Teško je osjećati se uzrujano ili pod stresom dok se smijete. To je zato što smijeh pomaže u smanjenju reakcije vašeg tijela na stres, ostavljajući vas smirenim i opuštenim. Smijeh možda neće pomoći svima koji se osjećaju pod stresom, a možda i neće imati velikog utjecaja na ljude koji pate od kroničnog stresa povezanog s anksioznošću ili depresijom. Međutim, ako se osjećate iscrpljeno zbog približavanja roka, teškog dana na poslu ili drugih manjih frustracija, smijeh je brz i jednostavan način da smanjite razinu stresa bez ikakvih negativnih nuspojava.
Koraci
1. dio 3: Smijte se svaki dan
Korak 1. Provedite vrijeme sa smiješnim ljudima
Neki ljudi jednostavno imaju odličan smisao za humor. Ako ste zainteresirani za smanjenje stresa smijehom, pokušajte provesti vrijeme s prijateljima ili rodbinom koji vas redovno nasmijavaju.
- Svakodnevno ostanite u kontaktu sa smiješnim ljudima, čak i ako je to samo tekstualna poruka ili telefonski poziv.
- Popijte kafu zajedno, večerajte zajedno ili se samo sastanite da prošetate parkom. Vjerovatno ćete se na kraju nasmijati i provesti ćete vrijeme sa bliskim prijateljem ili članom porodice.
Korak 2. Gledajte i slušajte komedije
Komedija je žanr koji izaziva smijeh. Ako se osjećate pod stresom, gledanje smiješnog filma ili slušanje rutine komičara može vam pomoći da se nasmijete i osjećate manje stresa dok se zabavljate.
- Ako ste na poslu ili u školi, pokušajte gledati kratke komične isječke na računaru ili pametnom telefonu. Ovo je odličan način da se nasmijete kad vam nedostaje vremena.
- Slušajte komični radio ili stand-up albume dok putujete na posao i s posla. Ovo je zabavna i opuštajuća alternativa slušanju vijesti ili razgovoru na radiju. Također će vam pomoći da držite svoj um podalje od negativnih stvari.
- Ako živite u području gdje se komične emisije izvode uživo, priuštite si izlet u komičarskom klubu.
Korak 3. Držite duhovite uspomene pri ruci
Ako vam treba brz smijeh na poslu ili u školi, pokušajte zadržati sitnice koje vas nasmiju za radnim stolom ili u ormariću. Na primjer, možete okačiti smiješne fotografije, stripove ili suvenire iz duhovitih prilika.
Korak 4. Pronađite humor u glupim situacijama
Smijanje za ublažavanje stresa ne zahtijeva uvijek da se smijete komičnim situacijama. Ponekad najbolji smijeh tijekom dana dolazi iz manjih situacija koje su apsurdne ili na neki drugi način glupe. Na primjer, pronalaženje humora u načinu na koji ljubitelj sporta tako ozbiljno shvaća pobjede i gubitke ili nasmijanje apsurdnosti određenih reality emisija moglo bi vam poboljšati raspoloženje.
- Ne budi okrutan u svom smijehu. Umjesto toga, pokušajte pronaći lakoću u situacijama u kojima ljudi sebe ili svoje okolnosti shvaćaju bespotrebno ozbiljnim.
- Možete se nasmijati sami sebi kad se zeznete ili učiniti nešto glupo, ali pazite da ne sebe pogrdite. Ako suština smijeha samom sebi uključuje misli poput: "To je bilo tako glupo od mene", možda ćete morati preoblikovati svoju perspektivu. Učenje da se smijete sebi može vam pomoći i da razvijete veću otpornost i izbjegnete da se shvaćate previše ozbiljno.
Korak 5. Naučite viceve
Šale su odličan način da olakšate napetu situaciju. Možete naučiti viceve i pričati ih drugima kako bi ih nasmijali, ili možete jednostavno čitati viceve kako biste se nasmijali tokom stresnih trenutaka tokom dana.
- Šale možete pronaći pretraživanjem interneta ili čitanjem knjige viceva.
- Uvjerite se da su vicevi koje čitate prikladni, posebno ako ih namjeravate čitati na poslu ili pričati u društvenim situacijama.
- Izbjegavajte šale koje diskriminiraju ili ponižavaju marginalizirane grupe ljudi. Ovo uključuje viceve koji su rasistički, mizogini, homofobični ili ksenofobični.
