Za mnoge ljude stres je stalni dio njihovog života. Stres ne samo da povećava anksioznost, već i iscrpljuje ljude i potkopava njihovu sposobnost da budu produktivni. Međutim, iako većina ljudi stres smatra lošom stvari, to ne mora biti tako. Postoji mnogo načina da se istrenirate kako biste loš stres mogli pretvoriti u dobar, produktivan, stres. Nakon što identificirate stresore, možete ih naučiti koristiti kao motivatore. Odatle možete raditi na ličnom rastu.
Koraci
1. dio od 3: Identificiranje vaših stresora
Korak 1. Napravite listu stresora
Provedite malo vremena razmišljajući o tome šta se dešava u vašem životu. Iskoristite ovo kao priliku da identifikujete sve stresore u svom životu. Na kraju, bez posvećivanja vremena identificiranju stresora, vjerojatno nećete moći staviti prst na ono što vas muči.
- Odvojite malo vremena da razmislite o tome što vas muči i napišite ih na komad papira. Razmislite o najvjerovatnijim stvarima, kao što je kolega koji vas nervira, previše posla ili nedovoljno novca.
- Razmislite o stresorima koji nisu očigledni. Takvi stresori mogu uključivati pogoršanje odnosa, loše zdravlje ili opće nezadovoljstvo vašim poslovnim životom.
- Obavezno uključite dobre stresore. To može uključivati uzbuđenje zbog sportskih događaja, javnog nastupa ili izazovnog projekta na poslu.
- Zapišite šta svaki stresor čini da se osjećate. Na primjer, kako osjećate stres u svom tijelu? Koje misli imate? To će vam pomoći da utvrdite koji su stresni faktori dobri ili loši, te će vam dati predložak za rješavanje osjećaja.
Korak 2. Razgovarajte s nekim
Razgovor s nekim o vašem stresu ili anksioznosti mogao bi vam bolje pomoći da identificirate šta se događa u vašem životu. Ovo je važno, jer s kim god razgovarate moći će vam ponuditi drugačiji pogled na vaše probleme.
- Pitajte prijatelja za savet. Recite nešto poput: "U posljednje vrijeme sam zaista pod stresom, biste li čuli moje brige? Zaista bi mi dobro došao neki savjet."
- Obratite se stručnjaku za mentalno zdravlje. Terapeut, psiholog ili psihijatar mogli bi vam pomoći u identifikaciji stresora.
- Mogući ishod vašeg razgovora s nekim mogao bi biti da ćete se osjećati bolje ili manje pod stresom zbog svega što vas muči. Drugim riječima, ponekad pomaže samo razgovarati s nekim.
Korak 3. Identificirajte svoj najveći stresor
Nakon što napravite popis, morate ga suziti i identificirati svoj najveći stresor. To može biti izazov, jer neki faktori stresa mogu biti slični ili se mogu međusobno ispreplesti. Na kraju, međutim, da biste loš stres pretvorili u dobar stres, morate biti sigurni šta vas najviše stresira.
- Razmislite o tome koje stavke na vašoj listi izazivaju najveći stres. Poredajte ih prema tome.
- Pokušajte identificirati mala naprezanja koja se lako mogu riješiti. Na primjer, ako imate prijenosno računalo koje se neprestano smrzava kada kucate nešto za posao, ovo je mali problem koji se može riješiti ponovnim pokretanjem, ponovnom instalacijom ili nadogradnjom opreme.
- Otkrijte koji stresori nastaju bez vaše greške ili bez vaše radnje. S tim ćete se morati najviše nositi, jer se stres koji stvarate vlastitim postupcima često lakše rješava.
Dio 2 od 3: Omogućavanje stresu da posluži kao motivator
Korak 1. Neka stres služi kao upozorenje na probleme koje morate riješiti
Kad god osjetite stres ili anksioznost povezanu s njim, zamislite to kao upozorenje na probleme koje trebate riješiti ili zadatke koje morate riješiti. Konceptualizirajući stres kao znak upozorenja (a ne kao nešto zbog čega treba paničariti), moći ćete dopustiti da vam stres posluži kao motivator.
- Kad osjetite tjeskobu, pokušajte je povezati s nečim što trebate postići. Na primjer, pokušajte identificirati izvor stresa povezanog s radom. Možda ste zaista zabrinuti zbog novog projekta na kojem ćete započeti. Vaš stres je samo znak da je vaša podsvijest zaokupljena ovim novim problemom.
- Nakon što identificirate problem koji trebate riješiti, recite sebi da je vaš naglašeni osjećaj samo podsjetnik.
- Pokušajte mirno riješiti problem. Nakon što povežete stres povezan s poslom s novim projektom, počnite raditi na tom projektu.
Korak 2. Postavite ciljeve na osnovu faktora stresa
Nakon što ste identificirali svoje stresore, trebali biste početi postavljati ciljeve na temelju njih. Postavljanjem ciljeva oboje ćete se smiriti i motivirati. Uzmite u obzir:
- Sastavite listu zadataka koje morate dovršiti. Na primjer, zapišite dnevne zadatke koje morate obaviti, poput podnošenja računa, sastanaka s kolegama ili dovršetka projekta.
- Postavite ciljeve zasnovane na vremenu kako biste riješili svoje faktore stresa. Dajte sebi realno vremena za postizanje zadanog cilja. Ako vam obično treba 30 minuta da završite zadatak, dajte si 30 minuta, a ne 20.
