Koronarnu arterijsku bolest karakterizira oštećenje arterija koje hrane krv krvlju. U teškim slučajevima, plak se nakuplja na zidovima arterija, blokirajući dotok krvi u srčani mišić, što uzrokuje srčani udar. Koronarna arterijska bolest može uzrokovati i druge bolesti srca i krvotoka, uključujući anginu, kongestivno zatajenje srca, pa čak i moždani udar. Koronarna arterijska bolest je trajno stanje jer je oštećenje arterija nepovratno. Međutim, medicinskom intervencijom i promjenom načina života možete spriječiti daljnja oštećenja i živjeti produktivnim životom s koronarnom bolešću.
Koraci
Metoda 1 od 3: Održavanje zdravlja srca
Korak 1. Jedite zdravu, dobro zaokruženu prehranu
Konzumirajte prehranu bogatu svježim voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama kako biste osigurali svoje cjelokupno zdravlje. Posebno je važno izbjegavati hranu bogatu zasićenim mastima. Vaš ljekar vam može pomoći u planiranju obroka ili vas uputiti na dijetetičara za dodatnu pomoć.
- Odaberite nemasne izvore proteina, poput pilećih prsa i ribe koji pružaju zdrav izvor energije i pomažu u izgradnji mišićne mase.
- Koristite zdrave, mononezasićene masti, poput maslinovog i ribljeg ulja, umjesto zasićenih masti poput maslaca i masti kako biste smanjili dodatni zdravstveni rizik pri kuhanju zdrave hrane.
Korak 2. Redovno vježbajte
Kada vaš ljekar odobri, važno je da radite na vježbama umjerenog intenziteta barem 2,5 sata sedmično. Hodanje je jedan od najboljih načina da se krećete vlastitim tempom i počnete poboljšavati zdravlje srca. Počnite s kratkim intervalima i povećajte količinu vremena provedenog vježbanjem prema vlastitim potrebama.
Korak 3. Prestanite sa pušenjem i drugom upotrebom duvana
Ako imate poteškoća s prestankom pušenja, razmislite o programu prestanka pušenja, uzimanju lijekova na recept ili pridruživanju grupi za podršku.
Korak 4. Ne konzumirajte više od jednog alkoholnog pića dnevno
To bi trebalo biti jednako: 12 oz. (354 ml) piva, do 9 oz. (266 ml) likera od slada, 5 oz. (147 ml) stolnog vina, do 4 oz. (118 ml) pojačanog vina, do 3 oz. (88 ml) srdačnog ili likera i 1,5 oz. (44 ml) rakije ili žestokog pića.
Korak 5. Oslobodite se stresa i anksioznosti
Vježbajte tehnike upravljanja stresom kao što su meditacija, duboko disanje i pisanje dnevnika. Možda biste također htjeli zatražiti pomoć obučenog terapeuta ili drugog stručnjaka za ublažavanje i smanjenje svakodnevnog stresa.
Korak 6. Slušajte i reagirajte na znakove upozorenja iz vašeg tijela
Ako osjetite bol ili druge štetne učinke koji mogu biti povezani sa srčanim oboljenjem, obratite se svom liječniku ili odmah idite u hitnu pomoć.
Metoda 2 od 3: Upravljanje srčanim bolestima
Korak 1. Redovno posjećujte kardiologa
Nakon što vam je dijagnosticirana koronarna bolest, morat ćete surađivati sa svojim kardiologom kako biste utvrdili koliko često trebate zakazivati preglede kako biste spriječili naprednije koronarne sindrome kao što su visoki krvni tlak, srčani udar i moždani udar.
Korak 2. Započnite plan rehabilitacije srca
Ovi planovi stalne njege mogu uključivati brojne tretmane ovisno o težini vaše koronarne bolesti. U većini slučajeva srčana rehabilitacija počinje onog trenutka kada vam se postavi dijagnoza. Vaš plan obično uključuje promjene ponašanja i načina života, prehranu i vježbe, operacije, lijekove na recept i njegu nakon njege. Sve se to radi pod nadzorom i pomoći obučenog specijaliste za rehabilitaciju srca.
Korak 3. Dosljedno uzimajte sve propisane lijekove za koronarnu bolest
Preskakanje čak i jednog dana može biti štetno za vaš plan prevencije ili oporavka. Nikada ne prekidajte liječenje, nego se odmah obratite svom ljekaru ili kardiologu ako osjetite ekstremne nuspojave. Vaš ljekoviti režim može biti jednostavan kao dnevno uzimanje aspirina, ili može uključivati bilo koji broj naprednijih lijekova na recept.
- Vaš lekar može da vam prepiše beta blokator, posebno ako ste doživeli srčani udar. Beta blokatori pomažu u sprječavanju aritmije.
- ACE inhibitori se često propisuju kako bi se spriječili uznapredovali koronarni napadi jer ovi lijekovi opuštaju krvne žile i povećavaju protok krvi.
- Režim liječenja aspirinom može biti prvi način djelovanja koji vam je preporučio liječnik, a svakodnevno uzimanje jednog aspirina pokazalo se efikasnim u smanjenju rizika od akutnih srčanih sindroma kod ljudi s koronarnom bolešću.
- Ako imate stanja koja su faktori rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti, poput hipertenzije, dijabetesa ili povišenog kolesterola u krvi, liječnik će vam također propisati lijekove za liječenje ili kontrolu ovih stanja.
Korak 4. Po potrebi dovršite bilo koju kiruršku njegu
Operacija može biti preventivna kako bi se zaustavila blokada ili se može koristiti za smanjenje blokade kao interventna mjera prije teškog srčanog događaja poput srčanog ili moždanog udara.
