Svi se bore, ali ponekad možete imati osjećaj da su vaši problemi malo ozbiljniji od običnih briga ili bluza u ponedjeljak. Ako prolazite kroz teško vrijeme i čini se da niti jedan konvencionalni savjet ne poboljšava stanje, možda je vrijeme da pokušate posjetiti terapeuta.
Koraci
Metoda 1 od 3: Procjena vaših osjećaja
Korak 1. Primijetite da se osjećate "ne sami
Možda se u posljednje vrijeme osjećate da verzija sebe nije neko koga prepoznajete i jednostavno ne možete osloboditi osjećaj. Normalno je imati loš dan, pa čak i lošu sedmicu, ali ako osjećaji potraju i nastave se da bi utjecalo na vaš život i način vaše interakcije, možda je vrijeme da napravite sljedeći korak i posjetite terapeuta.
- Obično možete voljeti biti sa svojim prijateljima, ali odjednom vam se zaželi da većinu vremena želite biti sami.
- Možda se često ljutite, a nikada se niste ljutili.
Korak 2. Razmislite o tome kako vaša osjećanja utiču na vaš svakodnevni život
Primjećujete li promjene u osjećajima i ponašanju samo na poslu ili samo kod kuće? Ili ste primijetili promjene koje izgleda da utječu na dom, školu, posao, prijatelje itd.? Možda ste primijetili da se stvari u školi i s prijateljima osjećaju lošije, ili su stvari s vašom porodicom i na poslu opale. Ako se način na koji se osjećate u različitim situacijama dosljedno razlikuje od onog što se za vas smatra "normalnim", možda je vrijeme za posjet terapeutu.
- Možda ćete primijetiti da je vaše strpljenje za druge ljude na poslu opalo i da eksplodirate na svoju djecu brže nego prije.
- Možda ste primijetili da je vaša produktivnost na poslu naglo opala, a briga o domu naglo je prestala.
Korak 3. Uključite se u promjene navika spavanja
Ponekad je normalno da ne spavate dobro prije velike prezentacije ili zbog nečeg zbog čega ste uzbuđeni, ali ako se nađete pred spavanjem (puno spavate danju) ili imate problema sa spavanjem (poput problema sa zaspanjem ili buđenja tokom noći), to može ukazivati na nevolju.
I nedostatak sna ili prekomjerno spavanje mogu biti znakovi da nešto nije u redu
Korak 4. Provjerite promjene u prehrambenim navikama
Možda ćete primijetiti da odjednom često jedete kao način da se nosite sa stresom. Ili vas je možda apetit potpuno napustio i jedva jedete, nesposobni uživati u hrani. Promjene u prehrambenim navikama mogu signalizirati nevolju.
- Konzumiranje hrane može vam postati utješno, pa ćete zateći da jedete previše.
- Možda ćete pronaći i hranu koja nije ukusna ili joj nedostaje ugodan ukus, zbog čega ne jedete dovoljno tokom dana.
Korak 5. Posmatrajte tužno ili negativno raspoloženje
Ako se osjećate više poniženo nego inače, ili osjećate beznađe, apatiju i izolaciju i ne možete izaći iz kolotečine, možda je vrijeme za posjet terapeutu. Možda ste nekada bili oduševljeni životom i aktivnostima, a sada vam se sve čini dosadnim. Normalno je osjećati tugu dan ili dva, ali tuga sedmicama može ukazivati na veći problem. Što prije pronađete liječenje, prije ćete se moći osjećati bolje.
Korak 6. Primijetite ako se osjećate više "na rubu", poskakivano ili visoko nanizano
Možda se brinete zbog malih stvari, ali u posljednje vrijeme briga oko stvari ima sve veću ulogu u vašem životu. Možda ste primijetili da vam briga oduzima vrijeme i život. Možda ćete se osjećati glupo što priznajete ono zbog čega ste uplašeni, nervozni ili zabrinuti, ali ne možete se otresti toga. Ako ne možete obaviti posao jer provodite toliko vremena brinući se o stvarima, možda je vrijeme da potražite pomoć.
Drugi znakovi problema s anksioznošću mogu uključivati nemir, razdražljivost i probleme s koncentracijom
Korak 7. Razgovarajte sa svojim liječnikom opće prakse
Vaš redovni liječnik (liječnik opće prakse ili liječnik primarne zdravstvene zaštite) važan je saveznik u određivanju trebate li razgovarati s terapeutom ili ne, a također može biti odličan izvor koji će vam pomoći da pronađete terapeuta koji bi vam mogao pomoći. Zakažite sastanak sa svojim doktorom i obavijestite je kako se osjećate. Zatim može provesti neke testove kako bi isključila sve doprinose lijekovima koji mogu biti izvor vaših negativnih osjećaja (poput bolesti, promjena hormona itd.).
