Zlostavljanje u djetinjstvu može imati niz negativnih efekata kada se događa i u budućnosti. Zlostavljanje može ostaviti žrtve nervoznima, tjeskobnima ili poniženima. Žrtve maltretiranja u djetinjstvu također se mogu suočiti s mentalnim oboljenjima kasnije u životu kao rezultat svog iskustva. Bez obzira na to jeste li vi ta koja se nosi s mentalnom bolešću ili ste neko koga poznajete, postoje neke stvari koje možete učiniti da se nosite s mentalnom bolešću povezane s zlostavljanjem u djetinjstvu. S tim se možete početi baviti tako što ćete saznati o vezi između zlostavljanja u djetinjstvu i mentalnih bolesti. Možete se nositi sa vlastitom mentalnom bolešću koja je povezana s zlostavljanjem u djetinjstvu tako što ćete potražiti stručnu podršku i njegovati svoje mentalno i emocionalno zdravlje. Možete se nositi s tuđom mentalnom bolešću koja je povezana s zlostavljanjem pružajući im podršku.
Koraci
Metoda 1 od 4: Traženje stručne podrške
Korak 1. Razgovarajte sa stručnjakom
Prvi korak u rješavanju bilo koje vrste mentalne bolesti je razgovarati sa stručnjakom o tome kroz šta prolazite. Ako to već niste učinili, trebali biste potražiti pomoć stručnjaka. Profesionalci poput psihologa, psihijatara i terapeuta obučeni su da pomognu ljudima u rješavanju mentalnih bolesti. Njihovo iskustvo i obuka mogu vam pomoći da bolje upravljate svojom mentalnom bolešću. Oni vam također mogu pomoći da vidite kako je vaša mentalna bolest povezana sa zlostavljanjem u vašem djetinjstvu.
- Nazovite ili pošaljite poruku svom ljekaru čim počnete osjećati da se s vama emocionalno nešto događa, čak i ako nikada prije niste razgovarali s njim o tome.
- Nazovite svoje osiguravajuće društvo za upućivanje stručnjaka za mentalno zdravlje u vašem području.
Korak 2. Istražite mogućnosti liječenja
Postoji niz efikasnih tretmana za sve vrste mentalnih bolesti. Bez obzira imate li posla s depresijom, anksioznošću ili kombinacijom poremećaja, možete se nositi s mentalnim bolestima povezanim s nasiljem u djetinjstvu ako odvojite vrijeme da odredite koji će vam tretman najbolje djelovati. Mnogi morate istražiti nekoliko različitih mogućnosti liječenja kako biste pronašli onu (ili one) koje vam odgovaraju.
- Razgovarajte sa svojim stručnjakom za mentalno zdravlje o mogućnostima liječenja. Mogli biste reći: “Možemo li razgovarati o mojim mogućnostima liječenja moje mentalne bolesti? Htio bih probati nešto što će mi pomoći da prebolim maltretiranje.”
- Razmotrite terapiju ili lijekove kao mogućnosti liječenja. Možda biste trebali razmotriti i kombinaciju upravljanja lijekovima i terapije.
- Neka su istraživanja otkrila da su alternativni tretmani poput akupunkture i meditacije korisni za liječenje nekih mentalnih bolesti.
Korak 3. Držite se svog plana liječenja
Nakon što napravite plan liječenja, morate ga se pridržavati kako biste se nosili sa svojom mentalnom bolešću. Plan je uspostavljen kako bi vam pomogao u rješavanju mentalnih bolesti povezanih s vašim iskustvima zlostavljanja u djetinjstvu. Ako promijenite ili prekinete svoj plan liječenja, moglo bi doći do negativnih posljedica po vaše mentalno i fizičko zdravlje. Dok ne razgovarate sa stručnjakom o promjeni, držite se plana koji imate.
- Budite strpljivi i dajte svom planu liječenja vremena za rad. Ništa vas neće učiniti da se osjećate bolje preko noći ili sa samo jednom dozom ili sesijom. Zapamtite da se ponekad stvari mogu pogoršati prije nego što postanu bolje, ali ipak biste se trebali držati svog plana.