- Možda ćete morati proći preventivne postupke poput balonske angioplastike (otvaranje arterije pomoću uređaja za napuhavanje) i postavljanja stenta (otvaranje arterije postavljanjem predmeta sličnog bolesnom da se otvori). Ti se postupci obično dovršavaju u uredu kao način za smanjenje ili zaustavljanje blokade. Ovi tretmani su minimalno invazivni, a dovršava ih kardiolog koji pristupa srcu umetanjem male cijevi kroz krvne žile.
- Poboljšana vanjska kontrapulzacija je još jedan minimalno invazivni postupak koji se izvodi kako bi se stvorio prirodni zaobilazni put oko začepljenih arterija za one pacijente koji ne mogu primiti angioplastiku ili ugradnju stenta, ali čiji simptomi nisu uznapredovali do nivoa da im je potrebna potpuna premosnica.
- Operacija premosnice koronarne arterije provodi se radi preusmjeravanja protoka krvi oko blokirane arterije. Ovo se završava presađivanjem jedne ili više novih krvnih žila stvarajući novi put do srca.
Korak 5. Saznajte sve što možete o koronarnoj bolesti
Dva uobičajena mitova zbog kojih se možete osjećati manje skloni traženju rane intervencije za koronarnu bolest su: samo stariji ljudi razviju srčanu bolest i simptomi bi bili vidljivi. Ljudi mogu početi razvijati blokadu u tinejdžerskim godinama, a simptomi su često suptilni ili uopće ne postoje. Zato vam je toliko važno da razumijete osnove koronarne bolesti.
- Angina, hronična ili česta bol u grudima, nastaje kada srce ne može primiti dovoljne količine krvi bogate kisikom zbog začepljenja. Ovaj upozoravajući znak srčanih bolesti obično se javlja samo u naprednim fazama.
- Ishemija, vrsta grčeva u mišićima, još je jedan znak upozorenja na koronarnu bolest. To se događa kada je vašem srcu uskraćen potreban kisik i hranjive tvari zbog začepljenja arterija. To se obično događa tijekom vježbanja, a može se ublažiti odmaranjem. Budući da se nakon odmora možete potpuno oporaviti, možda nećete prepoznati ishemiju kao znak upozorenja za srčane bolesti.
Metoda 3 od 3: Rad sa ljekarima i specijalistima
Korak 1. Idite na redovne preglede radi rane dijagnoze
U najranijim fazama, srčane bolesti će vjerojatno imati malo ili nimalo očiglednih simptoma. Redovitim posjetom liječniku umanjujete njihove šanse za razvoj uznapredovale bolesti koronarnih arterija.
Korak 2. Obavite pregled od kardiologa
Ako vaš liječnik opće prakse vjeruje da ste u opasnosti od koronarne arterijske bolesti zbog rezultata pregleda, važno je zatražiti službenu dijagnozu od kardiologa, liječnika koji je specijaliziran za srčane bolesti. Službena dijagnoza može uključivati neograničeni broj naprednih testova.
- Elektrokardiogrami ili EKG su najpoznatiji testovi za koronarnu bolest. EKG u osnovi mjeri i bilježi električnu aktivnost srca (otkucaji srca), dopuštajući liječniku da uoči sve nepravilnosti.
- Stres testovi kombiniraju vježbu s EKG -om za praćenje srca kako bi se zabilježile promjene u srčanoj funkciji koje se javljaju u vrijeme povećanog kretanja.
- Angiogrami su rendgenski snimci koji snimaju slike srca koje prikazuje tačan položaj i opseg začepljenja u arterijama.
Korak 3. Osmislite svoj plan liječenja oko akutnog koronarnog sindroma
Ako ipak doživite akutni srčani događaj, možda ćete morati udovoljiti svom tekućem planu liječenja koronarne arterijske bolesti kako biste uključili opcije koje smanjuju rizik od ponavljanja ovih događaja.
- Visoki krvni tlak najčešći je i lako liječivi uznapredovali koronarni sindrom koji je posljedica neliječene ili nedijagnosticirane bolesti koronarnih arterija. Obično su promjene u vašoj prehrani i rutini vježbanja, kao i lijekovi na recept dovoljni da se visoki krvni pritisak stavi pod kontrolu.
- Srčani udar, ili infarkt miokarda kako je medicinski poznato, drugi je najčešći rezultat neliječene bolesti koronarnih arterija. Liječenje nakon srčanog udara može uključivati bilo koji broj kirurških, medicinskih i intervencija u ponašanju.
- Iako moždani udar utječe na mozak, često je povezan s koronarnom bolešću jer se javlja kada je dotok krvi u vaš mozak smanjen ili blokiran. Liječenje moždanog udara obično je opsežno i može uključivati tjedne, mjesece ili godine rehabilitacije u bolnici i kod kuće.
Video - Korištenjem ove usluge neke se informacije mogu podijeliti s YouTubeom
Savjeti
- Simptomi koronarne arterijske bolesti uključuju, ali nisu ograničeni na: stezanje ili težinu u prsima; bol u leđima, grudima, rukama, stomaku, vratu ili vilici; vrtoglavica, vrtoglavica, slabost i umor; mučnina ili povraćanje; ubrzan ili nepravilan rad srca; i otežano disanje.
- Simptomi srčanog udara uključuju, ali nisu ograničeni na: iznenadnu, jaku bol u prsima i/ili zračenje prema dolje jednoj ili obje ruke ili prema gore; iznenadna, teška mučnina, vrtoglavica i znojenje; iznenadne poteškoće s disanjem, blijedilo i moguće gubitak svijesti.
