Dok shizofrenija uključuje različite simptome, paranoidnu shizofreniju karakteriziraju halucinacije i/ili zablude. Halucinacije su osjećanje stvari koje zapravo ne postoje. Mnogi ljudi poznaju audio i vizualne halucinacije, čuju ili vide stvari koje zapravo nisu prisutne, ali halucinacije mogu utjecati i na druga osjetila. Osoba može osjetiti miris ili osjetiti stvari kojih nema, poput plina ili buba koje mu se uvlače pod kožu. Zablude su lažna uvjerenja i obično se čvrsto drže. To će vjerojatno uključivati progon ili zavjere. Među podvrstama shizofrenije, paranoidna shizofrenija je najčešća.
Koraci
Metoda 1 od 4: Izražavanje empatije
Korak 1. Održavajte redovan kontakt
Mentalne bolesti su visoko stigmatizirane, a to se posebno odnosi na shizofreniju. To često rezultira smanjenom društvenom aktivnošću i osjećajem usamljenosti. Održavajte redovan kontakt s osobom kako biste smanjili izolacijske učinke društvene stigme.
Da bi ovo postalo prioritet, postavite sedmični datum za provođenje vremena s tom osobom. Osigurajte redovan društveni kontakt tako što ćete svake sedmice odrediti dan za dijeljenje obroka ili bavljenje aktivnostima, poput joge
Korak 2. Priznajte uznemirujuća iskustva
Osoba možda doživljava halucinacije i/ili zablude, ali strah i usamljenost koji su rezultat toga vrlo su stvarni. Fokusirajte se na emocije koje osoba izražava, a ne na valjanost svoje priče.
Odgovorite na traumatičan račun pitajući je li sada dobro i pitajte kako mu možete pomoći da se osjeća ugodnije
Korak 3. Pridružite se grupi za podršku
Grupe za podršku odlične su za stjecanje uvida i uspostavljanje odnosa podrške. Pridruživanje grupi za podršku pokazat će vašu želju da budete bolje informirani i podržavate. Potražite grupu za podršku članovima obitelji ljudi koji se bore sa shizofrenijom. Sastanak i razgovor s drugima koji dijele vaše iskustvo mogu biti od velike pomoći.
Ovdje potražite grupu za podršku u svom području
Metoda 2 od 4: Upravljanje zabludama
Korak 1. Izbjegavajte direktno izazivanje zabluda
Proglašavanje nečijeg čvrsto uvjerenog kao potpuno lažnog vjerovatno neće promijeniti uvjerenje i može uzrokovati da pojedinac postane odbrambeniji. Ovo će povećati sukob i može doprinijeti da osoba posumnja u vaše motive i namjere.
Neka uvjerenja mogu biti toliko neobična da vam se čine smiješnima ili smiješnima. Smijati se ili davati komentare poput "To je ludo!" omalovažavaju i odbacuju i treba ih izbjegavati
Korak 2. Ohrabrite razmatranje alternativnih objašnjenja
Ponudite alternativna objašnjenja okolnosti koje pojedinac identificira kao sumnjive ili zabrinjavajuće. Na primjer, ako vjeruje da ga netko prati, predložite mogućnost da stalker živi ili radi u blizini i da može krenuti sličnim putevima.
Ako osoba postane uznemirena kada joj se ponudi alternativno objašnjenje, napustite ovu strategiju i umjesto toga zabilježite trenutno odsustvo stalkera kako biste mu pomogli da se trenutno osjeća sigurno
Korak 3. Stvorite distrakciju
Odvratite razgovor i pažnju od zabluda i halucinacija tako što ćete zamoliti osobu da vam pomogne u nekoj aktivnosti ili vas prati u nekom poslu, poput kupovine namirnica.
Potvrdite emocionalno iskustvo osobe prije nego promijenite temu kako biste izrazili empatiju. Prije nego što uvedete distrakciju, pokušajte reći: "To je zaista zastrašujuće, ali ovdje ste sigurni."
Metoda 3 od 4: Poticanje liječenja i usklađenosti
Korak 1. Usredotočite se na tretman koji je koristan za suočavanje s frustracijama i tjeskobom koji proizlaze iz uvjerenja, umjesto na promjenu uvjerenja
Mnogi ljudi koji pate od mentalnih bolesti nisu svjesni svojih misli ili je ponašanje poremećeno. Možda neće tražiti liječenje jer vjeruju da su dobro, a drugi su zabrinuti. Usredotočivanjem na uzrok neugodnosti, a ne na same simptome, možete smanjiti otpor prema traženju pomoći.