- U određenom trenutku, vaš terapeut može preporučiti promjenu nekih aspekata vašeg plana liječenja. Radite s njima kako biste pronašli najbolji plan za vas.
- Obratite se svom stručnjaku za mentalno zdravlje ako smatrate da se vaš plan liječenja mora promijeniti. Možda ćete reći: „Možemo li razgovarati o mom planu liječenja? Mislim da mi to ne ide tako dobro.”
Korak 4. Pridružite se grupi za podršku
Jedan od načina rješavanja mentalnih bolesti povezanih sa zlostavljanjem u djetinjstvu je dobijanje podrške i ohrabrenja od ljudi koji se suočavaju sa sličnim iskustvima. Pridruživanje grupi za podršku može vam pružiti ohrabrenje i nove strategije za upravljanje vašom mentalnom bolešću.
- Zatražite od svog stručnjaka za mentalno zdravlje referencu grupe za podršku u vašoj zajednici.
- Možete razmisliti o pridruživanju grupi za podršku na mreži ako vam je susret licem u lice pretežak ili vam nije zgodan.
- Potražite grupe za podršku posebno za osobe koje se bave mentalnim bolestima povezanim sa zlostavljanjem u djetinjstvu.
- Pobrinite se da grupa njeguje pozitivno i ljekovito okruženje. Ako vam se čini da je grupa previše negativna ili se usredotočuje na prigovaranje umjesto na poboljšanje, možda ćete htjeti pronaći drugu grupu.
Metoda 2 od 4: Njegujte svoje mentalno i emocionalno zdravlje
Korak 1. Započnite vođenje dnevnika
Jedan od načina da se nosite s emocijama i sjećanjima koja ste možda imali u vezi s maltretiranjem u djetinjstvu je pisanje o tome. Takođe možete koristiti svoj dnevnik za pisanje o tome kako upravljate svojom mentalnom bolešću.
- Pišite u dnevnik svakodnevno, ako je moguće. Na primjer, možete završiti dan tako što ćete prije spavanja pisati u svoj dnevnik.
- Napišite šta se dogodilo kada ste bili maltretirani. Uključite kako ste se osjećali, kako ste to riješili i kako mislite da to sada utiče na vas.
- Pišite o dobrim stvarima koje vam se dešavaju i stvarima koje vas takođe čine srećnim. Pišite o svojim postignućima, uspjesima i napretku u rješavanju vaše mentalne bolesti.
Korak 2. Držite se rutine
Uspostavljena rutina pomoći će vam da se na mnogo načina nosite s mentalnom bolešću koja je povezana s nasiljem u djetinjstvu. Biti žrtva zlostavljanja možda je uzrokovalo da promijenite svoj život i prestanete raditi stvari koje trebate ili želite učiniti. Pridržavanje rutine pružit će vam osjećaj svrhe i reda, a istovremeno će vam omogućiti da se osjećate ispunjeno kada završite sa svojim zadacima. Stvaranje rutine i njeno praćenje također će vam pomoći da ispunite svoje odgovornosti jer ćete znati što trebate učiniti i kada.
- Ne morate zakazivati svaki minut u danu, ali trebali biste imati određene stvari koje radite svaki dan i općenito istim redoslijedom.
- Razmislite o svojim odgovornostima i obavezama koje morate ispuniti i uključite ih u svoju rutinu. Na primjer, razmislite o brizi o svojoj higijeni, kuhanju i čišćenju.
Korak 3. Povećajte samopouzdanje
Smanjeno samopoštovanje može biti jedna od kratkoročnih i dugoročnih posljedica zlostavljanja u djetinjstvu. Kad se nosite s mentalnom bolešću koja je povezana s zlostavljanjem u djetinjstvu, možete se osjećati nedostojno, neugodno, neprivlačno ili bilo koje druge stvari. Radnje na jačanju samopouzdanja pomoći će vam da se nosite s negativnim osjećajima koje imate prema sebi kao posljedicu maltretiranja.
