Previše posla ozbiljan je problem. Često i ljudi koji previše rade pate od OKP -a ili srodnih anksioznih poremećaja. Ako previše radite i patite od anksioznog poremećaja, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti da biste vodili uravnoteženiji život. Možete početi posjetom ljekaru i odlaskom na terapiju. Promjene načina života, poput usvajanja tehnika za ublažavanje stresa, postavljanje granica na poslu i upravljanje anksioznošću ili OKP-om, također su važne.
Koraci
Metoda 1 od 3: Upravljanje anksioznim poremećajem
Korak 1. Napravite plan brige o sebi
Da biste poboljšali svoj odnos s poslom i ublažili anksioznost ili simptome OKP-a, možete razviti plan samopomoći koji pokriva svako područje vašeg života. Ako ste opsjednuti radom, ostatak života može se zanemariti. Plan samopomoći pomaže vam uravnotežiti vaš život i obratiti pažnju na svaki dio vašeg života.
- Vaš plan brige o sebi može se fokusirati na posao, odnose, slobodno vrijeme, sebe i vaš duhovni život. Ako svoj život podijelite na konkretne kategorije, možete vidjeti gdje vam nedostaje i šta treba poboljšati.
- Na primjer, možda ćete 90% energije uložiti u svoj posao. Vaš plan brige o sebi omogućava vam da rasporedite sat vremena svake večeri za slobodno vrijeme, gdje ćete gledati televiziju, sat vježbanja da se fokusirate na sebe i dva sata za svoju porodicu. Vikendom subotu provodite sa porodicom i prijateljima, a nedeljom se fokusirate na sebe.
- Počnite raditi na uravnoteženju svog života. Sva vaša energija sada je usmjerena na posao. Trebali biste razmisliti o onome što vam je važno, poput odnosa porodice i prijatelja ili poboljšanju slobodnog vremena. Uložite više napora u ta područja svog života, a manje u posao.
- Postati uravnoteženiji u svom životu, poboljšati odnose i raditi na sebi može pomoći u smanjenju stresa koji dovodi do anksioznosti i OKP -a.
Korak 2. Spavajte dovoljno
Mnogi ljudi koji stalno rade ne spavaju dovoljno jer su prezauzeti poslom. To može pogoršati tjeskobu i simptome OKP -a, pa se osjećate još gore. Pogoršanje anksioznosti i simptomi OKP -a također mogu utjecati na kvalitetu vašeg rada. Da biste to pomogli, nastojte ući u rutinu zdravog sna.
- Većini ljudi je potrebno sedam do devet sati sna svake noći.
- Trebali biste ići na spavanje u isto vrijeme svake noći i buditi se u isto vrijeme svako jutro. To vam pomaže da usvojite zdrave navike spavanja.
Korak 3. U toku dana pravite pauze za oslobađanje od stresa
Ako sve vrijeme provodite fokusirajući se na posao, nivo stresa može biti izuzetno visok. To može povećati vašu anksioznost ili simptome OKP -a. Da biste umanjili svoju anksioznost, pravite male pauze tokom cijelog dana kako biste ublažili stres.
- Na primjer, prošetajte 10 minuta oko zgrade ili bloka. Vježbe mogu poboljšati vaše raspoloženje i poboljšati anksioznost.
- Idite na ručak sa kolegama ili prijateljima. Trošenje vremena na povezivanje s ljudima može pomoći u smanjenju anksioznosti i simptoma OKP -a.
Korak 4. Uključite se u tehnike oslobađanja od stresa
Kad vam anksioznost ili simptomi OKP postanu jako teški jer ne radite, možda ćete morati ublažiti simptome kako biste ublažili simptome. U početku ćete možda čak doživjeti napade anksioznosti dok se borite protiv prisile ili opsesivnih misli o poslu.
- Pokušajte duboko disati kako biste ublažili tjeskobu. Kad god se osjećate preplavljeni anksioznošću ili simptomima OKP -a dok ne radite, duboko udahnite kroz nos dok brojite do pet. Držite ga brojeći pet, a zatim izdahnite kroz usta brojeći pet.
- Redovita tjelovježba odličan je način za liječenje anksioznosti i simptoma OKP -a. Tridesetminutna šetnja svaki dan može smanjiti simptome. Pokušajte se aktivirati svaki dan ili probajte vježbe za ublažavanje stresa, poput joge ili tai chi-a.