Mogli biste reći nešto poput "Ovo mora biti jako stresno za vas; možda bismo trebali pronaći nekoga s kim bismo razgovarali o ovome."
Korak 2. Ponudite odlazak ljekaru i savjetovanje sa tom osobom
Pokažite da podržavate nju i njene napore u liječenju prateći je. Traženje pomoći može biti neugodno ili zastrašujuće, a vaše prisustvo može pomoći u normalizaciji procesa.
Osoba možda ne želi da se nalazite u prostoriji za ispite ili u kancelariji terapeuta. Ponudite da sačekate u čekaonici da iskažete podršku, a da pritom ne pogledate
Korak 3. Napravite podržavajuće promjene načina života
Liječenje često zahtijeva izbjegavanje droga i alkohola te održavanje redovnog rasporeda aktivnosti. Neki lijekovi propisani za shizofreniju također mogu zahtijevati promjene u prehrani. Promijenite svoju dnevnu rutinu kako biste prilagodili preporuke osobe za liječenje. Budite pažljivi prema njegovom rasporedu i izbjegavajte aktivnosti koje mogu spriječiti pridržavanje liječenja.
Ako provodite puno vremena za osobu, razmislite o postavljanju podsjetnika na mobitel kada dođe vrijeme da uzme lijekove. To će mu pomoći da se sjeti da redovno uzima lijekove i može smanjiti neugodnost zbog prekida aktivnosti ili razgovora radi uzimanja zakazanih lijekova
Metoda 4 od 4: Priprema za krize
Korak 1. Prepoznajte znakove recidiva
Neki znakovi mogu biti evidentni prije nego što svjedočite psihotičnoj epizodi. Povlačenje i izolacija društva, loša lična higijena, poremećaji sna i sve veća paranoja mogu signalizirati nepoštivanje liječenja ili potrebu za promjenom liječenja.
Ako primijetite znakove recidiva, saznajte je li osoba uzimala lijekove prema uputama. Predložite da razgovarate sa svojim liječnikom o promjeni liječenja ako se više ne čini učinkovitim ili je usklađenost problem
Korak 2. Držite listu važnih kontakata sa sobom
Ako provodite vrijeme s tom osobom, znajte kome se obratiti u slučaju psihotične epizode. Imajte broj od nekoliko bliskih rođaka te osobe koji će mu pomoći. Ljekara i/ili psihijatra takođe treba odmah kontaktirati. Recite mu / joj svoju lokaciju i opišite ponašanje osobe koja se zabrinjava. Ovi ljudi će vas možda moći provesti kroz ono što trebate učiniti kako biste najbolje pomogli.
Ako mislite da bi osoba mogla nauditi sebi ili drugima, odmah nazovite hitnu pomoć. Zatim biste trebali pozvati osobe sa spiska kontakata da im kažete šta se dešava i gdje je osoba odvedena
Korak 3. Planirajte da se ponašate na način da pomognete i vama i osobi s kojom ostajete mirni
Znajte da je recidiv moguć čak i kod ljudi čiji se simptomi čine dobro kontrolirani. Vježbajte šta biste trebali učiniti u slučaju recidiva kako biste ostali mirni. Panika će vjerovatno samo pogoršati problem.
- Vježbajte duboko disanje kako biste smirili sebe i druge.
- Razgovarajte o svom kriznom planu s osobom kako bi znala što može očekivati. To bi trebalo uključivati ostanak smirenosti i pozivanje odgovarajućih kontakata.
- Nađite mjesto za oboje da sjednete. Ovo može pomoći u smanjenju uznemirenosti.
- Govorite blagim tonovima. Vikanje će vjerovatno izazvati dodatni stres za sve uključene.
Savjeti
- Izbjegavajte izravne izazove zabluda jer će to vjerojatno rezultirati samo frustracijom.
- Znajte koga pozvati ako se osoba ponovi.
Upozorenja
- Osobe sa shizofrenijom trebaju izbjegavati rekreativne droge i alkohol jer mogu pogoršati stanje i/ili stupiti u interakciju s propisanim lijekovima.
- Ako ste zabrinuti, osoba može nauditi sebi ili drugima, odmah potražite pomoć.
