciljeve. Oni će uspostaviti vremenski okvir za postizanje ovih mini-ciljeva i pomoći će vam da osmislite proces za njihovo postizanje (npr. “Hajde da isprobamo ove vježbe i radimo na tome da do kraja ove sedmice budete u mogućnosti potpuno ispružiti lakat.”).
Metoda 2 od 3: Uspostavljanje rutine rehabilitacije
Korak 1. Idite na terapijske sesije prema preporuci vašeg terapeuta
Većina fizikalnih terapija uključuje redovne sastanke s vašim terapeutom. Ovisno o prirodi vaših ozljeda, možda će biti potrebno sastati se sa svojim terapeutom 1-2 puta tjedno ili jednako često kao svaki dan tijekom procesa rehabilitacije.
Tijekom ovih pregleda vaš terapeut vam može pomoći u izvođenju vježbi i istezanja, izvoditi druge vrste terapija (poput masaže) i procijeniti vaš napredak
Korak 2. Radite vježbe kod kuće slijedeći prijedloge vašeg terapeuta
Osim što će vas voditi kroz istezanja i vježbe u svojoj ordinaciji, vaš fizioterapeut će vam propisati terapijske aktivnosti koje možete raditi kod kuće. Pažljivo slijedite sve njihove upute u vezi sa tehnikom, koliko često trebate raditi vježbe i koliko dugo. Uobičajene vrste vježbi i tehnika fizikalne terapije kod kuće uključuju:
- Raspon vježbi pokreta, koji može uključivati lagano savijanje i produžavanje zgloba ili pažljivo pomicanje ozlijeđenog udova u različitim smjerovima.
- Vježbe jačanja, koje mogu uključivati korištenje alata poput otpora ili utega, ili korištenje vlastite tjelesne težine za stvaranje otpora.
- Statičko istezanje, koje može pomoći u poboljšanju cirkulacije i ublažiti napetost i ukočenost mišića.
- Tretmani za smanjenje boli i upale, poput upotrebe obloga od leda ili kompresijskih zavoja.
Korak 3. Po potrebi prilagodite svoju rutinu rehabilitacije
Vaš program rehabilitacije trebat će redovito prilagođavati kako napredujete kroz proces oporavka. Rane sesije vjerovatno će se fokusirati uglavnom na liječenje ozljede, dok će kasnije faze procesa fizikalne terapije biti više usmjerene na izgradnju snage i vraćanje raspona pokreta. Tri glavne faze fizikalne terapije su:
- Akutna faza. U ovoj fazi vaš će se terapeut usredotočiti na upravljanje boli i upalom, kao i na zaštitu ozlijeđenog područja kako bi imalo vremena za liječenje.
- Subakutna faza. Terapija tijekom subakutne faze fokusira se na pomaganje da postupno ojačate područje i vratite raspon pokreta.
- Hronična faza. U ovom trenutku vaš terapeut će početi raditi na tome da vas pripremi za povratak na redovne aktivnosti prije povrede i rutinu vježbanja.
Korak 4. Pitajte svog terapeuta o najboljem načinu da ostanete u formi tokom oporavka
U ranim fazama oporavka važno je ne činiti ništa što bi moglo usporiti ozdravljenje ili pogoršati ozljedu. Morat ćete odmoriti povrijeđeni dio tijela i izbjeći prebrz povratak na redovne aktivnosti. Vaš terapeut može preporučiti vježbe sa malim utjecajem koje će vam pomoći da ostanete u formi bez opterećenja na ozljedu.
Na primjer, ako ste trkač sa prijelomom stresa u stopalu, vaš fizioterapeut može vam preporučiti trčanje u vodi. Ovo je dobar oblik kardiovaskularnih vježbi s malim utjecajem
Metoda 3 od 3: Sprječavanje budućih ozljeda
Korak 1. Nosite odgovarajuću zaštitnu opremu
Dobra sigurnosna oprema ključna je za sprječavanje ozljeda u mnogim vrstama sportova. Koristite svu preporučenu opremu za svoj sport i redovno je provjeravajte kako biste bili sigurni da nije istrošena ili oštećena.
