Hipohondrija, poznata i kao zdravstvena anksioznost ili anksiozni poremećaj zbog bolesti, je anksiozni poremećaj koji karakterizira opsesivno zabrinutost da imate ozbiljno zdravstveno stanje. Ljudi s hipohondrijom opsesivno provjeravaju ima li simptoma, koriste internet kako bi sami sebi postavili dijagnozu i traže uvjerenje da nisu bolesni od svoje porodice ili ljekara. Ovo stanje obično izaziva velike tegobe i utječe na svakodnevni život. Za liječenje hipohondrije možete potražiti pomoć svog liječnika ili terapeuta, podvrgnuti se terapiji i promijeniti način života kako biste se prestali upuštati u nezdravo ponašanje.
Koraci
Metoda 1 od 3: Traženje medicinske pomoći
Korak 1. Posjetite svog ljekara
Ako imate zdravstvenu anksioznost, trebali biste razgovarati sa svojim ljekarom. Vaš ljekar će obaviti pregled kako bi isključio bilo kakve probleme. Kad shvate da nema ništa loše, mogu utvrditi imate li depresiju ili anksiozni poremećaj koji mogu utjecati na vaše poglede na vaše zdravlje.
- Vaš ljekar može razgovarati s vama o vašem zdravlju i dati vam savjete o tome kako da se riješite svoje zdravstvene anksioznosti. Možda će vam moći ponuditi neke prijedloge kako se nositi s hipohondrijom ako ponovo to osjetite.
- Ako misle da imate dublji problem, poslat će vas psihologu.
- Mogli biste reći: "Stalno sam zabrinut da sa mnom nešto nije u redu" ili "Stalno provjeravam simptome bolesti." Ako znate da imate hipohondriju, mogli biste reći: "Znam da patim od hipohondrije. Imate li neki prijedlog koji bi mi pomogao da to prebrodim?"
Korak 2. Uzmite lijekove
Hipohondrija je stanje za koje se vjeruje da je povezano s anksioznošću i OKP-om (opsesivno-kompulzivni poremećaj). Zbog toga, liječnici mogu propisati antidepresive ili lijekove protiv anksioznosti koji će im pomoći u liječenju. Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina (SSRI) obično se propisuju za hipohondrije.
- Lijekovi mogu pomoći nekim ljudima, ali možda neće biti učinkoviti za druge.
- Nuspojave ovih lijekova mogu uključivati povećanje tjelesne težine, mučninu, povećanu nervozu, seksualne probleme, umor, pospanost i nesanicu.
- Razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnostima lijekova i njihovim potencijalnim nuspojavama i rizicima.
Korak 3. Isprobajte kognitivno bihevioralnu terapiju
Kognitivna bihevioralna terapija (CBT) je terapijski pristup u kojem naučite kako prepoznati negativne obrasce mišljenja i promijeniti ih u zdravije. Tijekom CBT -a radili biste na identificiranju nezdravih misli i strahova o svom zdravlju i izazovite ih.
- Također možete saznati zbog čega simptomi izgledaju gore i kako to ublažiti.
- U CBT -u ćete također naučiti kako ostati aktivan i angažiran u svom životu uprkos simptomima.
- Na primjer, možete pomisliti: "Boli me glava pa moram imati rak mozga." Nakon CBT -a, možete promijeniti tu misao na: „Iako me glava boli, doktor mi je rekao da nema ništa loše sa mnom. Ljudi stalno imaju glavobolje. Nisam bolestan.”
Korak 4. Prođite druge vrste terapije
Iako mnogi stručnjaci koriste CBT za liječenje hipohondrije, CBT ne djeluje sa svima. Vaš stručnjak za mentalno zdravlje će procijeniti vaš određeni slučaj zdravstvene anksioznosti i odrediti najbolju terapiju za vas.
- Na primjer, ako ste u prošlosti imali traumu povezanu s bolešću, vaš terapeut može predložiti terapiju razgovora usmjerenu na traumu. Možete se podvrgnuti i određenoj psihoterapiji kako biste pomogli temeljnom anksioznom poremećaju.
- Da biste pronašli dobrog terapeuta, počnite tako što ćete zatražiti uput od svog ljekara. Također možete potražiti psihologe ili psihijatre u svom području koji su specijalizirani za hipohondrije. Također možete pretražiti internet kako biste potražili terapeute u svom području i provjerili njihove recenzije.
