Shizoidni poremećaj ličnosti (shizoidni PD) je klaster poremećaj ličnosti koji karakterizira čudno ili ekscentrično društveno ponašanje koje je dosljedno u širokom rasponu odnosa i situacija. Većina ljudi koji pate od toga imaju visoku funkcionalnost i stoga nisu svjesni bilo kakvog oštećenja. Međutim, nedostatak interesa i sposobnosti za održavanje međuljudskih odnosa može postati sve teži bez liječenja. Poznavanje znakova i simptoma shizoidne PD može vam pomoći da identificirate ovaj poremećaj kod sebe ili onih do kojih vam je stalo.
Koraci
Metoda 1 od 3: Identificiranje simptomatskog ponašanja
Korak 1. Potražite izrazitu sklonost da radite sami
Ljudi sa shizoidnim poremećajem ličnosti preferiraju osamljeni posao. Često biraju mehanička ili tehnička područja, poput matematike ili računalnog programiranja, koja se mogu izvesti pojedinačno.
- Oni su obično „sljedbenici“i bježe od vodećih uloga.
- Uobičajene karijere uključuju rad u laboratoriji ili biblioteci i noćne poslove, poput sigurnosti.
Korak 2. Identifikujte snažan nedostatak motivacije
Jedan od simptoma shizoidne PD je nedostatak želje za postizanjem ili postizanjem ciljeva. Ljudi s ovim poremećajem mogu imati slabije rezultate u školi ili na poslu. Možda jednostavno prolaze kroz mehaniku obavljanja posla ili zadatka bez ikakvih jasnih očekivanja o ishodu ili vlastitom učinku.
- Oni su izrazito ravnodušni prema kritikama svog rada i pohvalama za dobro obavljen posao.
- Rijetko pokazuju napor da se unaprijede ili budu bolji od drugih.
- Većina se smatra visoko funkcionalnim jer mogu zadržati posao, ali ne briljiraju u svojim područjima studija/rada.
Korak 3. Uočite tendenciju pretjeranog maštanja
Oni s ovim poremećajem često u svojim mislima stvaraju složene fantazijske živote i provode mnogo vremena sanjareći. Međutim, oni znaju razliku između ovog fantazijskog života i njihovog stvarnog života.
Takvo sanjarenje vjerovatno utječe na proizvodnju i doprinosi lošoj izvedbi
Korak 4. Procijenite rekreativne aktivnosti osobe
Ljudi s ovim poremećajem mogu provesti svo slobodno vrijeme baveći se aktivnostima koje mogu obavljati sami, poput igranja kompjuterskih igara ili izgradnje modela. Mogu raditi i same stvari koje većina ljudi radi u grupama ili u paru, poput odlaska u kino ili na sportsku igru.
- Obično izbjegavaju grupne aktivnosti poput sporta ili društvenih/profesionalnih klubova.
- Ako su u timu, izbjegavaju vodeće uloge i mogu birati zadatke koji se mogu dovršiti ili odigrati bez pomoći.
Korak 5. Utvrdite opšti nedostatak uticaja
Ljudi sa shizoidnom PD obično ne izražavaju emocije ni pod kojim okolnostima i često se čini da nemaju čvrsto mišljenje o bilo kojoj temi. Često se opisuju kao dosadni ili površni.
- Čine se ravnodušnima čak i u situacijama kada je to neprikladno, poput hitnih slučajeva ili tragedija, ili događaja zbog kojih bi većina ljudi bila sretna, poput rođenja novog člana porodice.
- Ne reagiraju na emocionalno izražavanje drugih, pa čak ni ne mogu prepoznati takva osjećanja jer ih lično ne doživljavaju.
Korak 6. Procijenite stalni nedostatak sposobnosti da se uklopite u društvo
Ljudi sa shizoidnom PD često se opisuju kao "čudni" ili "različiti" jer ne reagiraju na normalne društvene znakove, poput emotivnih izjava ili opterećenih političkih pitanja, poput većine ljudi. Imaju poteškoća u odnosima s drugima u svakodnevnim situacijama i stoga mogu biti izuzetno rezervirani.
Njihove razlike u ličnosti često se izražavaju kao "ekscentrične" jer su odgovori u suprotnosti s normalnim društvenim ponašanjem, ali obično nisu potpuno povezani
Korak 7. Uzmite u obzir dob osobe prilikom procjene simptoma
Odrasli imaju veću vjerojatnost dijagnosticiranja shizoidnog poremećaja ličnosti jer će njihovi simptomi biti dobro utvrđeni. Međutim, dijete ili tinejdžer može biti dijagnosticiran ako simptomi traju duže od jedne godine.
Također imajte na umu da, iako shizoidni poremećaj ličnosti može utjecati na muškarce i žene, muškarcima se češće dijagnosticira shizoidni poremećaj ličnosti nego ženama
Metoda 2 od 3: Procjena međuljudskih odnosa
Korak 1. Procijenite prijateljstvo osobe
Ljudi sa shizoidnom PD općenito imaju malo, ako ih ima, prijatelja i ne traže prijateljstva. Sva prijateljstva koja imaju uglavnom su površna i nemaju emocionalnu vezu.
- Općenito, ljudi s ovim poremećajem ne pokazuju interes za sklapanje prijateljstava ili upuštanje u bliske odnose.
- Konkurentne teorije ukazuju na to da neki ljudi sa shizoidnom PD mogu željeti bliske odnose, ali im je lakše biti sam nego pokušati ispuniti društvena očekivanja.
Korak 2. Zapazite izbjegavanje romantičnih veza
Ljudi s ovim poremećajem obično ne izlaze isključivo, ako uopće postoje. Rijetko se žene i ne pokazuju interes da svoj život podijele s drugima.