Korak 5. Meditirajte
Jedan dobar način da naučite kako se smiriti i otpustiti posao je meditacija. Meditacija vam pomaže naučiti kako razbistriti um kako biste smanjili stres. Medijacija je također dobar tretman za anksioznost i OKP. Medijacija vam pomaže da se riješite negativnih misli, stresa, krivnje i tjeskobe.
- Meditacija vam također može pomoći da kontrolirate prisile i opsesivne misli.
- Vodena meditacija je dobro početno mjesto ako nikada prije niste meditirali. Meditacija s vodičem vodi vas kroz proces, pa ste naviknuti na opuštanje i postizanje svojih mentalnih ciljeva.
Korak 6. Razvijte hobije
Kad previše radite, možda ćete početi gubiti sebe i zaboraviti se usredotočiti na sve što vam u životu prija ili ga obogaćuje. Da biste lakše radili na osjećaju sebe, ponovno posjetite stare hobije ili razvijte nova interesovanja koja nemaju veze s poslom.
U početku ćete možda morati sebi reći da je vrijeme koje ne radite u redu. Podsjetite se: „Provođenje vremena baveći se hobijima pomaže mi da budem zdravija i sretnija osoba. Završio sam svoj posao i zaslužujem nešto dobro.”
Metoda 2 od 3: Traženje medicinskog tretmana
Korak 1. Posjetite svog liječnika radi dijagnoze i početka liječenja
Da biste dobili odgovarajući tretman za svoj anksiozni poremećaj ili OKP, morate dobiti odgovarajuću dijagnozu za oba stanja. Anksiozni poremećaji i OKP ozbiljne su mentalne bolesti koje bi trebao liječiti liječnik ili terapeut. Ako radite previše, a patite i od anksioznosti ili OKP -a, vaši simptomi mogu biti još izraženiji. Međutim, pravilnim liječenjem možete ublažiti simptome i voditi zdraviji život.
- Vaš ljekar može predložiti lijekove za liječenje anksioznosti i simptoma OKP -a.
- Psihoterapija je također uobičajen način liječenja anksioznih poremećaja. Vaš ljekar će vas vjerovatno uputiti psihijatru ili terapeutu koji vam može pružiti terapiju za rješavanje vašeg anksioznog poremećaja, OKP-a i ponašanja sličnog ovisnosti.
- Da biste pronašli terapeuta, počnite tako što ćete zatražiti uput od svog ljekara. Na internetu možete pretraživati i terapeute u vašem području koji su specijalizirani za vaš poremećaj. Kada pretražujete na internetu, također možete pročitati recenzije i iskustva pacijenata sa terapeutom.
Korak 2. Podvrgnite se kognitivno -bihevioralnoj terapiji
Jedan efikasan tretman za anksioznost i OKP je kognitivno -bihevioralna terapija. CBT je vrsta psihoterapije koja se fokusira na promjenu negativnih obrazaca mišljenja u zdravije. Ovo vam također može pomoći da promijenite svoj stav o poslu, zajedno sa suočavanjem s opsesivnim i tjeskobnim mislima i prisilama.
- Možda imate nezdrava ili neistinita uvjerenja o poslu. Terapeut vam može pomoći da prevaziđete ta uvjerenja i da ih promijenite u zdravija, produktivnija uvjerenja.
- Na primjer, ako vjerujete da ćete izgubiti posao ako ne radite cijelo vrijeme, vaš terapeut vam može koristiti CBT da vam pomogne promijeniti tu misao u nešto poput: „Mogu naporno raditi ovoliko sati svake sedmice i zadržati svoj posao.”
Korak 3. Idite na porodičnu terapiju
Porodična terapija može biti potrebna ako previše radite i imate tjeskobu koja je negativno utjecala na vaše porodične odnose. Tokom porodičnih odnosa, terapeut vam može pomoći da naučite kako da komunicirate sa svojom porodicom i učinite je prioritetom u svom životu.
- Vaš terapeut vam također može pomoći da shvatite aktivnosti koje vi i vaša porodica možete zajedno raditi. Ove aktivnosti mogu ojačati vaš odnos i pomoći vam da preusmjerite pažnju s posla na aktivnosti i odnose u slobodno vrijeme.