Korak 5. Suočite se sa svojim osjećajem straha
Jedan od načina na koji se možete nositi sa svojom hipohondrijom je da dopustite sebi da razmislite o osjećajima umjesto da ih pokušate ignorirati. Razmišljanje o osjećajima dok se opuštate i suočavanje s njima kao odvajanje od istinskih misli može vam pomoći da raspršite moć koju strahovi imaju nad vama. To se može dogoditi kada počnete shvaćati da se vaši osjećaji straha razlikuju od vaših logičkih misli.
- Kad počnete osjećati osjećaje, meditirajte, koristite vježbe dubokog disanja ili upotrijebite bilo koju drugu vježbu za ublažavanje stresa da biste se opustili. Zamislite osjećaje i strahove. Pokušajte razmišljati o njima kao o jednoj od mnogih mogućnosti koje bi se mogle dogoditi.
- Stalno viđanje strahova u vašem umu može vam pomoći smanjiti intenzitet strahova. Razmišljanje o njima kao samo jednoj mogućnosti može vam pomoći da počnete shvaćati da bilo koje bolesti ili bolesti koje se bojite nije zajamčeni ishod.
- Kad počnete smanjivati osjećaj straha, vaše misli ne bi trebale biti tako kontrolirajuće jer vaša osjećanja nisu tako intenzivna.
Korak 6. Pridružite se grupi za podršku
Možda ćete otkriti da vam se pridruživanje grupi za podršku može pomoći u zdravstvenoj anksioznosti. Grupe za podršku stavljaju vas uz druge koji imaju slične zdravstvene strahove i tjeskobe kao i vi. Razumijevanje, podršku i informacije o stanju možete pronaći preko drugih.
- Na primjer, možete postaviti drugima pitanja o njihovim strahovima. Možete naučiti strategije koje drugi koriste da se nose. Možete razgovarati o svojim strahovima i frustracijama i naučiti kako drugi žive s hipohondrijom.
- Tokom sesije možete se zapitati: "Kako se nosite sa svojim osjećajem straha?" ili "Koje strategije koristite da ne osjećate strah za svoje zdravlje?" Također možete reći: "Tako sam frustriran zbog svojih strahova" ili "Osjećam strah da sam bolestan svaki dan."
Metoda 2 od 3: Promjena načina života
Korak 1. Izbjegavajte da sami sebi postavljate dijagnozu
Kada ste hipohondar, možete pokušati dijagnosticirati svaki simptom koji imate. Internet može ponuditi beskrajne web stranice s popisom simptoma i dijagnosticiranjem teških bolesti. Većina simptoma javlja se u više stanja, a mnogi simptomi mogu biti povezani s teškim bolestima.
Možda ćete također početi primjećivati simptome kojih nema ako mislite da imate bolest koju nemate
Korak 2. Radite na tome da smanjite broj provjeravanja simptoma
Ako imate zdravstvenu anksioznost, možete provjeriti simptome 20 puta dnevno. Pokušajte smanjiti broj ovih radnji. Započnite tako što ćete voditi evidenciju koliko puta se sami provjeravate na simptome.
Nakon što prosječno provjerite koliko se puta sami provjeravate, pokušajte to smanjiti svaki dan. Na primjer, ako počnete provjeravati sebe 30 puta dnevno, pokušajte se spustiti na 25 ili 27 puta sljedećeg dana. Skidajte dva do pet puta svaki dan sve dok se više ne provjeravate
Korak 3. Obavljajte uobičajene aktivnosti
Mnogi ljudi s hipohondrijom vjeruju da su fizički nesposobni za obavljanje aktivnosti. Možete prestati vježbati, izlaziti s prijateljima, izlaziti iz kuće ili biti fizički intiman. To može ometati vaš život pa prestajete raditi stvari ili opterećujete odnose. Potvrdite da ponovo počnete obavljati svoje uobičajene aktivnosti.
- Pokušajte svoje aktivnosti raditi polako, a ne odjednom. Tokom prve sedmice hodajte brže i napustite kuću da biste otišli u trgovinu. Tokom druge sedmice izađite na večeru sa prijateljima, a vikendom idite u park.