- Ako ne možete riješiti faktor stresa, postavite si cilj za neko vrijeme u kojem želite biti u stanju nositi se sa stresorom.
Korak 3. Promijenite način razmišljanja
Jedan odličan način da negativni stres pretvorite u pozitivan stres je da na stvari koje vas opterećuju gledate kao na izazove koje morate prevladati. Gledajući na njih kao na izazove - ili čak mogućnosti - ne samo da ćete se smiriti, već ćete se i motivirati.
- Kad god se dogodi nešto što vas stresira, krenite na posao kako biste riješili problem.
- Gledajte na stres kao na priliku da poboljšate nešto u svom životu. Na primjer, ako ste pod stresom jer se niste uspjeli kvalificirati na neku vrstu turnira, pogledajte to kao priliku za poboljšanje svojih sposobnosti kako biste se sljedeći put mogli kvalificirati.
Korak 4. Čuvajte se
Vježbajte brigu o sebi kako biste uravnotežili stres. Prvo pregledajte svoju listu stresora. Zatim pokušajte stvoriti strategije za upravljanje stresom koji osjećate kad god se pojavi. Na primjer, mogli biste se početi napeti ako se posvađate s članom porodice. Na ovaj fizički stres mogli biste odgovoriti dubokim disanjem ili vježbanjem progresivnog opuštanja mišića.
Recite da imate sumnje u sebe i negativne misli kada se suočite s izazovnim projektom na poslu. Možda ćete se odlučiti nositi sa ovim stresorima samopotvrđivanjem ili preoblikovanjem negativnih misli
3. dio 3: Korištenje stresa za postizanje individualnog rasta
Korak 1. Prepoznajte znakove stresa
Pokušajte biti svjesni i naučiti prepoznati pokazatelje stresa. Prisjetite se svoje liste i svojih fizičkih, mentalnih i emocionalnih reakcija na svaki stresor. Kad se osjećate novim, dodajte ih na popis.
Dodajte ove nove stresore na isti način kao i prethodne. Zapazite svoju reakciju na stresore i pokušajte razviti načine za njihovo upravljanje
Korak 2. Koristite stres za vježbanje mentalne discipline
Iako bi vas stres mogao zbuniti, odbaciti ili na drugi način zbuniti, možete ga koristiti kao priliku za vježbanje mentalne discipline. Da biste to učinili, iskoristite stres kao priliku da fokusirate svoj um. Kada ste pod stresom:
- Diši duboko. Fokusirajte se na disanje, na udisanje i izdisanje.
- Recite sebi da će sve biti u redu. Budite mirni i podsjetite se da ćete biti dobro.
- Živite u sadašnjosti, a ne u budućnosti. Fokusiranjem na trenutak i prevladavanjem izazova i rješavanjem problema ovdje i sada, pomoći ćete u razvoju mentalne discipline.
Korak 3. Iskoristite ga kao priliku za samorefleksiju
Način da se stres preokrene je vidjeti u njemu priliku za samorefleksiju i rast. Razmišljajući o sebi, svom postojanju i ciljevima u životu, postavit ćete se na put ličnog rasta.
- Razmislite o tome gdje želite ići u životu i šta želite postići. Podsjetite se da je ono kroz što prolazite dio postizanja ličnog rasta i vaših dugoročnih ciljeva.
- Zapitajte se što možete naučiti iz stresa koji trenutno osjećate.
- Ako doživljavate jednokratni stres, poput smrti voljene osobe, podsjetite se da su takvi incidenti dio života i da će vas opremiti emocionalnim alatima i iskustvom za budućnost.
- Ako ste pod stresom zbog posla, zapitajte se zašto. Jeste li prezaposleni? Je li to zato što niste ispunjeni u svom poslu? Možda ćete morati razmisliti o drastičnim radnjama poput pronalaska novog posla.
Korak 4. Učite od stresa da biste poboljšali svoju rutinu
Nakon razmišljanja o sebi, naučit ćete mnogo o sebi i o onome što vas stresira. Koristite ove informacije za restrukturiranje svog života i rutine. Poboljšanjem rutine vjerovatno ćete u budućnosti smanjiti faktore stresa. Takođe ćete postati efikasniji i efikasniji u svakodnevnim zadacima.
- Ako primijetite da ste svakodnevno pod stresom zbog određenih susreta s pojedincima na poslu, poduzmite korake da ih poboljšate. Ili se upustite u razgovore s ljudima koji vas stresiraju (kako vas više ne bi stresali), ili ih potpuno izbjegavajte.
- Ako ste na poslu pod stresom jer je vaš organizacijski sistem neefikasan, poduzmite korake da poboljšate svoj organizacijski sistem.
- Ako ste pod stresom zbog prometa na putu do posla, pronađite novi način rada.
Korak 5. Shvatite da je neki kratkotrajni stres zdrav
Kratkoročni stres može biti dobra stvar. Kad ste pod stresom, vaše tijelo oslobađa određene kemikalije, broj otkucaja srca skače, a mozak postaje budniji. Ovo je zdrav odgovor koji vam pomaže u rješavanju problema.
- Kratkoročni stres može vas energizirati i probuditi. Ovo je posebno korisno kada ste pod stresom, preopterećeni i iscrpljeni. Međutim, stres postaje nezdrav kada ste pod stresom duži vremenski period.
- Ipak, čak i dobar stres treba uravnotežiti sa brigom o sebi. Ugradite brigu o sebi u svoju dnevnu rutinu.
