Kronične bolesti mogu uključivati gotovo sve što dugoročno utječe na vaše zdravlje, poput astme, artritisa, celijakije, kroničnog opstruktivnog plućnog poremećaja (KOPB), dijabetesa, depresije, epilepsije, srčanih bolesti i tjelesnih teškoća. Važno je slijediti savjete vašeg ljekara za upravljanje vašim stanjem, ali postoje i neki načini na koje možete uzeti stvari u svoje ruke, na primjer traženjem pomoći u emocionalnim borbama i promjenom načina života kako biste unaprijedili općenito bolje zdravlje.
Koraci
Metoda 1 od 3: Rad sa vašim zdravstvenim timom
Korak 1. Saznajte što više možete o svom stanju
Liječenje kronične bolesti često zahtijeva širok raspon strategija, koje mogu biti neodoljive. Pitajte svog ljekara o vašoj bolesti kada idete na preglede, ali ih pitajte i gdje možete dobiti više informacija o upravljanju vašim stanjem.
Na primjer, vaš liječnik će vam možda moći dati informativne brošure, predložiti medicinske web stranice ili vas uputiti na organizacije koje pružaju resurse osobama s vašom kroničnom bolešću
Savjet: Pogledajte obrazovne programe za samoupravljanje kako biste saznali više o svom stanju u učionici. Ovi programi općenito koštaju oko 50 USD. Pronađite jednu u svom području koristeći web stranicu Vijeća lidera zasnovanog na dokazima:
Korak 2. Posavjetujte se sa ljekarom o najboljem pristupu liječenju vašeg stanja
Važno je slijediti preporuke ljekara za upravljanje vašim stanjem. Pitajte svog ljekara šta možete učiniti kako biste upravljali svojom hroničnom bolešću. To može uključivati širok raspon stvari, kao što su:
- Uzimanje lijekova prema uputama
- Promena ishrane
- Vježbanje
- Prestanak pušenja
- Odlazak na fizikalnu terapiju
- Prijavljivanje svih promjena u vašem stanju svom zdravstvenom timu
Korak 3. Identificirajte realne zdravstvene ciljeve na kojima možete raditi
Nakon što ste identificirali najbolji način liječenja svoje kronične bolesti, postavite neke ciljeve koji će vam pomoći da ostanete koncentrirani i motivirani. Odaberite nešto što možete kontrolirati i postavite SMART cilj (specifičan, mjerljiv, dostižan, realan, vremenski zasnovan cilj) za sebe.
- Na primjer, ako je vaš liječnik identificirao 30 -minutnu dnevnu tjelovježbu kao nešto što će vam pomoći u snižavanju krvnog tlaka, tada si postavite cilj „svaki dan prošetati po 15 minuta po svom susjedstvu“.
- Ako vam je liječnik preporučio isključenje svih izvora glutena za liječenje vaše celijakije, vaš bi cilj mogao biti „početi čitati naljepnice na proizvodima kako biste provjerili ima li glutena prije nego što ih kupite“.
Korak 4. Uzimajte lijekove prema uputama ljekara
Ako imate lijekove na recept za svoju hroničnu bolest, uzmite ih tačno onako kako vam je rekao ljekar. Pročitajte upute koje ste dobili s lijekom i pitajte svog liječnika ili ljekarnika ako vam nešto nije jasno.
Na primjer, ako su vam propisani protuupalni lijekovi za ublažavanje simptoma artritisa, svakako uzmite lijekove svaki dan
Korak 5. Po potrebi zatražite savjet od ljekara specijaliste
U nekim situacijama možda ćete se morati posavjetovati sa zdravstvenim radnicima koji nisu vaš liječnik primarne zdravstvene zaštite kako biste upravljali svojim kroničnim zdravstvenim stanjem. To mogu uključivati dijetetičare, fizioterapeute, terapeute ili liječnike specijaliste, poput pulmologa (doktora pluća) ili kardiologa (liječnika srca).
