Kod starijih odraslih osoba depresiju je teško uočiti jer se simptomi mogu razlikovati od ostalih populacija. Međutim, depresija nije normalan ili očekivani dio starenja. Pazite na okidače, posebno one koji se odnose na fizičko zdravlje i zdravstvene probleme. Promjene u funkcioniranju i gubitak također mogu uzrokovati simptome depresije. Kada se bavite simptomima depresije, važno je komunicirati sa medicinskim i mentalno zdravstvenim radnicima kako biste adekvatno liječili medicinske dijagnoze i depresiju.
Koraci
Dio 1 od 3: Identificiranje fizičkih i medicinskih okidača
Korak 1. Uočite pritužbe na fizičke probleme
Mnogi stariji ljudi ne shvaćaju da su depresivni jer ne osjećaju osjećaj tuge. Umjesto toga, mogli bi imati više pritužbi, posebno na svoje zdravlje. Fizičke tegobe, poput pogoršanja artritisa ili stalnih glavobolja, često su glavni simptom depresije kod starijih osoba. Pazite na pojačane tjelesne tegobe i bolove kao okidač za depresiju.
- Ako vi ili neko koga volite osjetite povećanu nelagodu zbog fizičkih simptoma, to može ukazivati na nastanak depresije. U vezi boli i načina liječenja obratite se ljekaru.
- Možda ćete primijetiti i neke manje očite znakove depresije, poput gubitka interesa za aktivnosti u kojima su uživali, ne želeći izlaziti iz kuće, problema s fokusiranjem i dovršavanjem zadataka, poteškoća sa spavanjem i ekstremnog umora.
Korak 2. Odredite ulogu hroničnih stanja
Starije odrasle osobe mogu razviti kronična stanja koja utječu na njihovo svakodnevno funkcioniranje i sposobnosti. Kronična stanja mogu dovesti do depresije i pogoršati simptome depresije. Neka hronična stanja koja mogu imati interakciju s depresijom uključuju Parkinsonovu bolest, demenciju i Alzheimerovu bolest, rak, dijabetes, srčane bolesti, moždani udar, između ostalih. Kronično stanje može dovesti do povećanog osjećaja tuge ili gubitka, što tada može potaknuti simptome depresije.
- Ako vi ili vaša voljena osoba imate kronično stanje, ozbiljno pristupite liječenju. Uzmite sve potrebne lijekove i slijedite sve preporučene promjene načina života koje su vama ili vašoj voljenoj osobi dali stručnjaci.
- Imajte na umu da invazivna operacija također može dovesti do depresije zbog stvari poput reakcije na anesteziju, hormonalnih ili kemijskih promjena izazvanih operacijom ili sindroma traumatskog stresa.
Korak 3. Uočite promjene u snu
Neki stariji ljudi imaju veće poteškoće sa dobrim spavanjem tokom noći ili mogu imati problema sa zaspanjem. Često, starije osobe mogu slabije spavati i češće se probuditi tokom noći. Problemi s mirnim spavanjem mogu dovesti do simptoma depresije. Ako su mnoge noći nemirne, to može ukazivati na okidač za depresiju.
Ako je teško prespavati noći, dnevno drijemanje može biti mirno
Korak 4. Razmislite o promjenama u ishrani
Prehrana može utjecati na početak, težinu i trajanje depresije. Preskakanje obroka, minimalan ili odsutan apetit ili žudnja za slatkim mogu biti pokazatelji koji prethode depresiji. Budite svjesni bilo kakvih promjena u vezi s prehrambenim navikama kao potencijalnih okidača za depresiju ili kao znakova depresije.
Prehrana neka vam bude prioritet ako sumnjate na početak depresije zbog promjena u apetitu ili prehrani
Dio 2 od 3: Prilagođavanje promjenama i gubicima
Korak 1. Izbjegavajte izolaciju
Starije odrasle osobe mogu se osjećati usamljeno ili sami, posebno ako je porodica daleko ili ne mogu često dolaziti. Izolacija može izazvati simptome depresije, ali ih i pogoršati. Stariji ljudi mogu doživjeti izolaciju i depresiju, posebno ako nadžive svoje prijatelje i porodicu. Ako primijetite da se vi ili voljena osoba izolirate od drugih, shvatite da je to možda povezano s depresijom.
- Potrudite se ostati u kontaktu s porodicom i prijateljima, čak i putem e -pošte, telefonskih poziva ili video razgovora.
- Pronađite načine da ostanete društveno povezani. Idite na večeri sa drugim starijim odraslim osobama, dogovarajte sedmične sastanke sa članovima porodice ili prisustvujte duhovnim okupljanjima.
Korak 2. Prilagodite se životnim promjenama
Starije odrasle osobe mogu se preseliti u ustanove za pomoć i njegu ili se preseliti kod članova porodice radi njege. Ove promjene mogu biti teške odrasloj osobi koja je nekad bila neovisna. Ako se životni aranžman promijeni, starija odrasla osoba može se osjećati kao teret za porodicu ili će doživjeti gubitak vlastite vrijednosti ili dostojanstva. Borba s ovim promjenama može biti teška i dovesti do osjećaja depresije.
- Ako se vi ili voljena osoba borite s promjenama životnog prostora i načina života, pronađite podršku. Razgovarajte sa svojom porodicom o potrebama za nezavisnošću i o tome kako ih zadovoljiti.
- Potražite savjetodavne usluge koje bi mogle biti na raspolaganju vašoj voljenoj osobi. Možda će moći vidjeti savjetnika na licu mjesta ili barem posjetiti savjetnika koji je pokriven njihovim osiguranjem.
