Netko čije je raspoloženje nepredvidivo može se nazvati emocionalno nedosljednim. Možda ste primijetili da voljena osoba ili saradnik ima nedosljedne emocije ili ste otkrili da se vaše raspoloženje ponekad brzo mijenja. Srećom, postoje korisne strategije koje možete pokušati riješiti s emocijama druge osobe ili bolje upravljati vlastitim. Međutim, ako se stvari ne poprave, potražite pomoć i izbjegavajte pokušaj da sami riješite problem.
Koraci
Metoda 1 od 3: Suočavanje s tuđim emocijama
Korak 1. Fokusirajte se na riječi osobe, a ne na njen ton ili ponašanje
Iako može biti teško gledati mimo nečijeg vikanja, ljutitog izraza lica ili suza, pokušajte se usredotočiti na ono što govore umjesto na to kako se ponašaju. To vam može pomoći da utvrdite šta im je potrebno ili želite od vas.
Na primjer, ako vaš partner viče nešto poput: "Umoran sam od toga da svake druge noći dolazite kući kasno!" pokušajte zamisliti da ovu rečenicu jednostavno izgovaraju mirnim glasom. Ako su emocije nestale iz jednadžbe, ono što traže možda i nije toliko nerazumno
Savjet: Pokušajte to ne shvatiti lično ako vam neko koga poznajete često odgovara ljutnjom ili drugim negativnim emocijama. Upamtite da je raspoloženje osobe vjerovatno odraz nečeg drugog što se dešava u njenom životu, a ne zbog nečega što ste učinili.
Korak 2. Potražite obrasce u emocionalnim ispadima osobe
Pokušajte pratiti kada će se ta osoba najvjerojatnije razljutiti ili uznemiriti i što bi moglo izazvati taj odgovor. Nakon što identificirate obrazac, potražite načine za prekid ciklusa.
Na primjer, ako vaš cimer često dolazi lošeg raspoloženja s posla i želi se posvađati s vama oko nečeg trivijalnog, izbjegavajte ih prvih 1-2 sata nakon što stignu kući. Svratite u teretanu nakon posla ili se sakrijte u svojoj sobi sve dok ne budete sigurni da su imali priliku opustiti se
Korak 3. Razmotrite raspoloženje osobe prije nego što joj se obratite sa bilo kakvim problemima
Ako trebate razgovarati s osobom o nečemu za što mislite da bi je moglo uznemiriti, odaberite kada ćete s njom razgovarati vrlo pažljivo. Pokušajte razgovarati s njima u vrijeme kada će biti opušteni i bez žurbe ili obavljanja više zadataka. Izbjegavajte trenutke kada mogu biti pod stresom ili nemaju dovoljno vremena.
- Na primjer, nemojte iznositi nešto važno neposredno prije nego što vaša druga druga mora otići na posao. Planirajte razgovor na određeno vrijeme tokom slobodnog dana ili nekoliko sati nakon što završe posao i imate vremena za opuštanje.
- Imajte na umu da ako osoba ima poremećaj raspoloženja, poput graničnog poremećaja ličnosti, možda neće imati previše kontrole nad svojim emocijama. Zbog toga će vam biti teško predvidjeti kada bi mogli biti lošeg ili dobrog raspoloženja.
Korak 4. Pokažite zahvalnost osobi ako vam se čini preopterećenom
Bilo da je ta osoba vaša druga značajna osoba, saradnik, član porodice ili prijatelj, ponekad može reagovati na emocionalno nedosljedan način zbog stresa ili osjećaja da nije cijenjen. Pokušajte im reći koliko ih cijenite na dnevnoj bazi kako biste umanjili svaku napetost na njihovom kraju.
- Na primjer, svom roditelju možeš reći nešto poput: „Hvala što si mi kupio tu žitaricu koja mi se sviđa! To mi je uljepšalo dan.”
- Ili, možete čestitati kolegi s posla, rekavši nešto poput: "Odličan posao na prezentaciji, Rob!"
Korak 5. Izbjegavajte bijes ili frustraciju reagirati na ono što osoba kaže
Odgovorite mirnim, ujednačenim tonom bez obzira na to kako vam se obraćaju. Ako trebate, napravite pauzu da se smirite prije nego nastavite razgovarati s njima. Pokušajte prošetati po bloku ili otići u toalet i slušati smirujuću pjesmu na slušalicama.
Iako ponekad može biti teško zadržati smirenost kada neko viče na vas, imajte na umu da će uzvikivanje samo pogoršati stvari
Metoda 2 od 3: Upravljanje svojim emocijama
Korak 1. Prihvatite osjećaje koje imate umjesto da se borite protiv njih
Izbjegavajte pokušavati ignorirati svoja osjećanja ili ih zanemariti kao nevažne. Dajte sebi dopuštenje da osjetite ono što osjećate, čak i ako je to samo nakratko. Na primjer, mogli biste plakati, udariti jastuk ili vrištati da biste se izrazili.