Neka vaš ljekar i bilo koji specijalista znaju šta radite da biste riješili svoje stanje, lijekove koje uzimate i sve druge informacije koje bi im trebale znati da bi vam pomogle. Malo je vjerojatno da će međusobno razgovarati, pa ćete morati pratiti šta vam svaki profesionalac preporučuje
Metoda 2 od 3: Suočavanje s emocionalnim preprekama
Korak 1. Provedite kvalitetno vrijeme sa prijateljima i porodicom
Ne pokušavajte to učiniti sami! Obavijestite svoje najmilije o svojoj dijagnozi, kroz šta prolazite i šta radite da biste upravljali svojim stanjem. Redovno provodite vrijeme s njima kako biste uživali u njihovom društvu i recite im kako vam mogu pomoći.
- Na primjer, ako vam je astma otežala nošenje namirnica i drugih stvari u vaš dom svake sedmice, mogli biste organizirati da neko dođe i pomogne vam istovariti automobil na dan kupovine namirnica.
- Ako vas je kronična depresija navela da se izolirate i izbjegavate pozivati ljude dok se borite, zamolite prijatelja ili člana porodice da vas provjeri svakih nekoliko dana ako vam se nisu javili.
Korak 2. Potražite grupu za podršku da biste pronašli druge ljude koji razumiju
Uzimanje s drugim ljudima koji imaju isto stanje kao i vi može biti snažno iskustvo. Može vam pomoći da se osjećate manje usamljeno, pa čak možete steći i neke korisne ideje za upravljanje svojim stanjem. Potražite grupu za podršku u svom području koja je namijenjena osobama s vašom kroničnom bolešću.
- Na primjer, ako imate rak, pronađite grupu za podršku osobama oboljelim od raka ili osobama koje imaju određenu vrstu raka koju imate.
- Pitajte svog liječnika ili terapeuta za informacije o lokalnim grupama za podršku.
Korak 3. Razgovarajte s terapeutom ako imate problema sa suočavanjem
Ako vam kronična bolest otežava suočavanje sa svakodnevnim životom, pronađite terapeuta s kojim se možete redovito sastajati. Oni vam mogu pomoći da razvijete emocionalne vještine suočavanja koje vam mogu olakšati prevladavanje svakodnevnog života i osjećati se osnaženije za upravljanje svojim stanjem.
Ako se borite sa osjećajem tuge, obavijestite i svog ljekara. Depresija ima jaku korelaciju s drugim vrstama kroničnih bolesti
Korak 4. Napravite planove za svaki mogući ishod kako biste stekli bolji osjećaj kontrole
Iako može biti neugodno razmišljati, planiranje za najgori mogući scenarij može vam pomoći da dobijete malo mira. Ako često brinete o tome što bi se moglo dogoditi ako ste onesposobljeni ili umrete od kronične bolesti, možda će vam biti od pomoći da napravite plan za ove moguće ishode.
Na primjer, možete napisati svoje želje u slučaju da izgubite svijest, poput oživljavanja ili neoživljavanja
Savjet: Imajte na umu da priprema za najgori mogući scenarij nije potrebna za svaku kroničnu bolest. Međutim, ako imate konačnu dijagnozu ili ako je vaše stanje nepovratno i predstavlja prijetnju vašem životu, razmislite o ovome.
Metoda 3 od 3: Poboljšanje općeg kvaliteta života
Korak 1. Redovito vježbajte kako biste poboljšali nivo energije i pojačali endorfin
Redovne vježbe odličan su način za promicanje općeg dobrog zdravlja i osjećaja dobrobiti. Ako vaše stanje dopušta neki oblik vježbe, pokušajte to uvrstiti u svoju dnevnu rutinu. Ciljajte na 30 minuta umerene dnevne vežbe ili se posavetujte sa svojim lekarom koju količinu i vrste vežbi možete da radite.