Metoda 2 od 3: Razmatranje ozbiljnih psiholoških problema
Korak 1. Zapitajte se imate li rezistentno ili samoozljeđujuće ponašanje
Rezanje je način samoozljeđivanja koji uključuje rezanje tijela oštrim predmetom, poput britve. Uobičajena mjesta za rezanje uključuju ruke, zglobove i noge. Rezanje može biti strategija suočavanja, način izražavanja vlastite unutrašnje boli i patnje kroz vanjsku bol. Iako je to strategija suočavanja, štetna je, a ljudi koji režu mogu pronaći zdravije izlaze od rezanja kako bi ublažili emocionalnu bol, poput terapije.
Rezanje je samo po sebi opasno. Možete završiti u bolnici ili izgubiti život ako probijete vitalnu venu ili arteriju. Rezanje treba shvatiti vrlo ozbiljno
Korak 2. Razmislite o postojanim i sveprisutnim obrascima mišljenja
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) može utjecati na misli i ponašanje u ekstremnoj mjeri. Iako je normalno dvaput provjeriti jeste li zaključali vrata ili isključili peć, osobe s OKP -om mogu više puta provjeravati stvari. Ljudi s OKP -om također mogu izvoditi ritualno ponašanje iznova i iznova. Mogu imati sveprisutni strah koji im vodi život, poput potrebe da peru ruke stotine puta svaki dan kako bi izbjegli klice ili zaključavali vrata nekoliko puta dnevno kako bi izbjegli uljeze. Izvođenje rituala nije ugodno i bilo kakva varijacija u ritualu izaziva veliku nevolju.
- Imati OKP znači da ne možete kontrolirati misli ili nagone. Svakodnevno provođenje sati sa izvršavanjem rituala koji izazivaju ogromnu nevolju i ometaju svakodnevni život marker je za OKP.
- Ako patite od OKP -a, potražite liječenje. Malo je vjerojatno da će simptomi nestati bez intervencije.
Korak 3. Zapitajte se jeste li doživjeli traumu
Ako ste doživjeli traumatičan događaj ili ste se u životu suočili s traumom, savjetovanje vam može pomoći. Trauma može uključivati fizičko, emocionalno ili seksualno zlostavljanje. Silovanje je traumatičan događaj, kao i iskustvo nasilja u porodici. Trauma može uključivati i gledanje kako neko umire ili prisustvovanje katastrofalnim događajima poput rata ili katastrofe. Posjet terapeutu može vam pomoći da prebrodite emocije i pronađete načine da se nosite s traumom.
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ozbiljan je poremećaj koji pogađa mnoge ljude nakon traumatskog događaja. Ako pokažete simptome PTSP-a, kao što su noćne more, ponovni doživljaj traume ili veliki strah od ponovnog pojavljivanja traume, potražite pomoć.
- Složeni PTSP (CPTSD) razvija se nakon ponovljene traume. Osim simptoma PTSP -a, CPTSD uključuje i nisko samopoštovanje i izolaciju.
- Čak i ako niste sigurni kako vaša prošlost utiče na vas, obučeni terapeut može vam pomoći da uspostavite vezu između svoje prošlosti i sadašnjosti.
Korak 4. Razmislite o upotrebi supstanci
Ako ste nedavno počeli piti ili konzumirati supstance po mnogo većoj stopi, možda ćete ih koristiti za suočavanje s emocionalnim problemima. Ponekad ljudi koriste alkohol ili supstance kako bi zaboravili ili odvratili pažnju od boli koju osjećaju u sebi. Povećana upotreba može ukazivati na dublje ukorijenjene probleme koje treba izraziti. Terapija može pomoći u pronalaženju novih načina za rješavanje koji su učinkovitiji i zdraviji.
Prekomjerno pijenje može uzrokovati ozbiljne probleme vašem tijelu. To nije siguran ili zdrav način suočavanja
Korak 5. Razmislite o rizicima koje predstavljaju vaši simptomi
Ako ste u opasnosti da naštetite sebi ili drugima, vrlo je važno brzo potražiti liječničku pomoć. Ako ste u neposrednoj opasnosti, nazovite hitnu pomoć. Potražite pomoć ako bilo koji od ovih dešava vam se:
- Imate samoubilačke misli/želje ili ste počeli smišljati plan
- Razmišljate o povrijeđivanju drugih ili ste povrijedili druge
- Plašite se da biste mogli povrijediti sebe/druge
Metoda 3 od 3: Razmatranje kako terapija može pomoći
Korak 1. Razmislite o nedavnim stresnim životnim događajima
Veliki životni događaji mogu doprinijeti nevolji i teškoćama u savladavanju. Terapija može ponuditi izlaz za razgovor o tim prijelazima i načinima boljeg snalaženja. Razmislite jeste li doživjeli ili doživljavate:
- Selidba
- Nesreća ili katastrofa
- Gubitak posla
- Životne tranzicije (novi posao, odlazak na fakultet, iseljavanje iz roditeljske kuće)
- Romantičan raskid
- Gubitak voljene osobe (žalost)
- Ozbiljni porodični problemi
- Još jedna stresna ili uznemirujuća situacija
Korak 2. Znajte da se možete obratiti terapeutu koji će raditi na "manjim" pitanjima
Možda mislite da osoba treba posjetiti terapeuta samo ako je doživjela veliku traumu, ili se osjeća suicidalno ili u velikoj depresiji, ali to nije tako. Mnogi su terapeuti holistički orijentirani i radit će s vama na pitanjima poput niskog samopoštovanja, bračnih problema, problema ponašanja djece, međuljudskih sukoba i povećanja neovisnosti.
