Uvijek se osjećate tužno? Možda imate simptome depresije. Ali biti tužan dan ili dva ne znači baš da patite od depresije. Depresija je uobičajen psihološki poremećaj koji može uvelike utjecati na svakodnevno funkcioniranje, a nadilazi osjećaj tuge ili plavetnila. Koliko god ljudi s depresijom to željeli, ne mogu se samo „izvući iz toga“. Uz mentalne, emocionalne i fizičke simptome, vrlo brzo može postati neodoljivo. Dobra vijest je da postoje načini za liječenje i prevenciju depresije kada je uhvatite.
Koraci
1. dio 3: Prepoznavanje simptoma velikog depresivnog poremećaja
Korak 1. Dijagnosticirajte mentalne/emocionalne simptome
Depresija se manifestuje fizički, mentalno i emocionalno. Stručnjaci za mentalno zdravlje koriste sistem za dijagnosticiranje depresije koji uključuje doživljavanje većine sljedećih simptoma u svim okruženjima (kod kuće, u školi, na poslu, u društvu) 2 ili više sedmica:
- Depresivno raspoloženje veći dio dana (tuga, slom)
- Osjećaj beznađa ili bespomoćnosti (ništa što možete učiniti neće poboljšati stvari)
- Gubitak zadovoljstva ili interesa za većinu aktivnosti (stvari koje su nekad bile ugodne više nisu)
- Problemi s koncentracijom (kod kuće, na poslu ili u školi; laki zadaci sada su teški)
- Osećaj krivice (osećaj da ste zabrljali i da se nikada ne možete oporaviti)
- Osjećaj bezvrijednosti (čini se da ništa što radite nije važno)
- Misli na smrt ili oduzimanje života
Korak 2. Identificirajte sve suicidalne misli
Iako suicidalne misli nisu potrebne za dijagnozu depresije, one mogu biti simptom poremećaja. Ako imate misli o samoubojstvu ili želite sebi oduzeti život, nemojte čekati. Obratite se prijatelju ili članu porodice za pomoć ili potražite stručnu pomoć.
- Ako ste u opasnosti da sebi oduzmete život, nazovite hitnu pomoć.
- Možete otići direktno u Odjel hitne pomoći u lokalnoj bolnici. Stručnjaci za mentalno zdravlje će raditi s vama na kreiranju plana za razgovor sa vama i takođe će vam pomoći da pronađete načine da se nosite sa mislima o samoubistvu.
- Ako imate terapeuta, obavijestite svog terapeuta da razmišljate o samoubistvu.
- Nazovite Nacionalnu telefonsku liniju za prevenciju samoubojstava koja je dostupna 24 sata svaki dan, 7 dana u tjednu na 1-800-273-TALK (8255). Operateri su obučeni da govore o načinima da se povuku od samoubistva.
Korak 3. Dijagnosticirajte fizičke simptome
Depresija rezultira brojnim promjenama u vašem tijelu i ponašanju. Prilikom dijagnosticiranja depresije, stručnjaci za mentalno zdravlje gledaju fizičke simptome kako bi pomogli u postavljanju dijagnoze. Slično emocionalnim/mentalnim simptomima, dijagnoza depresije najčešće uključuje doživljavanje većine sljedećih simptoma 2 ili više tjedana:
- Promjene u spavanju (pretjerano spavanje ili nedovoljno sna)
- Promjene u ishrani (prejedanje ili gubitak apetita)
- Usporavanje pokreta (osjećaj da vam pokret uzima svu energiju)
- Gubitak energije, umor (nema energije za dnevne zadatke, nemogućnost ustajanja iz kreveta)
Korak 4. Razmislite o nedavnim ili produženim stresnim događajima
Nedavni stresni događaji mogu potaknuti početak depresije. Čak i pozitivni događaji mogu izazvati depresiju, poput selidbe, započinjanja novog posla, vjenčanja ili rođenja djeteta. Vašem tijelu i umu potrebno je vrijeme da se prilagode novim iskustvima, a ponekad nedavne promjene mogu izazvati depresivnu epizodu. Ako ste pretrpjeli traumatičan događaj (poput gubitka djeteta ili preživljavanje prirodne katastrofe), može doći do depresije. Dugotrajna negativna iskustva mogu dovesti i do depresije, poput dugotrajnog fizičkog, emocionalnog ili seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu ili odrasle osobe.
