Strah od straha od bolesti je težak strah. Možda ćete imati napad panike zbog straha od bolesti ili ozbiljne bolesti. Trenutno možete poduzeti mjere da se smirite. Pokušajte racionalizirati ono što osjećate i izbjegavajte spiralne misli. Dugoročno tražite rješenja. Razgovarajte s liječnikom i terapeutom o lijekovima i mehanizmima suočavanja. Procijenite svoje simptome i provjerite postoji li temeljni zdravstveni problem koji potiče napade panike.
Koraci
1. dio 3: Suočavanje u trenutku
Korak 1. Gledajte na svoje strahove kao na simptom napada panike
Ako imate napad panike, strahovi koje imate mogu vas svladati. Ako razmišljate o stvarima poput: "Povratit ću" ili "Imat ću srčani udar", ove vas misli mogu zaista izbaciti iz kolosijeka. Umjesto da smatrate ove misli racionalnima, prepoznajte ih kakve jesu. Zamislite ih kao simptome napada panike, a ne kao prikaz stvarne stvarnosti.
- Preuzmite kontrolu nad svojim mislima dok prolaze. Na primjer, možete pomisliti u sebi: "Razboljet ću se. Onesvijestit ću se. Povratit ću." Kad vam ove misli dođu, pomislite u sebi: "Imam napad panike. Bojim se da se ne razbolim zbog napada panike."
- Gledajući negativne misli kao simptom napada panike, bit ćete bolje opremljeni za njihovo odbacivanje. Nećete vjerovati što mislite, jer ćete prepoznati misli kao jedan od mnogih simptoma napada panike.
Korak 2. Uzemljite se
Kad vam misli izmiču kontroli, tražite načine da se podsjetite sadašnjeg trenutka. Ne želite da vas obuzmu misli o bolesti. Potražite sredstva da se vratite u sadašnjost.
- Tokom napada panike, možete se osjećati kao da ništa nije stvarno. Možda ćete se osjećati maglovito ili sanjati.
- Potražite nešto opipljivo prema čemu možete posegnuti. Provucite prste kroz kosu. Uhvatite se za fizički predmet, poput torbice ili torbe. Stavite ruke na zid.
Korak 3. Izazovite svoje iracionalne misli
Kad počnete brinuti da ćete se razboljeti, aktivno osporavajte te misli. Ne dopustite da strah od bolesti prevlada. Zaustavite se i preispitajte misli dok dolaze.
- Zapišite svoje misli na komad papira. Ovo vam može pomoći da izbacite svoje misli iz uma da biste ih objektivno sagledali. Zapišite sve čega se plašite u vezi s bolešću. Na primjer, "Mislim da ću imati srčani udar. Mislim da ću povraćati."
- Zatim pročitajte spisak za sebe. Koliko su ove misli racionalne? Po svoj prilici, misli koje izazivaju paniku nisu zasnovane na stvarnosti. Vidjeti svoje strahove zapisane na papiru može vam pomoći da prepoznate njihovu iracionalnu prirodu.
Korak 4. Koristite pozitivan razgovor o sebi
Tehnike samo umirivanja zaista mogu pomoći u ispadanju napada panike. Kad otkrijete da vam misli izmiču kontroli, zastanite i racionalno procijenite stvari. Dajte sebi pozitivne afirmacije da biste spriječili osjećaj tjeskobe.
- Nemojte postati samokritični. Mnogi se ljudi stide napadaja panike, pa su se zbog toga pretukli. Pokušajte izbjeći ovu tendenciju.
- Umjesto toga, ponavljajte sebi pozitivne stvari. Na primjer, "Imate napad panike, ali bit ćete dobro. Nećete se zaista razboljeti. To je samo napad panike." Pokušajte pokazati sebi osnovnu ljubaznost kada doživite paniku.
Korak 5. Odvratite pažnju hladnim osjećajima
Nešto hladno pritisnuto na vašu kožu može odvratiti vašu pažnju od misli o bolesti. Ako imate kockice leda u blizini, držite jednu u ruci koliko god udobno možete. Prebacite kocku leda u drugu ruku. Ponovite po potrebi dok se ne počnete smirivati.
Ako nemate kockice leda, sve što je hladno može vam pomoći. Pokušajte provući ruke pod hladnom vodom ili staviti hladan napitak uz zglob
Korak 6. Udahnite duboko
Polagani, ravnomjerni udisaji mogu vam pomoći pri prizemljenju tijekom napada panike. Također mogu usporiti simptome poput ubrzanog rada srca, što možete zamijeniti sa znakovima bolesti. Kad vam misli počnu rasti u svezi s potencijalnom bolešću, nekoliko puta duboko udahnite.
- Stavite jednu ruku na grudi, a drugu na trbuh. Dišite na način koji usmerava protok vazduha u vaš stomak. Ruka na trbuhu trebala bi se podići, dok ruka na grudima ostaje relativno mirna.
- Zadržite dah za broj 7 i izdahnite za broj 8. Zatim, ponavljajte oko 5 puta dok ne počnete osjećati mir.