Ako i dalje niste sigurni, zakažite termin kod terapeuta radi procjene. To može uključivati polaganje testova i odgovaranje na pitanja. Terapeut će vam reći mogućnosti liječenja i njegove preporuke
Korak 3. Shvatite svoje sposobnosti suočavanja
Život će uvijek baciti krivine kad se najmanje nadate, a važno je znati kako se nositi s teškim situacijama. Ako vam nedostaju pozitivne vještine suočavanja ili vam je teško savladati trenutnu situaciju, terapeut vam može pomoći da otkrijete načine kako se nositi s tim koji će vam koristiti.
- Loše suočavanje može uključivati upotrebu droga kao način da se osjećate bolje, ili pijenje radi opijanja.
- Psihoterapeut vam može pomoći da istražite načine suočavanja, a može vam pomoći i u vježbanju ovih vještina, poput korištenja tehnika dubokog disanja ili opuštanja.
Korak 4. Razmislite o tome jesu li pokušaji da se osjećate bolje urodili plodom
Razmislite o svojoj situaciji i načinu na koji se osjećate i zapitajte se šta vam je pomoglo. Ako se borite da pronađete stvari koje su vam bile korisne, možda je vrijeme da se obratite za pomoć. Ako ste pokušali i čini se da ništa ne pomaže, u redu je priznati da trenutno nemate alate za rješavanje svih problema. Terapeut vam može pomoći da pronađete zdrave načine za rješavanje problema i različite načine da pristupite svojim problemima.
- Možda ste otišli u kupovinu da biste se osjećali bolje, ali nakon toga se i dalje osjećate loše.
- Ako ste radili stvari koje su vam u prošlosti pomogle (poput dubokog disanja ili vježbanja), ali niste pronašle olakšanje, razmislite o posjetu terapeutu.
Korak 5. Fokusirajte se na to kako drugi reagiraju na vas u posljednje vrijeme
Ponekad, odgovori drugih ljudi na vas mogu zaključiti da su vaši problemi više od samo osjećaja nelagode ili zabrinutosti. Ako su vaši prijatelji ili porodica umorni od slušanja ili pokušavanja pomoći, možda je vrijeme za posjet terapeutu. Ili se možda osjećate loše zbog "umanjivanja raspoloženja" i ne želite razgovarati sa prijateljima o svojim problemima. Terapeut može biti od pomoći i vama.
- Možda su drugi postali oprezniji oko vas, zabrinuti za vaše zdravlje i/ili se plaše vas.
- Posjeta terapeutu može vam pomoći da slobodno razgovarate o svojim problemima, kao i da pronađete načine za odgovarajuću komunikaciju sa svojim prijateljima.
Korak 6. Sjetite se je li terapija u prošlosti pomogla
Ako ste već imali koristi od terapije, može vam ponovno pomoći. Čak i ako se odlučite posjetiti terapeuta iz potpuno drugog razloga, znajte da je to bilo korisno u prošlosti i da vam može pomoći sada. Razmislite o tome kako ste imali koristi od terapije i razmislite o svim načinima na koje mislite da vam terapija može pomoći u trenutnoj situaciji.
Obratite se svom prethodnom terapeutu i provjerite ima li otvore
Korak 7. Razmislite cijenite li razmišljati i govoriti o svojim problemima
Pošteno je reći da terapija možda nije najviši oblik liječenja za svakoga, pa se ljudi nose i rješavaju probleme na mnogo različitih načina. Ali ako imate koristi od razgovora o svojim problemima, postavljanja pitanja i iskrenosti s drugom osobom, terapija može biti korisna.
- Terapeut može izazvati vaše obrasce razmišljanja, pa budite spremni da vam postave neka teška pitanja. Znajte da vas terapeut podržava i pomaže u rastu. Terapeut vam ne govori šta da radite.
- Razgovor sa terapeutom je drugačiji od razgovora sa prijateljem, jer će fokus biti u potpunosti na vama, dok je prijateljstvo više uravnoteženo davanje i davanje.