- Prvo zapišite svoje negativne osobine. Kad dobijete njihov popis, zapitajte se jesu li te osobine zapravo tačne refleksije vas samih. Razbijte ova negativna uvjerenja i pokušajte razumjeti zašto vjerujete u te stvari o sebi.
- Napravite popis svojih pozitivnih osobina i kvaliteta. Postavite ga negdje gdje ga možete često vidjeti ili ga uslikajte i upotrijebite kao pozadinu za vaš elektronički uređaj.
- Koristite neutralni razgovor za sebe. Često vas mentalna bolest može natjerati da koristite razgovor o sebi koji vas ponižava ili ponižava. Umjesto toga, poradite na tome da pređete s negativnog samopouzdanja na neutralni. Kako vam to postaje prirodnije, možete se prebaciti na pozitivan razgovor o sebi.
Korak 4. Izgradite sistem podrške
Oslanjanje na svoje prijatelje i efikasan je način za rješavanje mentalnih bolesti, posebno kada je povezano sa zlostavljanjem u djetinjstvu. Oni vam mogu pomoći da prebrodite nasilje i da se nosite sa svojom mentalnom bolešću. Vaši prijatelji i porodica mogu vas provjeriti, ohrabriti, zalagati se za vas i pomoći vam da se pridržavate svog plana liječenja.
- Razgovarajte sa svojim prijateljima i porodicom kada se teško nosite sa svojom mentalnom bolešću. Mogli biste reći svojoj sestri, na primjer, “Možemo li razgovarati? Moja anksioznost me zaista obuzima.”
- U redu je zamoliti nekoga kome je stalo do vas da samo dođe provesti vrijeme s vama, a da ništa ne učini. Pokušajte reći: "Barbara, možeš li samo malo ostati sa mnom?"
- Provedite vrijeme s ljudima iz vašeg sistema podrške radeći stvari u kojima uživate. Na primjer, idite na umjetničku izložbu, muzički performans ili samo u šetnju parkom. Ovo vas može odvratiti od vaših borbi.
Metoda 3 od 4: Podrška drugih s mentalnim bolestima
Korak 1. Ohrabrite ih
Kad se neko drugi koga poznajete suočava s mentalnom bolešću zbog maltretiranja u djetinjstvu, ohrabriti ga je jedna od najboljih stvari koje možete učiniti. Daje im do znanja da vam je stalo do njih, pomaže im da se oporave od zlostavljanja i pokazuje da vjerujete da se mogu nositi sa svojom mentalnom bolešću.
- Recite im kad vidite da napreduju sa svojom mentalnom bolešću. Na primjer, mogli biste reći: „Primijetio sam da više izlazite iz kuće. To je odlično!"
- Ako im je potrebna podrška, pokušajte ih saslušati bez osude. Ohrabrite ih da vam ponovo dođu ako im zatreba.
- Potaknite ih da traže ili nastave liječenje ako trenutno ne rade sa stručnjakom. Možete pokušati reći: "Jeste li razgovarali sa svojim doktorom o tome kako se osjećate?"
- Možete im reći i stvari poput: "Znam da možeš to prevladati." Takve izjave će im dati do znanja da vjerujete u njih.
Korak 2. Provjerite ih
Možete podržati nekoga do koga vam je stalo u rješavanju mentalnih bolesti ako odvojite vrijeme da ih redovno provjeravate. Ako je i ta osoba žrtva maltretiranja u djetinjstvu, provjeravanjem se može provjeriti i da li se nosi sa zlostavljanjem.
- Pitajte ih kako se nose sa svojom mentalnom bolešću. Možda ćete također htjeti pitati možete li išta pomoći.
- Nazovite osobu svakih nekoliko dana samo da vidite kako se stvari odvijaju u njihovom životu.
- Također možete poslati kratak tekst ili poruku na dodirnu bazu i vidjeti treba li im nešto.