- Pokušajte disati iz trbuha i steći kontrolu nad dijafragmom. To će stimulirati vaš parasimpatički nervni sistem i smiriti i opustiti tijelo.
Korak 7. Stimulirajte svoj um
Bilo bi dobro da učinite nešto da stimulirate svoj um ako ne možete prestati razmišljati o bolesti. Prisilite svoj um da se usredotoči na nešto drugo kako bi ublažili simptome napada panike.
- Radite bilo koju aktivnost koju možete. Ići u šetnju. Tuširati se. Operi zube. Svaka mala aktivnost može vam pomoći preusmjeriti misli na drugo mjesto.
- Vježbe vam mogu pomoći da podignete raspoloženje. Možete pokušati trčati ili napraviti nekoliko skokova u dnevnoj sobi.
Dio 2 od 3: Traženje dugoročnih rješenja
Korak 1. Isprobajte kognitivno bihevioralnu terapiju
Kognitivno bihevioralna terapija (CBT) jedan je od najefikasnijih oblika liječenja napada panike i paničnih poremećaja. CBT se fokusira na promjenu načina na koji razmišljate kako biste pristupili iracionalnim mislima na djelotvorniji način.
- Tokom CBT -a, terapeuti će vas poticati da izazovete iracionalne misli koje doživljavate svaki dan. Na primjer, terapeut vas može zamoliti da zastanete i razmislite kad počnete osjećati strah od bolesti. Možda će htjeti da se zapitate nešto poput: "Šta je najgore što se može dogoditi ako sam povratio? Koliko je, zaista, vjerovatno da ću sada povraćati?"
- Počet ćete shvaćati da vaše misli nisu racionalne tokom CBT -a. Na kraju ćete početi realnije sagledavati svoje strahove i moći ćete se učinkovitije nositi s iracionalnim mislima.
Korak 2. Pitajte ljekara ili psihijatra o lijekovima
Ponekad se lijekovi mogu efikasno koristiti za liječenje paničnih poremećaja. Ako zbog straha od bolesti ponavljate napade panike, pitajte svog liječnika o lijekovima. Također možete pitati svog psihijatra ako ga trenutno posjećujete.
- Antidepresivi se mogu koristiti za liječenje napada panike, posebno ako su napadi panike uzrokovani temeljnim poremećajem mentalnog zdravlja koji se obično liječi antidepresivima. Iako mogu biti učinkoviti, obično je potrebno nekoliko tjedana da stupe na snagu. Ako sada patite od iscrpljujućih napada panike, možda će vam trebati nešto što brže djeluje.
- Tipično najefikasniji lijekovi su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) i inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SNRI).
- Ako vam SSRI i SNRI ne odgovaraju ili nisu učinkoviti, benzodiazepini mogu biti korisni. Benzodiazepini su psihijatrijski lijek koji vrlo brzo djeluje na ublažavanje simptoma anksioznosti. Obično benzodiazepini djeluju unutar 30 minuta. Iako mogu brzo ublažiti simptome tijekom napada panike, mogu izazvati ovisnost. Budite oprezni pri uzimanju benzodiazepina ako ste u prošlosti imali zloupotrebu supstanci.
- Benzodiazepini kratkog djelovanja, poput klonopina i lorazepama, vjerojatnije će biti od pomoći, dok manje vole ovisnost. Razgovarajte sa svojim liječnikom o vašoj zabrinutosti zbog panike i tjeskobe za pomoć pri odabiru lijeka koji će vam najbolje djelovati.
- O svim novim lijekovima detaljno razgovarajte sa svojim liječnikom ili psihijatrom. Različiti lijekovi imaju različite rizike i nuspojave, a ono što će vam pomoći uvelike ovisi o vašoj ličnoj anamnezi i trenutnim simptomima.
Korak 3. Saznajte o prirodi panike
Ponekad vam jednostavno znanje o panici može pomoći da se nosite s tim. Razumijevanje kako i zašto dolazi do napada panike može vam pomoći da vidite gdje su vaše misli iracionalne. O napadima panike i paničnim poremećajima možete pročitati na internetu ili drugdje.
- Ako vam je dijagnosticiran panični poremećaj, zamolite svog psihijatra ili terapeuta da vas uputi na odgovarajući materijal za čitanje. On ili ona će možda moći dati brošure, pokazati vam web stranice ili preporučiti knjige o napadima panike i paničnom poremećaju.
- Također možete pitati o grupama za podršku. Grupu za podršku možete pronaći lično ili na mreži. Grupa za podršku može vam pomoći da naučite mehanizme suočavanja s drugima.
Korak 4. Izbjegavajte određene tvari
Duhan i kofein pogoršavaju anksioznost. Treba izbjegavati pića s kofeinom, kavu i proizvode koji sadrže duhan. Takođe biste trebali provjeriti sve lijekove koje trenutno uzimate. Neki lijekovi sadrže stimulanse. Možete pitati svog liječnika o zamjeni lijekova ili promjeni doze ako mislite da lijek izaziva napade panike.