- Upotreba supstanci može izazvati depresiju, posebno alkoholizam.
- Zdravstveni problemi također mogu izazvati depresiju, poput primanja velike dijagnoze ili suočavanja sa zdravstvenim poteškoćama.
- To što ste doživjeli stresni događaj ne znači da ćete razviti depresiju. Može izazvati depresivnu epizodu, ali ništa vas ne može natjerati da doživite depresiju.
Korak 5. Pregledajte svoju ličnu istoriju
Ako ste se borili sa simptomima depresije, možda ćete biti izloženi većem riziku od ponovne depresije. Oko 50% ljudi koji dožive depresivnu epizodu doživjet će depresiju ponovo u životu. Ispitajte svoja prethodna iskustva i zabilježite sve duže vremenske periode u kojima ste osjećali simptome depresije.
Korak 6. Pregledajte svoju porodičnu istoriju
Primijetite bilo kakve veze s depresijom u vašoj užoj porodici (braća, sestre, roditelji). Zatim pregledajte svoju širu porodicu (tetke, ujake, rođake, bake i djedove) i uočite bilo kakve simptome depresije. Imajte na umu da li je neko u vašoj porodici umro od samoubistva ili se borio sa problemima mentalnog zdravlja. Depresija se obično javlja u porodicama i ima snažnu genetsku komponentu. Ako primijetite snažnu pojavu depresije u svojoj porodici, to vas može izložiti većem riziku.
Važno je shvatiti da svaka porodica ima veze sa problemima mentalnog zdravlja. To što imate tetku ili roditelja koji se bore sa mentalnim zdravljem ne znači da ćete razviti depresiju ili neki drugi problem s mentalnim zdravljem
Dio 2 od 3: Razumijevanje različitih vrsta depresije
Korak 1. Promatrajte simptome sezonskog afektivnog poremećaja (SAD)
Možda ćete se osjećati sretno i bezbrižno tokom ljeta, ali tada osjetite oblak tuge tokom hladne i mračne zime. Prikladno nazvano JCD može se početi javljati kada dani postanu kraći i kada je sunčeva svjetlost manje dostupna. Simptomi JCD -a mogu se razlikovati, ali općenito su slični simptomima velikog depresivnog poremećaja i razlikuju se ovisno o geografskoj lokaciji. Lokacije koje primaju vrlo malo sunčeve svjetlosti u određenom vremenskom periodu (poput Aljaske, SAD) imaju veću stopu populacije sa SAD.
- Ako doživite SAD, iskoristite svu sunčevu svjetlost kada je dostupna. Ustanite rano ujutro i idite u šetnju ili napravite kratku pauzu za ručak kako biste više vremena proveli izvan podneva.
- SAD se može efikasno liječiti svjetlosnom terapijom, ali gotovo polovica onih sa SAD -om ne postaje bolje samo sa svjetlosnom terapijom. Za više informacija o svjetlosnoj terapiji pogledajte Kako odabrati kutiju za svjetlosnu terapiju.
Korak 2. Shvatite razlike u depresiji tinejdžera
Tinejdžeri depresiju doživljavaju na različite načine od odraslih. Tinejdžeri mogu izgledati razdražljiviji, mrzovoljniji ili neprijateljski raspoloženi kada dožive depresiju. Žalbe na neobjašnjive bolove mogu ukazivati i na depresiju kod tinejdžera.
- Iznenadni naleti besa i povećana osetljivost na kritike takođe mogu ukazivati na depresiju.
- Pad ocjena, povlačenje od prijatelja, upotreba alkohola ili droga i svakodnevna izolacija također mogu ukazivati na probleme s depresijom kod tinejdžera.