Korak 3. Priznajte fizičke gubitke
Gubitak neovisnosti ili pokretljivosti može utjecati na to kako se osoba osjeća i koje aktivnosti obavlja. Ako se starija odrasla osoba ponosi time što živi samostalno, može se osjećati bespomoćno ili tužno kada mora ovisiti o drugima kako bi ispunila svoje potrebe. Promjene u poslu, prihodu, mobilnosti i fleksibilnosti mogu promijeniti njihov osjećaj o tome ko su i ostaviti ih tužnim ili bezvrijednima, povećavajući rizik od depresije.
- Priznajte gubitke i danak koji oni preuzimaju na vas ili vašu voljenu osobu. Ne bojte se zatražiti pomoć porodice, prijatelja, liječnika i terapeuta. Traženje pomoći je u redu kada se borite s emocionalnom stranom ovih promjena.
- Možda ćete također htjeti potražiti smještaj koji će im pomoći da ostanu aktivni, poput šatla za starije osobe koji ih vodi u kupovinu ako više ne mogu voziti ili lokalnog centra za starije osobe gdje mogu prisustvovati događajima i družiti se.
Korak 4. Nosite gubitak u odnosima
Starije odrasle osobe mogu doživjeti veći gubitak u ovom razdoblju života. Mnogi stariji odrasli nadžive svoje porodice i prijatelje, zbog čega se mogu osjećati izolirano i usamljeno. Ili može biti teško držati korak s prijateljima i porodicom ako vi ili oni više ne možete putovati i posjećivati jedno drugo. Gledanje voljenih osoba može povećati osjećaj usamljenosti, beznađa ili bespomoćnosti. Ako vama ili vašoj voljenoj osobi teško pada gubitak, to može izazvati depresiju.
U redu je govoriti o osjećajima vezanim za gubitak. Ako vama ili vašoj voljenoj osobi nije ugodno razgovarati s prijateljima ili porodicom, razmislite o posjetu terapeutu
Korak 5. Riješite probleme u ličnoj njezi
Starija odrasla osoba zbog depresije može početi manje paziti na svoju ličnu higijenu i zdravlje. Na primjer, mogu se rjeđe tuširati, preskakati obroke ili nemaju pravilnu prehranu ili zaboraviti redovito uzimati lijekove. Briga o sebi može se osjećati manje važnom, čak i ako utječe na zdravlje i dobrobit. Ove promjene u osobnoj njezi mogu biti simptom depresije.
- Ako vi ili vaša voljena osoba imate problema s pamćenjem obavljanja stvari (poput obroka ili pranja rublja), postavite alarm ili se uključite u dnevnu rutinu kako ne biste zaboravili ove važne zadatke.
- Izuzetno je važno da se vaša voljena osoba sjeti uzeti svoje lijekove, pa biste im mogli stvoriti podsjetnike ili dogovoriti da ih netko posjeti i pomogne im.
- Možete razmisliti i o tome da imate nekoga da dođe i pomogne vašoj voljenoj osobi oko pranja rublja i održavanja kuće da to skine s tanjira.
3. dio 3: Rad sa profesionalcima
Korak 1. Identificirajte simptome depresije
Iako svaka dva čovjeka mogu različito doživjeti depresiju, postoje neke uobičajene indikacije na koje morate obratiti pažnju ako mislite da ste možda depresivni. Vi ili voljena osoba možete se osjećati tužno ili imati stalno loše raspoloženje, lakše plakati, osjećati se razdražljivo ili manje uživati u aktivnostima. Neki fizički pokazatelji uključuju sporije kretanje ili govor, promjene u apetitu ili promjene u snu, nedostatak energije i neobjašnjive bolove.
- Za ispravnu dijagnozu posjetite psihologa ili terapeuta. Dijagnoza je prvi korak u liječenju.
- Ako se vi ili voljena osoba osjećate suicidalno, odmah potražite pomoć. Obratite se prijatelju ili članu porodice, obratite se svom pružatelju usluga, nazovite liniju za pomoć ili idite u hitnu pomoć.
Korak 2. Uočite promjene u depresiji zbog uzimanja lijekova
Rizik od razvoja depresije kao nuspojave lijekova povećava se uzimanjem nekoliko lijekova. Starije osobe imaju veći rizik od razvoja nuspojava lijekova jer su sklonije biti osjetljivije zbog manje efikasnog metabolizma. Neki lijekovi koji mogu uzrokovati ili pogoršati depresiju uključuju lijekove za krvni tlak, tablete za spavanje, sredstva za smirenje, lijekove protiv čira, steroide, estrogene i lijekove za liječenje visokog kolesterola.
Ako mislite da je depresija nuspojava lijekova, razgovarajte o simptomima s liječnikom. Prisjetite se kada su simptomi počeli i šta se promijenilo (poput jela, spavanja, razdražljivosti ili depresivnog raspoloženja). Pokušajte napraviti vremenski slijed simptoma koji pokazuje kada su počeli uzimati svaki lijek i kada su počeli imati određene simptome
Korak 3. Potražite tretman
Depresija se može efikasno liječiti. Liječenje može uključivati uzimanje lijekova, posjet terapeutu, promjenu načina života ili kombinaciju pristupa. Razgovarajte sa stručnjakom za mentalno zdravlje da odlučite šta je najbolje za vas ili vašu voljenu osobu. Terapeut može pomoći u izgradnji vještina za bolje suočavanje s depresijom. Lijekovi mogu pomoći u ublažavanju simptoma, ali mogu imati i neugodne nuspojave.
