Zavist je emocionalno stanje koje proizvodi bol ili neugodne osjećaje koji proizlaze iz usporedbi zbog kojih se neko osjeća niže u statusu od drugog. To često rezultira osjećajem ogorčenosti. Emocionalna bol koja se zove zavist može nastati gledanjem na druge kao na superiornije, bilo u njihovim stvarima, osobinama ličnosti, fizičkom izgledu, odnosima i/ili postignućima. Zavist takođe često proizvodi želju za onim što drugi ima, ili želju da drugi izgubi ono što ima. Suočite se sa zavišću tako što ćete identificirati ono zbog čega zavidite i šta vam je najvažnije. Zatim upotrijebite strategije da prestanete suditi o sebi. Na kraju, zatražite podršku kada vam zatreba.
Koraci
1. dio 3: Identificiranje onoga što vas čini zavidnim
Korak 1. Identifikujte šta izaziva vašu zavist
Razmislite šta vas pokreće i izaziva glad za onim što drugi ljudi imaju ili kakvim je neko drugi. Istraživanja su otkrila da često zavisti proističu iz poređenja sa drugima koji su sličnog porijekla, sposobnosti i postignuća u relativnim ili važnim područjima nečijeg života.
- Na primjer, možete se usporediti sa kolegom koji je istog statusa i spola kao i vi. Bol zavisti je rezultat gledanja da ste nadmašeni tuđim sposobnostima, posebno u području života koje je duboki dio vašeg koncepta o sebi prema kojem se nadmašivanje smatra prijetnjom vašem konceptu toga ko ste.
-
Neki drugi primjeri su:
- Osjećate se nesigurno kada netko drugi izgleda inteligentniji, smiješniji, zabavniji, sretniji ili glamurozniji od sebe.
- Ne možete a da se neprestano ne uspoređujete s drugom osobom, bilo lično, bilo čežnjom za istim mogućnostima za koje se čini da ih imaju.
- Osjećate se zakinuto i želite istu imovinu i posjede kao i neko drugi. Smatrate da je vaš život u usporedbi s tim blijed i pomalo osiromašen.
- Osjećate se jadno jer mislite da drugi ljudi imaju ono što vi nemate.
Korak 2. Zapišite svoje vrijednosti, potrebe i svjetonazor
Zapitajte se koje su vaše vrijednosti, koje su vaše potrebe i od čega se sastoji vaš pogled na svijet. Dođite do suštine onoga što vam je zaista važno. Ove stvari čine vaš osnovni koncept sebe.
Korak 3. Prepoznajte proširujete li granice svog osnovnog koncepta sebe
Počnite razdvajati stvari koje u svojoj srži nisu ono što jeste, a zbog čega izazivate zavist. Važno je shvatiti da ljudi često proširuju granice svog koncepta samoga sebe tako da uključuju stvari koje nisu nužno odvojene od toga tko su u njihovoj srži. Kada su ta proširena područja ugrožena, osoba često doživljava odbranu, neprijateljstvo ili zavist.
- Ispitajte da li ste proširili granice svog samopoimanja na druga područja, poput posla, prijateljstva, sposobnosti ili statusa. Počnite praviti razliku između toga ko ste u svojoj srži (vaše vrijednosti, vaše potrebe, vaš pogled na svijet i vaša svrha) i onoga što posjedujete u stvarima, ličnim osobinama, radnom uspjehu i identitetima u svojim društvenim grupama.
- Na primjer, recimo da održavate prezentaciju na poslu, a kritike prezentacije tumačite kao lični napad. To znači da ste svoj koncept o sebi proširili i na svoj rad. U stvari, međutim, vi niste vaše djelo i nije dio onoga ko ste u svojoj srži. Vaš posao je jednostavno nešto što radite. Da, to je dio vašeg životnog iskustva, ali to nije ono što jeste kao osoba, niti vaša osobina ličnosti.
- U drugom primjeru možete biti zavidni prijatelju iz vaše društvene grupe koji je sličan vama. Možda ste obično zabavljač u grupi ili onaj koji nasmijava druge. Kad talent ovog prijatelja da nasmijava druge nadmaši vaš, možda ćete ovo vidjeti kao prijetnju vašem samopoimanju. Zapravo, vi niste vaša sposobnost da zabavljate druge. Ko ste vi u svojoj srži mnogo je više od ove jedne osobine.
- Ovakvi su scenariji češći za one koji pate od niskog samopoštovanja. To je zato što su njihove ocjene samih sebe niže od načina na koji ocjenjuju one oko sebe, stvarajući tako osjećaj zavisti.
Korak 4. Prepoznajte neke od karakteristika zavisti
Zavist je složena emocija koja ima mnogo aspekata i može poprimiti mnoge oblike. Istraživanje je otkrilo da zavist može biti društvene prirode kada se primijeti da je izostavljen iz grupe ili ostavljen jer ih nadmašuje drugi u grupi.
- Studije su otkrile da neke vrste zavisti, nazvane "vlastita zavist", sadrže osjećaje neprijateljstva, dok drugi oblici zavisti, nazvane "benigna zavist", ne uključuju osjećaje neprijateljstva.
- Osim toga, istraživači prave razliku između zavisti i ljubomore, ističući da je zavist osjećaj inferiornosti u odnosu na drugu, dok ljubomora uključuje tri osobe i proizlazi iz straha od gubitka odnosa s jednom osobom prema drugoj.