Korak 5. Uključite se u opuštajuće aktivnosti
Joga, meditacija i progresivno opuštanje mišića mogu vas držati utemeljenim u sadašnjosti. Ovo će vas naučiti da izbjegnete da strah od razvoja bolesti izmakne kontroli.
- Možete potražiti pristupačne časove joge i meditacije u svom području. Ako vam časovi nisu u budžetu, pokušajte potražiti vođene rutine na internetu.
- Na internetu možete pronaći vođene progresivne tehnike opuštanja mišića. Ako idete kod terapeuta, on ili ona će vam možda moći pomoći s progresivnim opuštanjem mišića.
Dio 3 od 3: Rješavanje temeljnih pitanja
Korak 1. Posjetite liječnika kako biste isključili medicinske probleme
Ponekad su napadi panike uzrokovani temeljnim medicinskim problemom. Ako se često plašite bolesti, anksioznost može biti uzrokovana nečim fizičkim. Posjetite svog redovnog ljekara radi potpunog pregleda i objasnite mu da imate napade panike.
- Nizak šećer u krvi, hipotireoza i određeni srčani problemi mogu izazvati napade panike. Vaš ljekar može pomoći u utvrđivanju potrebnih testova na osnovu vaše anamneze i simptoma koje imate.
- Ako ste nedavno prestali uzimati bilo koje lijekove, prestanak uzimanja lijekova može uzrokovati napade panike.
- Medicinska stanja povezana sa vjerovatnoćom napada panike uključuju astmu, bolest koronarnih arterija, hipertenziju, čireve, cistitis i migrene.
Korak 2. Procijenite imate li simptome paničnog poremećaja
Panični poremećaj može biti uzrok čestih napada panike. Ako imate napade panike koji nisu povezani s fizičkim simptomima, provjerite imate li simptome paničnog poremećaja. Ako sumnjate da imate panični poremećaj, posjetite psihijatra radi procjene.
- Ako redovno imate napade panike, koji nisu povezani s bilo kojom vanjskom situacijom, to je znak paničnog poremećaja.
- Možda ćete se i osjećati pod stresom zbog doživljaja napada panike. Može doći do toga da ste nervozni zbog napuštanja kuće.
- Možda ćete primijetiti promjene u ponašanju. Na primjer, možete izbjeći područja u kojima ste prethodno doživjeli napad panike.
Korak 3. Razmotrite mogućnost hipohondrije
Akutni strah od bolesti mogao bi biti povezan s psihijatrijskim poremećajem poznatim kao hipohondrija. Ovo je anksiozni poremećaj usredsređen na strah od bolesti i medicinskih problema. Razmislite patite li možda od hipohondrije.
- Možda ste opsesivni zbog teške bolesti. Možda ćete shvatiti da male fizičke promjene tumačite kao ozbiljnu bolest.
- Često možete tražiti medicinsko testiranje. Možete imati nepovjerenje u uvjerenje ljekara o svom zdravlju i često ćete odlaziti u hitnu ili u ljekarsku ordinaciju. Nasuprot tome, možete izbjeći medicinsku njegu iz straha da vam ne dijagnosticira ozbiljnu bolest.
- Ako imate hipohondriju, možete pretražiti internet kako biste sami sebi postavili dijagnozu i brzo se uvjeriti da ste ozbiljno bolesni. Takođe možete dosta provjeravati svoje tijelo na bilo kakve znakove bolesti ili promjene.
- Razgovarajte sa psihijatrom ako mislite da imate hipohondriju. Psihijatar vam može postaviti dijagnozu, ponuditi odgovarajuće lijekove i uputiti vas prema terapeutu.
- Još jedan važan način liječenja hipohondrije je razvoj dobrog odnosa ljekar-pacijent i redovni pregledi ljekara i pregleda.
Korak 4. Zatražite procjenu od psihijatra
Samo kvalificirani liječnik ili psihijatar može vam postaviti dijagnozu paničnog poremećaja, hipohondrije ili nekog drugog mentalnog problema. Trebali biste zakazati termin kod ljekara ili psihijatra ako mislite da imate hipohondriju.
- Ako već niste obavili fizički pregled, možda će biti potreban pregled i analiza krvi.
- Možete i govoriti o simptomima koje doživljavate. Ljekar ili terapeut će vam postaviti mnogo pitanja kako biste najbolje utvrdili dijagnozu.
- Možda ćete također morati popuniti upitnik za samoocjenjivanje.
Video - Korištenjem ove usluge neke se informacije mogu podijeliti s YouTubeom
Savjeti
- Zatražite podršku od člana porodice ili prijatelja. Bolje je imati neke ljude na svojoj strani kada imate napad panike.
- U vašem području postoje dostupne telefonske linije i linije za krizne situacije koje vam pomažu u suočavanju sa stresom, anksioznošću i napadima panike. Ne bojte se nazvati krizu/hitnu liniju. Podrška je vrlo važna u rješavanju psihijatrijske bolesti. Na primjer, za informacije o paničnim poremećajima možete nazvati telefonsku liniju za informacije o paničnom poremećaju na 1-800-64-PANIC.