Korak 6. Pridružite se grupi za terapiju smijeha
Možete pronaći načine da se smijete svaki dan u svojim društvenim krugovima, ali za neke ljude to možda neće biti dovoljno. Ako se nosite sa ozbiljnijim problemima koji vam izazivaju stres, poput iscrpljujuće bolesti ili značajne životne traume, terapija smijehom može biti zdrav dodatak liječenju.
- Terapija smijehom djeluje s malim grupama pojedinaca koji se nose sa sličnim problemima.
- Cilj terapije smijehom je pomoći jedni drugima u ozdravljenju i smanjiti ukupnu razinu stresa.
- Grupe za terapiju smijeha možete pronaći u svom području tako što ćete pretražiti na internetu ili pitati svog liječnika ili terapeuta o dodavanju ovoga u vaš plan liječenja.
Dio 2 od 3: Prepoznavanje ograničenja smijeha
Korak 1. Izbjegavajte smijeh na tuđi račun
Ako imate blisko prijateljstvo sa kolegom ili komšijom, možda ćete se osjećati ugodno dražiti jedni druge o određenim temama. Međutim, nikada se ne smijete smijati na tuđi račun, niti se trebate sprdati s kvalitetama zbog kojih bi neko mogao biti samosvjestan.
- Nikada se nemojte rugati nečijoj težini, godinama, rasi, vjeri, nacionalnosti ili izgledu. Čak i ako se prijatelj šali o tim osobinama u sebi, možda vam to ne bi odgovaralo.
- Općenito, zapitajte se može li netko biti povrijeđen ili uvrijeđen datom šalom. Ako mislite da je odgovor potvrdan, najbolje je da prenesete tu šalu.
Korak 2. Oduprite se porivu da smijeh koristite kao izbjegavanje
Neki ljudi koriste smijeh kako bi izbjegli rješavanje ili čak priznanje ozbiljnih problema u svom životu. Ova upotreba smijeha nije zdrav način za suočavanje sa stresom jer aktivno izbjegava temeljne probleme s kojima se nosite.
- U redu je pretvoriti manje probleme u šale, ali ako se šalite o ozbiljnim životnim promjenama ili traumama, mogli biste nanijeti više štete nego koristi. Međutim, neki ljudi koriste smijeh kao odbrambeni mehanizam.
- Možete se sigurno smijati velikim životnim problemima tek kad se s njima suočite i naučite iz iskustva.
Korak 3. Potražite pomoć za ozbiljna pitanja
Ako se borite s ozbiljnim emocionalnim ili psihološkim traumama, smijeh neće biti dovoljan. Možda ćete morati raditi s terapeutom ili uzimati lijekove na recept kako biste lakše upravljali ozbiljnim stanjima poput anksioznosti, depresije, bipolarnog poremećaja i PTSP -a.
- Ako se osjećate nervozno, tjeskobno ili pod stresom većinu ili većinu vremena, tada se vaš kvalitet života možda smanjio i možda će vam trebati pomoć njegovatelja mentalnog zdravlja.
- Pitajte svog ljekara o radu sa terapeutom. Takođe možete pronaći terapeute u vašem području pretraživanjem na mreži ili provjerom lokalnog telefonskog imenika.
Dio 3 od 3: Smanjenje svakodnevnog stresa
Korak 1. Koristite tehnike opuštanja
Ako se osjećate zaista pod stresom, smijeh možda neće biti dovoljan. Mnogi medicinski stručnjaci preporučuju korištenje tehnika opuštanja kako bi se lakše nosili sa stresom i nosili s teškim emocijama.
- Progresivno opuštanje mišića uključuje napetost svake grupe mišića u vašem tijelu, a zatim oslobađanje napetosti. Pokušajte zadržati napetost svake grupe mišića najmanje 5 sekundi, a zatim pustite mišiće da se opuste oko 30 sekundi prije nego što ponovite.
- Meditacija uključuje fokusiranje na dah kako biste oslobodili stresne ili uznemirujuće misli i emocije. Polako udahnite kroz nosnice dok brojite do pet, zadržite dah pet sekundi, a zatim polako izdahnite dok brojite do pet. Pokušajte koristiti besplatnu aplikaciju za meditaciju pod nazivom "Insight Timer" za vježbanje meditacije.
- Joga i Tai Chi uključuju usklađivanje daha s polaganim, namjernim pokretima i istezanjem kako bi se postigao smirujući osjećaj blagostanja.
Korak 2. Spavajte dovoljno svake noći
Neadekvatan ili nemiran san može drastično utjecati na razinu stresa. S vremenom to može povećati rizik od razvoja značajnih, dugoročnih problema povezanih sa stresom, poput anksioznosti ili depresije.