2. dio 3: Suzbijanje zavisti
Korak 1. Vježbajte zahvalnost
Vježbanje zahvalnosti pomaže vam da praktično i sistematski prepoznate ono što je dobro ili dobro u vašem životu. Zahvalnost se može definirati kao identificiranje onoga što je važno i stvaranje svrhe za vas. Biti namjerno zahvalan može vam pomoći da stavite veći naglasak na ono što imate, umjesto na ono što nemate zbog čega možete biti zavidni. Kultiviranje osjećaja zahvalnosti pokazalo se da proizvodi osjećaj povezanosti s onima oko vas, s višom moći i povezanost s dubljim značenjem ili većom perspektivom vaše situacije i osjećaja.
- Nadalje, istraživanje je otkrilo da njegovanje osjećaja zahvalnosti povećava samopoštovanje, smanjuje stres i povećava osjećaj empatije.
- Vježbajte zahvalnost tako što ćete svakodnevno pisati ili govoriti na čemu ste zahvalni u svom životu. Fokusirajte se na pozitivne životne događaje, odnose ili male svakodnevne pojave koje pojačavaju pozitivna osjećanja. Na primjer, mogli biste usvojiti praksu da zapišete tri stvari na kojima ste bili zahvalni tog dana: „Zahvalan sam na prilici da danas na ručku stignem stare prijatelje“, „Zahvalan sam što nije bilo kiše danas "i" Kamo sreće što sam našao tako blizu parkinga! “
Korak 2. Prestanite suditi o sebi na osnovu iskustava drugih
Budući da osnova zavisti počinje uspoređivanjem sebe s drugima, zavist možete spriječiti fokusiranjem na sebe i izbjegavanjem osuđivanja sebe na osnovu poređenja s drugima. Normalna je pojava da sebe ocjenjujete u odnosu na one koji su slični sebi po statusu, vještinama i sposobnostima.
- Teorija društvenog poređenja pretpostavlja da postoji nekoliko razloga za ovu vrstu poređenja: sticanje informacija o osobi ili grupi ljudi, motivacija za poboljšanje vlastitih vještina ili sposobnosti (u poređenju s nekim ko ima superiorne vještine) ili kao ego- pojačanje (u poređenju sa nekim ko ima slabije sposobnosti).
- Stoga, budući da je samopoređenje normalan proces s mnogo različitih i valjanih razloga, problem postaje očit u tome što se zavist proizvodi nakon vrijednosnog prosuđivanja o sebi nakon društvenog poređenja. To znači da uspoređivanje sebe s drugom osobom nije loše po sebi. No, sud i vrijednost koju stavljate na svoju prosudbu mogu dovesti do zavisti.
Korak 3. Usredotočite se na kretanje naprijed
Umjesto da se uspoređujete s drugima i natječete s drugima, fokusirajte se na sebe. Prestanite se takmičiti. Jedina osoba s kojom biste se trebali natjecati je osoba s kojom ste bili jučer. Učite od te osobe i nastojte biti bolji, jači i pametniji danas, učeći na jučerašnjim lekcijama. Fokusirajte svoju energiju ne na ono što jeste, već na ono što postajete.
Korak 4. Prihvatite da ćete u životu pogriješiti
To se zove učenje. Neki ljudi bi vam mogli reći da ćete sigurno uspjeti. Ne dozvolite da vas to odvrati. Oni samo navode očito da svi tu i tamo ne uspiju. Razlika između vas i njih je u tome što učite iz iskustva i nastavljate pokušavati ponovo, dok oni jednostavno kritiziraju i ne rade ništa drugo.
Korak 5. Prihvatite svoju jedinstvenost
Primijetite da ste različiti i jedinstveni. Imati ove razlike nije ni loše ni dobro - one jednostavno jesu. Kada rezultate svojih usporedbi označite kao dobre ili loše, ili kao inferiorne ili superiorne, svoju vrijednost procijenite ovisnom o nekome drugome. Vi ste jedinstvena osoba koja zaslužuje vašu pažnju i povjerenje.
Korak 6. Ispravite misli koje same sebe obezvređuju
Uhvatite sebe kako više vrednujete tuđe sposobnosti i obezvređujete svoje, i ispravite svoju lažnu pretpostavku da je jedna bolja ili vrednija od druge.
- Na primjer, prosudbena misao bi mogla biti: „Nisam primijećen toliko u grupi sada kada se Justin družio s nama. Nekada sam bio 'onaj smiješni', a sada mu svi obraćaju više pažnje. Ponekad poželim da ima slobodan dan i kaže nešto glupo."
- Ispravljena misao: „Znam da se osjećam izostavljeno ili potcijenjeno od prijatelja, ali to ne znači da je Justin smiješniji. Samo smo različiti. Imamo čak i različite vrste humora, i to je u redu.”
3. dio 3: Traženje podrške
Korak 1. Posjetite stručnjaka za mentalno zdravlje
Savjetovanje može pomoći u promjeni vašeg razmišljanja, automatskih pretpostavki, negativnih ocjena i iskrivljenih očekivanja. Pitajte svog savjetnika o kognitivno -bihevioralnoj terapiji (CBT), koja može poboljšati način na koji ocjenjujete sebe i druge. Može vam pomoći i u promjeni osjećaja zavisti jer vam pomaže da procijenite svoja osjećanja i nakon toga promijenite svoje ponašanje.
Korak 2. Okružite se ljudima koji vas podržavaju
Ti ljudi su vaše stijene, vaši šampioni. Oni nisu neprijatelji ili klevetnici. Podržavaju vas u vašim nastojanjima i iskreno žele da budete sretni.
Korak 3. Izbjegavajte provoditi vrijeme s ljudima koji se uspoređuju s drugima
Kada provodite vrijeme s nekim tko je zaokupljen time koliko zarađuje u usporedbi s drugim ljudima ili kakvim automobilom vozi, možda ćete se početi i uspoređivati s drugima. Možda to ne namjeravate učiniti, ali stalna pažnja ove osobe na tim stvarima može vam se obiti, izazivajući vašu zavist.