- Na primjer, ako imate artritis, možda ćete otkriti da su vježbe s visokim učinkom neugodne, ali nešto nježno, poput plivanja ili vožnje ležećeg bicikla, može biti dobra opcija za vas.
- Ako imate stanje koje otežava disanje, poput kroničnog opstruktivnog plućnog poremećaja (KOPB) ili astme, tada ćete možda moći podnijeti samo kratke, lagane šetnje.
Korak 2. Slijedite zdravu prehranu kako biste poboljšali svoje fizičko zdravlje
Pravilna prehrana također može uvelike poboljšati opće zdravlje. Potražite jednostavne načine na koje možete poboljšati svoju prehranu, poput kupovine manje prerađene hrane i više cjelovite hrane, poput povrća, voća, žitarica i posnih proteina. Obavezno pitajte svog liječnika o svim važnim promjenama u prehrani koje biste trebali učiniti za svoje stanje.
- Na primjer, ako imate hroničnu hipertenziju, liječnik vam može preporučiti prelazak na dijetu sa niskim udjelom natrija, poput DASH dijete.
- Ako imate dijabetes, morat ćete naučiti kako kontrolirati šećer u krvi svojim odabirom prehrane.
Korak 3. Ciljajte na 8 sati sna svake noći
Odmor može pomoći u promicanju općeg osjećaja dobrobiti i učiniti upravljanje vašim kroničnim stanjem manje stresnim. Pobrinite se da svake večeri idete u krevet otprilike u isto vrijeme i budite se u isto vrijeme svaki dan kako biste razvili dobru rutinu sna. Neke druge dobre strategije za dobar san su:
- Uredite svoju spavaću sobu tako da bude opuštajuća oaza. Neka vaša spavaća soba bude tamna, hladna, tiha i uredna.
- Spavaću sobu koristite samo za spavanje. Izbjegavajte raditi, jesti ili raditi druge dnevne stvari u krevetu.
- Isključite zaslone u spavaćoj sobi najmanje 30 minuta prije spavanja, poput telefona, televizora ili računara.
- Nemojte piti kofein niti jesti velike obroke unutar 3 sata prije spavanja.
Savjet: Pokušajte ukrasiti svoju spavaću sobu kako biste je učinili privlačnijom, na primjer, nabavite lijepu odjeću i posteljinu za svoj krevet. To može pomoći u poticanju sna čineći vaš krevet ugodnijim prostorom.
Korak 4. Svakog dana odvojite vrijeme za opuštanje
Uz druge važne promjene načina života, odvajanje vremena za opuštanje i uživanje važan je dio vašeg ukupnog blagostanja. Pokušajte odvojiti najmanje 15 minuta svaki dan za nešto što vam se sviđa ili vam se čini opuštajuće. Neke dobre opcije uključuju:
- Potrošite vrijeme na svoje hobije.
- Dugo se kupajući.
- Odlazak na masažu.
- Vježbanje dubokog disanja.
Korak 5. Postavite i održavajte zdrave granice kako biste se zaštitili
Postavljanje granica važno je kada imate kroničnu bolest jer možda nećete uvijek voljeti druženje ili radnje za ljude. Međutim, ponekad će ljudi nastaviti pitati i gurati ako nemate jasne granice. Obavijestite ljude o svojim ograničenjima i da ćete, ako ne volite nešto učiniti, morati odbiti ili otići ranije kako biste se pobrinuli za sebe.
- Na primjer, ako imate astmu i prijatelj vas zamoli da im pomognete u kretanju, mogli biste im reći nešto poput: "Volio bih da mogu, ali moja astma mi otežava obavljanje fizičkog rada."
- Ili, ako imate depresiju i prijatelj vas neće prestati pritiskati da dođete na zabavu s njima, mogli biste reći: „Jednostavno mi nije do toga i ne želim ići. Molim te, ne pitaj me ponovo."