- Većini odraslih potrebno je sedam do devet sati sna svake noći, mada je nekim pojedincima možda potrebno 10 ili 11 sati sna da bi se osjećali potpuno odmoreni.
- Tinejdžerima je obično potrebno 8 do 10 sati sna svake noći, mada je nekima potrebno i 11 sati. Djeci školskog uzrasta potrebno je između 9 i 11 sati sna, ali nekima će možda trebati i 12 sati sna svake noći.
Korak 3. Redovno vježbajte
Vježbe su odličan način da se nosite sa stresom. Vježba pomaže u sagorijevanju viška energije i oslobađa endorfine zbog kojih se osjećate dobro. Također može imati meditativni učinak kada se borite sa procesom stresnog događaja.
- Bilo koja vrsta fizičke aktivnosti može pomoći u upravljanju stresom, čak i ako nemate puno vremena. Na primjer, ako ne možete izdvojiti sat vremena u teretani, odvojite vrijeme za nekoliko 10-minutnih šetnji ili se odvezite biciklom na posao kako biste brzo, opuštajuće vježbali.
- Odlučite se za aktivnosti u kojima uživate. Na primjer, ako mrzite trčanje, umjesto toga isprobajte tečaj joge, plivanje ili rolanje. Također možete koristiti aplikaciju koja će vam pomoći u vježbanju, poput „Kauč do 5K“koji će vam pomoći u trčanju.
- Važno je postepeno napredovati do nivoa kondicije. Razgovarajte sa svojim liječnikom prije početka ili pojačavanja bilo kojeg režima vježbanja kako biste osigurali da je vaše tijelo dovoljno zdravo da podnese fizičku aktivnost.
Korak 4. Potražite socijalnu podršku
Socijalna podrška je izuzetno važna ako se suočite sa ozbiljnim stresnim problemima. Društvenu podršku možete pronaći ako se obratite prijateljima, rođacima ili čak saradnicima kojima vjerujete i s kojima imate dobre odnose.
- Izgradite svoju društvenu mrežu podrške s ljudima kojima možete vjerovati. Možda čak razmislite o pokušaju pronalaženja ljudi koji dijele vaša interesovanja putem web stranice poput meetup.com.
- Razmislite o tome s kojim ljudima u vašem životu je najpouzdanije razgovarati. Na primjer, rođaka koji radi puno radno vrijeme i ima nekoliko djece kod kuće možda neće biti tako lako pronaći kao jednog prijatelja koji radi s nepunim radnim vremenom.
- Neka ljudi iz vaše mreže za podršku znaju za stresne događaje u vašem životu. Pitajte možete li ih nazvati, poslati poruku ili ih posjetiti u teškim vremenima.
- Pobrinite se i da pitate svoje prijatelje i rođake kako su, te da provedete vrijeme u razgovoru ili druženju kada vam i u životu ide dobro. Na taj način se neće osjećati kao da ih kontaktirate samo kad vam je potrebna pomoć.
Korak 5. Radite na promjeni pogleda
Mnogi ljudi gomilaju nepotreban stres zauzimajući perfekcionistički stav. Možda ćete se osjećati kao da sve vrijeme treba raditi savršeno, bilo na poslu, u školi ili samo u održavanju reda u kući. Iako vam ova vrsta pogleda može pomoći da se osjećate produktivnije na poslu, s vremenom može biti vrlo štetna.
- Pokušajte promatrati svoje misli i zaustaviti se kad god pomislite da "moram", "moram" ili "moram". Ulovite sebe kad god pomislite da drugi ljudi ili situacije trebaju, moraju ili moraju biti na određeni način. Pokušajte upotrijebiti brojač i kliknuti na njega svaki put kada se upustite u ovu vrstu razmišljanja. To će vam pomoći da postanete svjesniji koliko često imate takve misli. Također, preoblikujte misli.
- Na primjer, mogli biste promijeniti misao u nešto poput: "Volio bih da su stvari drugačije, ali situacija je takva kakva je. Ne mogu je promijeniti, pa ću pronaći načine da to prihvatim i izvučem najbolje iz toga."
- Radite na tome da se nagradite za dobro ponašanje, umjesto da se kažnjavate za loše ponašanje.
- Ako se zaista borite kako promijeniti svoj pogled, možda će vam pomoći kvalificirani terapeut. Pitajte svog lekara da li vam terapija odgovara.
