Ako vam je dijagnosticirana depresija, možda ćete osjećati da vam pozitivne emocije, poput suosjećanja, nisu na dohvat ruke. Međutim, njegovanje suosjećanja zapravo vam može pomoći da se osjećate bolje. Prvi korak je razumjeti šta saosjećanje jeste, a šta nije. Nakon toga poradite na razvijanju saosjećajnog načina razmišljanja vježbanjem samilosti prema sebi. Tada ćete biti spremni pružiti ruku i pokazati isto saosećajno ponašanje drugim ljudima u svom životu.
Koraci
1. dio 3: Pokazivanje saosjećanja prema drugima
Korak 1. Stupite u kontakt sa svojom empatijom
Depresija može umanjiti vašu sposobnost osjećaja empatije čineći da se osjećate otupljeno i odvojeno od drugih ljudi. Međutim, empatija je važan dio postajanja suosjećajnog. Da biste ojačali mišić empatije, zamislite da nekoga koga volite osjeća tugu ili bol i pokušajte uhvatiti tu emociju u sebi.
Za napredniju vježbu empatije zamislite bol stranca umjesto nekoga do koga vam je već stalo
Korak 2. Potražite zajednički jezik
Saosjećanje dolazi iz osjećaja da smo svi slični. Ne postoje dva ista života, ali svi ljudi imaju slična iskustva, strahove i emocije. Pronalaženje sličnosti s drugim ljudima može vam pomoći da iskoristite neočekivano bunar saosjećanja.
- Depresija sama po sebi može biti zajedničko za ljude koji ih okupljaju. Ljudi svih dobi, rasa, spolova i društvenih slojeva doživljavaju depresiju. Razumijevanje kroz šta prolaze ti ljudi može u vama izazvati osjećaj saosjećanja.
- Umjesto da se fokusirate na razlike, obratite pažnju na sličnosti i počnite od tamo. Ako primijetite da stranac pjevuši pjesmu koja vam se sviđa, komentirajte je. Mogli biste reći: "Vau, to je jedna od mojih omiljenih pjesama. Čini se da bismo mogli imati sličan muzički ukus. Koje druge izvođače slušate?"
Korak 3. Vježbajte aktivno slušanje
Kad drugi razgovaraju s vama, nemojte ih prekidati ili osuđivati. Umjesto toga, samo se usredotočite na ono što govore. Budite prijemčivi za njihov ton, govor tijela i emocije, a ne samo za riječi. Pokušajte razumjeti odakle dolaze.
Aktivno slušanje uključuje korištenje strategija poput parafraziranja ili sažimanja (npr. "Zvuči kao da govorite …") kako biste bili sigurni da ste razumjeli poruku druge osobe. Također možete postaviti pojašnjavajuća pitanja o poruci kako biste pokazali da slušate
Korak 4. Potražite načine pomoći
Posezanje za pomaganjem drugima nije samo dobar način pokazivanja suosjećanja - ono također može ublažiti vašu depresiju. Razmislite mogu li vašim prijateljima, porodici ili saradnicima pomoći ruka oko bilo čega i obavijestite ih da ste na raspolaganju.
- Pomaganje strancima također može povećati vaše raspoloženje i nivo suosjećanja. Kupite beskućniku kafu, ostavite veliku napojnicu konobarici u restoranu ili pomozite nekome da odbaci snijeg s prilaza.
- Volontiranje u dobre svrhe je još jedan način da iskažete suosjećanje, napravite razliku u svijetu i podignete svoje raspoloženje u isto vrijeme.
Korak 5. Koristite saosećajni dodir
Ponekad možda ne znate šta biste rekli ili učinili da biste nekome pomogli da se osjeća bolje. Ako je situacija prikladna za dodir i osoba izgleda prijemčiva, zagrljaj može biti utješniji i značajniji od riječi.
Dio 2 od 3: Biti saosećajan prema sebi
Korak 1. Razlikujte saosjećanje sa samim sobom i prepuštanje sebi
Vežbati saosećanje prema sebi znači odnositi se prema sebi sa istom ljubaznošću i razumevanjem kao prema prijatelju. To nije isto što i biti sebičan ili popustljiv.
- Biti saosećajan sa samim sobom znači priznati svoju humanost i oprostiti sebi za svoje normalne, ljudske nesavršenosti.
- Kada ste depresivni, ljubaznost i opraštanje prema sebi ključ je ponovnog učenja kako biti saosjećajan s drugim ljudima.