Korak 3. Ispitajte simptome postporođajne depresije
Porođaj je čarobno vrijeme koje vodi stvaranju porodice i rođenju djeteta. Za neke žene je, međutim, faza nakon poroda sve samo ne vesela i vesela. Hormonske promjene, fizičke promjene i nova uloga brige za novorođenče mogu postati ogromne. Otprilike 10 do 15% žena nakon porođaja doživi postporođajnu depresiju. Kod nekih žena postporođajna depresija nastupa ubrzo nakon rođenja, dok se kod drugih javlja u prvih nekoliko mjeseci i postupno postaje sve izraženija. Osim gore opisanih simptoma depresije, dodatni znakovi postporođajne depresije uključuju:
- Nedostatak interesa za vašu bebu
- Negativna osjećanja prema vašoj bebi
- Brinete se da ne povrijedite svoju bebu
- Nedostatak brige za sebe
Korak 4. Shvatite trajni depresivni poremećaj
Ova vrsta depresije obično je manje ozbiljna od velikog depresivnog poremećaja, ali ipak traje dulje vrijeme. Ljudi s trajnim depresivnim poremećajem obično pokazuju depresivno raspoloženje koje traje 2 ili više godina. Epizode velike depresije mogu se pojaviti u određenom vremenskom okviru, ali depresivno raspoloženje traje cijelo vrijeme od dvije godine.
Korak 5. Prepoznajte simptome psihotične depresije
Ova vrsta depresije javlja se kada osoba pored psihoze doživi i ozbiljnu depresiju. Psihoza može uključivati lažna uvjerenja (poput vjerovanja da ste predsjednik ili špijun), zablude (udaljenost od prihvaćene stvarnosti, poput vjerovanja da vas promatraju) ili halucinacije (čuti ili vidjeti stvari koje drugi ne doživljavaju).
Psihotična depresija može biti opasna i može dovesti do smrti zbog udaljenosti od stvarnosti. Odmah potražite pomoć ako kontaktirate prijatelja ili pozovete hitnu pomoć
Korak 6. Prepoznajte simptome bipolarnog poremećaja
Bipolarni poremećaj karakteriziraju biciklističke promjene raspoloženja. Osoba može doživjeti ekstremne padove (teška depresija), a zatim doživjeti ekstremne uspone (manija). Bipolarni poremećaj drastično mijenja raspoloženje, ponašanje i razmišljanje pojedinca. Prilikom doživljavanja manije, pojedinac se može ponašati na neobičan način, poput iznenadnog napuštanja posla, obavljanja nekoliko velikih kupovina ili radi na projektima danima bez ikakvog sna. Depresivne epizode obično su ozbiljne, poput nemogućnosti ustajanja iz kreveta, zadržavanja posla ili obavljanja osnovnih dnevnih funkcija. Ako osjetite simptome bipolarnog poremećaja, potražite stručnu pomoć. Malo je vjerojatno da će simptomi prestati bez intervencije. Neki simptomi manije mogu uključivati:
- Osećate se neobično optimistično
- Osjećaj izrazite razdražljivosti
- Osjećate se jako energično uprkos vrlo malo sna
- Trkačke misli
- Brz tempo
- Oštećena prosudba, impulsivnost
- Zablude ili halucinacije
- Za više informacija o bipolarnom poremećaju provjerite Kako znati imate li bipolarni poremećaj.
Korak 7. Znajte da postoje razlike u depresiji na osnovu spola
Muškarci i žene ponekad mogu osjetiti različite simptome depresije. Na primjer, muškarci češće izražavaju ljutnju, dok žene češće izražavaju tugu kada su depresivne. Svijest o tome može vam pomoći da bolje razumijete koje simptome imate.
- Uobičajeni simptomi kod mužjaci uključuju izražene osjećaje ljutnje, povećan unos alkohola/droga, često preuzimanje visokih rizika i nemogućnost ispunjavanja obaveza na poslu ili u brizi za porodicu.