- Na primjer, izađite na večeru sa prijateljima iako se bojite da ćete povrijediti hodanje ili se plašite da ćete se razboljeti od nekoga drugog. Počnite redovito vježbati, poput hodanja ili odlaska u teretanu, iako se možete bojati da će vam srce prestati ako previše kilograma ili da imate bolest ako vam disanje postane prebrzo.
- Svake sedmice dodajte različite stvari dok ne obavite sve svoje redovne aktivnosti.
Korak 4. Redovno obavljajte preglede
Ako imate hipohondriju, redovito obavljajte preglede i pridržavajte ih se. Nemojte ih preskakati jer izbjegavate dijagnozu. Također ne biste trebali zakazivati dodatne termine niti ići kod ljekara na hitne pretrage ako mislite da imate bolest. Umjesto toga, zadržite svoje uobičajene sastanke kako biste smanjili potrebu za ljekarskim uveravanjima.
Ako imate zdravstvenu anksioznost, možda ćete htjeti otići liječniku svaki put kada mislite da imate simptome. Ovo se nadovezuje na vašu potrebu za garancijom, koja može potaknuti ciklus. Umjesto toga, vjerujte da se ništa nije dogodilo od vašeg zadnjeg sastanka
Korak 5. Ostanite kod istog ljekara
Mnogi hipohondri odlaze kod različitih ljekara tražeći nekoga ko će im reći da su bolesni. Ako jedan doktor kaže da je sve u redu, preći će na sljedećeg. To može dovesti do previše testova koji vam nisu potrebni i do pogrešne dijagnoze. Umjesto toga, odaberite jednog ljekara kojem vjerujete.
- Ako pronađete liječnika kojem vjerujete i koji vam se sviđa, možete s njima razviti odnos tako da ćete mu vjerovati kada kažu da ste dobro.
- Budite iskreni sa svojim ljekarom. Što ste iskreniji i što manje izmišljate simptome, to ćete dobiti bolju dijagnozu.
Metoda 3 od 3: Prepoznavanje simptoma
Korak 1. Saznajte koliko često razmišljate o bolesti
Da biste saznali jeste li hipohondar, trebate odlučiti jeste li posljednjih šest mjeseci bili opsjednuti bolešću ili pronalaženjem simptoma. Razmislite da li ste mnogo razmišljali o bolesti, jeste li osjećali tjeskobu zbog simptoma ili straha od bolesti ili ste bili opsjednuti postavljanjem dijagnoze.
- Zapitajte se jesu li ova ponašanja utjecala na vaš život, posao ili odnose.
- Razmislite da li niste vjerovali ljekaru koji vam je rekao da ste dobro. Možda će vam stalno biti potrebno uveravanje porodice ili lekara.
Korak 2. Odlučite se da li imate izrazitih osjećaja u vezi medicinske njege
Ljudi koji pate od hipohondrije općenito imaju dvije različite ekstremne ideje o medicinskoj njezi i njihovom zdravlju. Jedna krajnost može biti opsesija i uvijek odlazak liječniku ili istraživanje bolesti, dok drugi to u potpunosti može izbjeći.
- Ako ste opsesivni, možda će vam trebati informacije i uvjerenje. Možete stalno istraživati simptome, sami se dijagnosticirati, stalno odlaziti liječniku i zahtijevati nepotrebne pretrage.
- Ako izbjegavate medicinsku njegu, preskačete ljekarske posjete, izbjegavate pretjeranu fizičku aktivnost u slučaju da se ozlijedite ili ozlijedite, pa čak i izbjegavate gledanje televizijskih emisija ili filmova koji se bave zdravstvenim problemima.
Korak 3. Utvrdite da li ste u opasnosti
Neki ljudi mogu biti izloženi većem riziku od hipohondrije od drugih. Ljudi s anksioznim poremećajima ili OKP -om mogu biti skloniji razvoju. Možda ste u opasnosti od hipohondrije ako ste svjedočili ozbiljnoj bolesti u nekom trenutku svog života.
- Možda ste i skloniji hipohondriji ako neko u vašoj porodici ima hipohondriju.
- Možda ste izloženi riziku od hipohondrije ako ste u djetinjstvu doživjeli zlostavljanje.