- Vi i vaša porodica možete koristiti terapiju da naučite kako međusobno komunicirati. Možda ćete također moći biti iskreni o načinima na koje je vaše ponašanje povrijedilo jedno drugo. Na primjer, vaš partner može reći: "Osjećam se povrijeđeno što nikada ne idemo na godišnji odmor jer vi stalno radite." Mogli biste reći: "Frustriran sam jer se naljutite kad uveče provjeravam svoju poslovnu e-poštu."
Metoda 3 od 3: Uspostavljanje granica vezanih za posao
Korak 1. Ostavite posao na poslu
Kad napustite posao, trebali biste učiniti upravo to - ostaviti posao iza sebe. Pokušajte da posao ne nosite sa sobom. Fokusiranje na posao kod kuće može povećati vašu anksioznost i simptome OKP -a dok hranite potrebu za radom. Pokušajte napraviti jasnu granicu između radnog vremena i vremena koje nije na poslu.
- Na primjer, možete odlučiti da nećete provjeravati svoju e -poštu ili odgovarati na telefon dok ste kod kuće.
- Ostavite svu dokumentaciju i projekte na poslu. Ne donosite ih sa sobom kući.
- Ako morate odgovarati na e -poštu ili raditi na papirologiji noću, odvojite određenih pola sata ili sata za to. Ovo pomaže da vaše radno vrijeme bude odvojeno od vašeg vremena kod kuće. Takođe vas sprječava da radite cijelu noć.
Korak 2. Razgovarajte sa šefom o granicama posla
Ako previše posla izaziva vašu anksioznost ili OKP, možda ćete htjeti razgovarati sa svojim šefom o postavljanju granica. Morate reći našem šefu da morate postaviti jasne granice kada radite, a kada ne. Ovo može uključivati šta ćete raditi, a šta nećete raditi kada ne radite.
- Ako radite po satu, svom šefu možete reći da ćete raditi samo tokom potrebnih sati. Ako vaš šef želi da radite van radnog vremena, možete pregovarati o prekovremenom radu ili reći ne.
- Ako ste plaćeni, možete postaviti ograničenje broja sati koje ćete raditi i o tome razgovarati sa šefom.
- Možda ćete htjeti reći: „Previše sam radio i previše sam se širio. Htio bih postaviti neke granice u odnosu na radno vrijeme.”
Korak 3. Promijenite mišljenje o poslu
Ako imate anksioznost i OKP, mogu vas mučiti netočne misli ili opsesije. Možda ćete vjerovati da ako ne radite cijelo vrijeme izgubit ćete posao. Možda ste prisiljeni stalno raditi i biti nervozni ili iritirani ako niste u mogućnosti raditi. Da biste lakše liječili anksioznost i simptome OKP -a, poradite na promjeni mišljenja o poslu.
- Počnite tako što ćete sebi reći da vas odsustvo s posla ne čini lijenima ili neproduktivnima. Ponovite sebi: „Ne moram raditi svaki sat svakog dana. Mogu uzeti vremena da se usredotočim na sebe i odnose.”
- Suočite se sa svojim opsesivnim ili tjeskobnim mislima. Kad počnete osjećati tjeskobu jer ne radite, recite sebi: „Ništa loše se neće dogoditi ako ne radim. Ovo su samo moje brige. Zaslužio sam da se odmorim od posla.”
Korak 4. Dajte prioritet vašoj listi obaveza
Zbog vaše anksioznosti, možda ćete imati dugačak spisak stvari koje morate obaviti. Možda imate opsesivne misli o tome što će se dogoditi ako ne dovršite sve, ili imate prisilu nastaviti raditi sve dok ne dovršite sve na popisu. Ovo nije zdravo i samo hrani tjeskobu i stres. Umjesto toga, počnite davati prioritete stvarima koje morate učiniti i ograničiti popis obaveza.
- Na primjer, iskreno procijenite sve na svojoj listi. Koje stvari treba obaviti danas? Šta treba učiniti do kraja sedmice? Koje stvari nemaju vremensko ograničenje? Možda ćete morati završiti papirologiju za posao do kraja dana, dovršiti projekt do kraja sedmice, ali pravljenje letaka može se obaviti kada dođete do njih.
- Ograničite svoje zadatke na oko pet dnevno. Ako morate dodati nešto na listu zadataka za taj dan, morate ukloniti jedan zadatak. Budite ograničeni kako se ne biste pretjerali.