- Ako se bavite kontaktnim sportom poput hokeja ili fudbala, trebat će vam oprema kao što su jastučići za potkoljenice, kaciga i štitnik za lice.
- Visokokvalitetne, dobro pristajuće cipele također mogu spriječiti ozljede gležnjeva, stopala i koljena.
Korak 2. Učinite odgovarajuće zagrijavanje
Zagrijavanje prije sporta ili intenzivne vježbe ključno je za povećanje fleksibilnosti zglobova i mišića i poboljšanje cirkulacije. Pravilno zagrijavanje treba uključivati dinamička istezanja i laganu kardio aktivnost i trebalo bi trajati najmanje 5 do 10 minuta.
Dinamična istezanja su istezanja koja izvodite dok se krećete, kao što su napadi i udarci. Obično se drže ne duže od nekoliko sekundi
Korak 3. Ohladite se nakon bavljenja sportom
Hlađenje nakon intenzivne fizičke aktivnosti važno je za smanjenje stresa na srcu i sprječavanje ukočenosti i boli. Kad završite s vježbanjem ili se bavite sportom, ohladite se s 5 do 10 minuta lagane vježbe (poput brze šetnje) i napravite malo statičkog istezanja za opuštanje mišića.
Statička istezanja su istezanja koja držite u jednom položaju 15 do 20 sekundi. Na primjer, mogli biste izvesti statičko istezanje tetive sjedeći tako da sjedite na podu s jednom nogom ispruženom ispred sebe, a zatim ispružite ruku da dodirnete nožne prste ili potkoljenicu
Korak 4. Radite s terapeutom, trenerom ili trenerom kako biste poboljšali svoju tehniku
Pravilnom tehnikom možete spriječiti mnoge uobičajene sportske ozljede. Vaš fizioterapeut, trener ili trener mogu vam pomoći da naučite kako pravilno koristiti svoju opremu i pravilno koristiti tijelo kada izvodite određene pokrete ili radnje.
Na primjer, ako igrate bejzbol, vaš fizioterapeut može vam pokazati kako koristiti ramena, noge i trup kako biste smanjili stres na laktu pri bacanju
Korak 5. Postepeno se upuštajte u vježbe i aktivnosti
Mnoge sportske ozljede, poput prijeloma stresa ili tendonitisa, rezultat su prekomjerne upotrebe. Osim pravilnog zagrijavanja, možete smanjiti rizik od ozljeda od prekomjerne upotrebe postupnim povećanjem volumena i intenziteta vježbe.
Razgovarajte sa svojim fizioterapeutom o najboljem načinu za sigurno povećanje količine i intenziteta vaše vježbe. Dobro pravilo je povećanje vaše aktivnosti za 10% svake sedmice dok ne postignete cilj
Pitanja koja trebate postaviti svom PT -u i stvari koje treba izbjegavati prilikom oporavka
Pitanja koja trebate postaviti svom fizioterapeutu nakon sportske ozljede
Podržite wikiHow i otključajte sve uzorke.
Stvari koje treba izbjegavati pri oporavku od sportske ozljede
Podržite wikiHow i otključajte sve uzorke.
Video - Korištenjem ove usluge neke se informacije mogu podijeliti s YouTubeom
Savjeti
- Neke povrede vam ne dozvoljavaju da se vratite sportu kojim ste se ranije bavili. Razgovarajte sa svojim liječnikom i fizioterapeutom o vrstama vježbi koje mogu zauzeti mjesto ovog sporta.
- Očekuje se određena bol s fizikalnom terapijom. Pratite razinu boli kako biste svom fizioterapeutu mogli reći o pojačanoj boli. Terapeut bi vam trebao reći je li to normalna ili abnormalna bol.