- Uobičajeni simptomi kod ženke uključuju pokazivanje osjećaja tuge i krivice, nezdrave prehrambene navike, promjene raspoloženja i periode plača bez razloga.
3. dio 3: Suočavanje s depresijom
Korak 1. Potražite stručnjaka za mentalno zdravlje
Ako na bilo koji način niste sigurni u svoje emocionalno stanje ili se borite da ostanete na površini usred depresivne epizode, potražite terapiju. Terapeut vam može pomoći da razumijete svoju depresiju i da vam pronađe načine da se nosite i spriječite buduće depresivne epizode. Terapija je visoko učinkovit tretman za depresiju, jer vam pomaže da istražite moguće uzroke, prevladate svoja negativna osjećanja i počnete osjećati i ponovo ponašati normalno.
Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) vrlo je učinkovita u liječenju depresije. Pomaže vam da se suočite sa svojim negativnim mislima i obrascima mišljenja u pozitivnije obrasce. Možete naučiti ponovno tumačiti svoju okolinu i svoju interakciju na podržavajući način
Korak 2. Razmislite o konsultaciji sa psihijatrom
Za neke, terapija zajedno s lijekovima može biti od pomoći u liječenju simptoma depresije. Shvatite da lijekovi nisu lijekovi i da nose rizike. Potražite svog liječnika ili psihijatra kako biste saznali više o lijekovima protiv depresije.
- Razgovarajte o mogućim nuspojavama sa svojim liječnikom i saznajte rizik od uzimanja lijekova.
- Ako doživite povećanje samoubojstva zbog uzimanja lijekova, odmah se obratite svom liječniku koji vam je prepisao.
- Ako počnete uzimati lijekove za depresiju, nemojte prestati uzimati odmah nakon što vidite rezultate. Koristite prema uputama vašeg liječnika.
Korak 3. Izbjegavajte izolaciju
Važno je osjećati se voljeno i podržano, ali posebno je važno ako se borite s depresijom. Može se lako odvojiti od prijatelja i porodice kada se osjećate depresivno, ali druženje s prijateljima može vam poboljšati raspoloženje. Kad ste duboko u depresiji, odvojite vrijeme za svoje prijatelje, čak i ako se vaše tijelo ili um divlje bune.
Takođe se možete pridružiti grupi za podršku. Provjerite Nacionalni savez za mentalne bolesti (NAMI) na https://www.nami.org/ kako biste se povezali s informacijama o depresiji i kako pronaći grupu za podršku
Korak 4. Uključite se u vježbu
Prednosti vježbanja u liječenju depresije snažno su podržane sve većim brojem istraživanja. Neka istraživanja pokazuju da samo vježbanje može pomoći u ublažavanju simptoma depresije i spriječiti nastanak u budućnosti. Može biti teško motivirati se za odlazak u teretanu ili za šetnju- pogotovo kada vam se čini da vam depresija iscrpljuje svu energiju- ali pronađite motivaciju i vježbajte.
- Vježba može biti jednostavna poput hodanja 20-40 minuta svaki dan. Ako imate psa, obvežite se da ćete ga šetati svaki dan kako biste dvostruko povećali sreću.
- Ako se borite da pronađete motivaciju za aktivnost, podsjetite se da jednom kad krenete, nećete požaliti što ste uložili trud. Rijetki su slučajevi da neko napusti teretanu misleći: "Potpuno sam izgubio vrijeme, nisam trebao ići."
- Nabavite prijatelja za vježbanje koji će vam pomoći u motivaciji. Nešto odgovornosti može vam pomoći da dođete u teretanu.
Korak 5. Upravljajte stresom
Upravljanje stresom jedan je od načina da se nosite i spriječite depresiju. Učinite svakodnevnu praksu da radite nešto što vas opušta (ne, društvene mreže se ne računaju). Isprobajte jogu, meditaciju, tai chi ili tehnike opuštanja mišića. Također možete početi pisati dnevnik ili upotrijebiti neku kreativnost za crtanje, slikanje ili šivanje.