- Ako znate da se osoba posebno teško nosi sa svojom mentalnom bolešću, ohrabrite je da se obrati stručnjaku za mentalno zdravlje.
Korak 3. Zagovarajte druge
Stigma i nerazumijevanje u vezi s mentalnom bolešću mogu uzrokovati da osoba osjeća isti stid, neugodnost, nervozu i strah od nasilja koje je izazvao u djetinjstvu. Možete im pomoći da se nose s tim zalažući se za njih kad god možete.
- Kad je potrebno, educirajte ljude u svojoj zajednici o mentalnom zdravlju općenito i o tome kako mogu podržati osobe s mentalnim bolestima.
- Ako primijetite da je neko zloban ili da nema poštovanja, progovorite i recite mu da prestane. Mogli biste reći: "To što ima depresiju ne znači da zaslužuje da se prema njemu tako postupa."
Metoda 4 od 4: Povezivanje mentalnih bolesti sa zlostavljanjem
Korak 1. Saznajte više o zlostavljanju
Morate razumjeti nasilje prije nego ga povežete s mentalnom bolešću. Kad saznate više o tome, moći ćete vidjeti kakve posljedice nasilje može imati na mentalno zdravlje. Tada se možete početi baviti mentalnim bolestima vezanim uz nasilje u djetinjstvu.
- Naučite o različitim vrstama zlostavljanja. Bilo da se radi o cyber maltretiranju, fizičkom maltretiranju ili nekoj drugoj vrsti, može imati negativan učinak na žrtvu.
- Prepoznajte znakove zlostavljanja. Na primjer, gubitak sna, povlačenje, promjene u prehrambenim navikama ili raspoloženju ili neobjašnjivi fizički problemi mogu ukazivati na to da ste žrtva zlostavljanja.
- Shvatite kako nasilje može učiniti da se žrtva osjeća. Žrtve zlostavljanja mogu se osjećati posramljeno, nemoćno, neadekvatno, napeto, nervozno, bez fokusa, umorno ili fizički bolesno.
Korak 2. Istražite mentalnu bolest
Postoji nekoliko različitih poremećaja koji su uključeni kao mentalna bolest, uključujući: depresiju, anksioznost, fobije i još mnogo toga. Možda ne želite ili ne morate sve to istražiti, ali trebali biste saznati više o mentalnoj bolesti koju možda vi ili netko vaš blizak imate baveći se. Razumijevanje onoga što se događa pomoći će vam da povežete mentalnu bolest sa zlostavljanjem u djetinjstvu.
- Ako već znate s kojom mentalnom bolešću se bavite, naučite što više o njoj. Na primjer, ako je vašem sinu dijagnosticirana depresija, istražite više o tom mentalnom poremećaju.
- Koristite web stranice poput Mentalne pomoći, Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje ili Centra za kontrolu bolesti da biste dobili pregled mentalnih bolesti uključujući uobičajene simptome.
Korak 3. Ispitajte vezu između njih
Kad shvatite maltretiranje i naučite više o mentalnim bolestima, moći ćete razumjeti vezu između njih. Proučavanje ove veze pomoći će vam da se nosite s mentalnim bolestima vezanim uz nasilje u djetinjstvu. Moći ćete vidjeti kako to što žrtva maltretiranja utječe na vas ili nekoga do koga vam je stalo i poraditi na liječenju od toga.
- Shvatite da zlostavljanje može učiniti da se žrtva osjeća neugodno, izolirano i poniženo. Može smanjiti samopouzdanje i dovesti do depresije.
- Žrtve zlostavljanja u djetinjstvu mogu vremenom osjetiti anksioznost zbog neizvjesnosti i stresa zbog nasilja.
- Maltretiranje može dovesti neke žrtve do samoozljeđivanja jer se osjećaju bespomoćno da zaustave nasilje i moraju kontrolirati nešto u svom životu.
- Stres žrtve zlostavljanja u djetinjstvu može neke ljude navesti na razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja.
- Upamtite da vas ne definira vaša mentalna bolest. Ne dopustite da vam ograniči ono što možete postići.