- Gotovo uvijek ili žive sami ili nastavljaju živjeti sa roditeljima do punoljetstva.
- Pokazuju malo ili nimalo interesa za seksualne odnose i ne stječu zadovoljstvo od njih.
Korak 3. Procijenite porodične odnose
Ljudi sa shizoidnim poremećajem ličnosti ne razvijaju bliske odnose čak ni sa porodicom, osim možda s rodbinom prvog stepena. Čak su i te veze tipično strukturne i nisu emocionalno ovisne.
Metoda 3 od 3: Razlikovanje od drugih poremećaja
Korak 1. Identifikujte čvrsto shvatanje stvarnosti
Za razliku od shizofrenije i shizotipnog poremećaja ličnosti, oni sa shizoidnim poremećajem ličnosti ne doživljavaju halucinacije ili neobičnu paranoju.
- Dok oni sa shizoidnom PD imaju tendenciju da imaju razrađene živote iz mašte i sanjaju o njima, oni su potpuno svjesni da su to fantazije.
- Fantazijski i stvarni životi ne stapaju se jedno s drugim kao što je slučaj s onima s težim oblicima shizofrenije.
Korak 2. Identifikujte sposobnost vođenja logičkog razgovora
Dok ljudi sa shizoidnom PD imaju tendenciju da govore otvoreno, s potpunim nedostatkom emocionalnog izražavanja, oni mogu voditi razgovor koji drugi mogu pratiti, dok šizofreničari to ne govore.
- Šutnja je mogući znak shizoidne PD, ali nepravilan ili disocijativan govor može označavati teži oblik shizofrenije.
- “Ekscentrično” ponašanje definira se kao pomalo čudno ili neuobičajeno, često na šaljiv način.
- Šizofreni govor je nelogičan i izjave mogu biti teško razumljive.
- To donekle može pomoći u razlikovanju shizoidne PD od autizma. Autistični ljudi se razlikuju u komunikacijskim sposobnostima i mogu izgledati neugodno i imati problema s pronalaženjem riječi (iako se to razlikuje među ljudima). Oni mogu mnogo pričati o svojim omiljenim temama. Takođe imaju tendenciju da imaju neobičnu neverbalnu komunikaciju, poput toga da ne uspostavljaju kontakt očima, djeluju neobično emocionalno ili premalo emotivno i stresu.
Korak 3. Procijenite emocionalnu inteligenciju
Ljudi sa shizoidnom PD ne pokazuju nikakve emocije pozitivne ili negativne. Oni mogu prepoznati emocije kod drugih, ali se ne mogu povezati s njima i ne znaju kako odgovoriti na društveno prihvatljiv način.
- Autističnim ljudima može biti teško da shvate šta drugi ljudi misle i osjećaju, ali mogu biti duboko emocionalni, posebno u pogledu lakog preopterećenja.
- Oni s antisocijalnom PD, često nazivanom sociopatijom, zapravo ne osjećaju emocije, ali su u stanju oponašati ih i racionalizirati čak i neprikladne reakcije.
Korak 4. Odredite koliko dobro osoba funkcionira općenito
Oni sa shizoidnom PD sposobni su zadržati stalno zaposlenje, za razliku od osoba sa zabludnim poremećajima, poput shizofrenije, i poremećajima klastera B, poput antisocijalnog poremećaja ličnosti. Skloni su birati poslove gdje rade sami, ali općenito su dovoljno pouzdani da se pojave i obave minimalno potrebno.
- Ljudi s antisocijalnim poremećajem ličnosti ne mogu zadržati posao jer se neće pridržavati pravila i često se nalaze u pravnim problemima.
- Neki autistični ljudi imaju poteškoća u održavanju stalnog zaposlenja zbog sklonosti prekomjernoj stimulaciji, poteškoća u održavanju organiziranosti i smanjene sposobnosti kontrole određenih emocija, posebno frustracije.
Korak 5. Procijenite početak i stabilnost simptoma
Schizoidni PD obično se ne javlja do rane odrasle dobi, dok autistični ljudi obično pokazuju znakove autizma u djetinjstvu, ponekad čak i u dobi od 2 godine. Antisocijalni poremećaj ličnosti prožima se kroz čitav život osobe, iako osobe s antisocijalnim poremećajem ličnosti mogu naučiti glumiti tipično ponašanje radi manipulacije drugima.
Simptomi shizoidne PD mogu biti rani znakovi shizofrenije, a mogu se pogoršati s vremenom
Savjeti
- Ako vi ili netko koga poznajete pokazuje više simptoma shizoidnog PD -a, potražite savjet od psihijatra specijaliziranog za poremećaje ličnosti. Kognitivna ("razgovor") terapija je najefikasniji oblik liječenja.
- Ljudi sa shizoidnom PD mogu se snaći u odnosima koji nisu zasnovani na emocionalnoj intimnosti. Ako ste povezani s nekim s ovim poremećajem, postavljanje manje zahtjeva za emocionalnu podršku i bliskost često je od pomoći.
Upozorenja
- Mnogi psiholozi/psihijatri neće dijagnosticirati poremećaj ličnosti ni kod jedne osobe do svoje osamnaeste godine, osim ako poremećaj značajno narušava.
- Ne zamijenite introvertnost s poremećajem ličnosti. Introverti mogu izbjegavati određene društvene odnose iz straha, ljubavi prema tihom vremenu ili nedostatka samopouzdanja, dok osobe sa shizoidnom PD izbjegavaju sve društvene odnose zbog ravnodušnosti.
- Samo kvalificirani stručnjak za mentalno zdravlje može dijagnosticirati nekoga s poremećajem ličnosti. Ove smjernice služe samo kao referenca.