Korak 2. Podesite svoj govor
Da li se mentalno tučete kada učinite nešto pogrešno? Preispitajte svoj oštar govor o sebi-to nije produktivan način rješavanja grešaka. Kritično mentalno brbljanje nagriza vaš osjećaj vlastite vrijednosti i čini da se osjećate demoralisano. Umjesto toga, razgovarajte sa sobom na način na koji biste razgovarali sa voljenom osobom nakon što doživi zastoj. Kad budete mogli naučiti kako poboljšati vlastiti razgovor o sebi, poboljšat će se i vaše misli i interakcije s drugima.
- Negativan razgovor o sebi zvuči poput "Ti si gubitnik" ili "Nikad ne uspijevaš učiniti stvari". Naprotiv, pozitivan razgovor o sebi može zvučati kao "Radite najbolje što možete." Primjećivanje negativnih misli i njihovo mijenjanje može vam pomoći da se osjećate bolje o sebi i drugima.
- Možete imati standarde za sebe i dalje ljubazno razgovarati sami sa sobom. Biti ohrabrujući i nježan prema sebi učinkovitija je strategija od rušenja samog sebe.
Korak 3. Dozvolite sebi da osjetite svoje emocije
Depresija često uključuje bolne emocije. Ne pokušavajte ih isključiti. Umjesto toga, doživite ih bez osuđivanja ili srama zbog toga.
- Prihvaćanje emocija dobar je način za vježbanje svjesnosti. Svesnost - doživljavanje sadašnjeg trenutka bez osude - ključni je deo razvoja saosećanja, kako prema sebi tako i prema drugima.
- Ako vjerujete da biste trebali potisnuti svoje emocije, pogrešno ćete osuđivati druge kada izražavaju svoje emocije. Naučiti da više prihvaćate vlastito emocionalno stanje omogućuje vam da to prihvaćanje proširite i na druge.
Korak 4. Vodite računa o svojim fizičkim potrebama
Vaše potrebe su jednako važne kao i bilo koje druge. Pokušajte se naspavati, jesti hranjivu hranu i vježbati nekoliko minuta svaki dan. Radeći ove stvari, imate pozitivniji pogled na život i osjećat ćete se sposobnijim da budete bolji prijatelj, partner ili član porodice.
Depresija može otežati održavanje rutine samoposluživanja, ali bolje ćete se osjećati ako vodite računa o svom zdravlju i higijeni
Korak 5. Vježbajte meditacije saosjećanja
Meditacija je moćan način da u svom mozgu obnovite naviku suosjećanja. Uključite kratku sesiju meditacije u svoju dnevnu rutinu i usredotočite se na stvaranje dobrih misli prema sebi i drugima. Ova jednostavna praksa može vam pomoći da se osjećate suosjećajnije, čak i kad ne meditirate.
Mnoge vođene meditacije za razvoj suosjećanja dostupne su na YouTubeu
3. dio 3: Razumijevanje saosjećanja
Korak 1. Znajte šta je saosjećanje
Saosećanje je više od sentimentalnog osećaja. To uključuje prepoznavanje patnje druge osobe i želju da joj se pomogne u ublažavanju boli. Saosjećajno razmišljanje zahtijeva empatiju i priznavanje zajedničke humanosti svake osobe.
Depresija može biti prepreka suosjećanju jer emocionalno izolira oboljele. Međutim, namjerno njegovanje suosjećajnog mišljenja može vam pomoći da se oslobodite depresije
Korak 2. Shvatite razliku između saosjećanja i empatije
Empatija uključuje osjećaje tuđih emocija kao da su vaše. Saosjećanje, s druge strane, uključuje brigu o tuđim emocijama, ali ne mora značiti da i sami osjećate te emocije.
- Na primjer, ako ste jako tužni gledajući kako druga osoba plače, osjećate empatiju. Ako razumijete kako se osoba osjeća i osjećate potrebu da joj pomognete, osjećate suosjećanje.
- Empatija i saosjećanje su povezani. Saosjećanje gotovo uvijek uključuje element empatije.
Korak 3. Znajte šta odvaja saosjećanje od altruizma
Altruizam je ponašanje koje na neki način pomaže drugim ljudima. Često je motiviran empatijom ili suosjećanjem, ali ne mora biti.
Na primjer, neko bi se mogao ponašati na altruistički način zbog društvenog pritiska, a ne zato što zaista želi pomoći drugima
Korak 4. Saznajte o prednostima saosjećanja
Saosećanje prema sebi i drugima jedan je od najefikasnijih načina da se ponovo povežete sa svijetom kada patite od depresije. Saosećajno razmišljanje može smanjiti nivo stresa, povećati sreću i poboljšati vaše odnose.