Samo pazite da se ne zadržavate predugo na svojim emocijama. Pokušajte se ograničiti na 1-2 sata odzračivanja, a zatim se odvratite s nečim drugim
Savjet: Možda ćete primijetiti i bilo kakve fizičke osjećaje koje trenutno imate. Na primjer, mogli biste osjetiti stezanje u grudima ili knedlu u grlu kada ste tužni.
Korak 2. Usredotočite se na svojih 5 osjetila kako biste ostali prisutni u trenutku
Jedan od načina za ublažavanje intenzivnih emocija, poput ljutnje ili tuge, je vježbanje svjesnosti. Sljedeći put kada osjetite da vas emocije obuzimaju, pokušajte napraviti brzu vježbu kako biste skrenuli pažnju na sadašnjost.
Na primjer, identificirajte 5 stvari koje možete vidjeti, 4 stvari koje možete osjetiti, 3 stvari koje možete čuti, 2 stvari koje možete namirisati i 1 stvar koju možete okusiti
Korak 3. Napišite kako se osjećate
Istraživanje vaših osjećaja putem dnevnika može biti efikasan način da obradite svoje emocije i osjećate se bolje. Pokušajte pisati o tome kako se osjećate, šta mislite da je to prouzročilo ili pokrenulo i šta ćete učiniti po tom pitanju. Ako niste pisani, mogli biste upotrijebiti neki drugi oblik izražavanja za iznošenje ovih ideja.
Na primjer, mogli ste crtati, snimati video ili audio zapis ili čak nešto izvajati glinom
Korak 4. Odvucite pažnju omiljenim hobijem ili aktivnošću
Nakon što provedete neko vrijeme usredotočujući se na osjećaje koje osjećate, učinite nešto kako biste sebi odvratili pažnju kako biste se osjećali bolje. Odaberite aktivnost koja će vam nakratko zaokupiti svu pažnju. Ovo je važno kako biste izbjegli zadržavanje na negativnim osjećajima i kako biste se počeli osjećati bolje.
Na primjer, mogli biste otići na sat vježbanja, čitati knjigu ili igrati video igru
Korak 5. Vježbajte dobre navike samoposluživanja kako biste se općenito osjećali bolje
Ako često osjećate nedosljedne emocije, vježbanje dobre brige o sebi može vam pomoći da se osjećate bolje ako krenete naprijed. Pokušajte održati dobru ravnotežu između stvari poput posla ili škole, privatnog života i rekreacije. Neke dobre navike koje treba uključiti u svoj život uključuju:
- Jedite zdravu hranu za većinu obroka.
- Vježbajte najmanje 30 minuta svaki dan.
- Spavanje između 7-9 sati svake noći.
- Upotrebom tehnika opuštanja da se smirite.
Metoda 3 od 3: Traženje pomoći
Korak 1. Obratite se članu porodice ili prijatelju od povjerenja
Ako ste primijetili da su vaše emocije ili emocije voljene osobe nedosljedne, možda biste trebali kontaktirati nekoga kome vjerujete i razgovarati s njim o tome. Recite im šta se dešava i šta vas brine.
- Pokušajte reći nešto poput: „Hej, mama. Primijetio sam da mi se raspoloženje jako mijenja i da mi to stvara neke probleme. Nadao sam se da bismo mogli razgovarati o tome.”
- Ili biste mogli reći: „Imam problema sa kolegom koji često ima izrazite promjene raspoloženja. Možete li razgovarati?”
Korak 2. Razgovarajte s nekim ko vam može pomoći ako se osjećate maltretirano ili zlostavljano
Ako imate posla s nekim tko često ima promjene raspoloženja i osjećate se kao da vas maltretira ili zlostavlja, potražite pomoć! Može biti teško napraviti prvi korak i zatražiti pomoć, ali važno je to učiniti. Razgovarajte s nekim kome vjerujete i koji vam može pomoći u ovoj situaciji.
- Na primjer, mogli biste razgovarati s učiteljem ili drugom odraslom osobom od povjerenja ako imate posla sa nasilnikom u školi ili zlostavljanjem kod kuće.
- Ako se bavite nasiljem ili zlostavljanjem na radnom mjestu, razgovarajte s menadžerom za ljudske resurse.
- Ako vas neko drugi ili prijatelj maltretira ili zlostavlja, obratite se za pomoć prijatelju od povjerenja ili članu porodice.
Upozorenje:
Ne čekajte da situacija eskalira da biste dobili pomoć za zlostavljanje ili maltretiranje. Odmah razgovarajte sa nekim.
Korak 3. Pronađite terapeuta da razgovara o pitanjima s emocionalnom nedosljednošću
Ako ste primijetili da je emocionalna nedosljednost stalna borba za vas ili nekoga s kim se redovno bavite, posjetite terapeuta da razgovara o ovim pitanjima. Oni vam mogu pomoći da razvijete zdraviju komunikaciju i strategije suočavanja.
- Pokušajte zatražiti od svog liječnika opće prakse upućivanje na terapeuta. Takođe možete pitati prijatelje i porodicu za preporuke.
- Možete razmisliti i o savjetovanju para ako je problem između vas i vaše druge važne osobe.
