Déjà vu, snažan osjećaj da ste iskusili trenutnu situaciju, iako to niste doživjeli prije, može biti uzbudljiv, izaziva misli i tajanstven. Za neke ljude, međutim, to može biti uznemirujuće, zastrašujuće i stresno. No, s déjà vu -om se možete nositi ako ostanete mirni, brinete se za sebe i iskoristite iskustva.
Koraci
Metoda 1 od 3: Ostanite mirni
Korak 1. Udahnite polako, duboko
Doživljavanje déjà vua za neke ljude može biti nadmoćno ili čak zastrašujuće iskustvo. Možete se nositi s déjà vu -om tako što ćete nekoliko (ili nekoliko) duboko i polako udahnuti kako biste se smirili.
- Duboko disanje može usporiti otkucaje srca i smanjiti fizičku napetost u tijelu.
- Polako i namjerno udišite kroz nos. Zadržite nekoliko sekundi, a zatim ispustite dah kroz usta.
- Udahnite onoliko koliko vam je potrebno da se smirite.
Korak 2. Fokusirajte se na trenutni trenutak
Možete se nositi s déjà vu -om i svim neugodnim osjećajima povezanim s njim ako fokusirate svoj um i osjetila na sadašnjost. Svjesnost o tome kako se osjećate i šta radite može pomoći u smanjenju osjećaja anksioznosti ili stresa koje biste mogli imati zbog svog déjà vu -a.
- Obratite pažnju na to kako se vaše telo oseća. Možda ćete se zapitati: „Osjećam li se negdje napeto? Osjećam li mučninu? Osjećam li se smireno?”
- Obratite pažnju na disanje. Je li to normalno i stabilno? Plitko? Brzo ili neujednačeno?
- Fokusirajte se na misli i uspomene koje trenutno imate. Ne pokušavajte ih zaustaviti, samo ih priznajte i pustite da vam prođu kroz um.
- Na primjer, mogli biste pomisliti: „Razmišljam o tome koliko je ova scena poznata. Kako se osjećam kao da sam već radila upravo ovu stvar.”
Korak 3. Vodite dnevnik déjà vu
Možete se nositi sa svojim deža vu iskustvima tako što ćete ih dokumentirati kada se dogode. Na ovaj način možete zapisati detalje situacije i osjećaje koje ona izaziva.
- Kupite bilježnicu dovoljno malu da je možete nositi sa sobom svuda. Nikada ne znate gdje biste mogli biti kad doživite deža vu.
- Zapišite ga svaki put kad osjetite deža vu. Napišite koliko je trajalo, gdje ste bili, šta ste radili, ko je još bio tamo i datum.
- Napišite kako ste se osjećali zbog iskustva. Na primjer, da li vas je to zaprepastilo? Utješiti vas? Uplašiti te?
Korak 4. Razgovarajte s drugima o svom déjà vu
Neka istraživanja pokazuju da oko 65% mladih odraslih osoba doživi deža vu barem jednom u životu. Razgovarajte sa svojim prijateljima i porodicom o svojim iskustvima. Vjerojatno su i oni doživjeli nešto slično i možda vam mogu pomoći da se nosite sa svojim déjà vu.
- Na primjer, mogli biste svom prijatelju reći: “Mislim da doživljavam déjà vu i da se zaista čudno osjećam. Da li vam se ovo ikada dogodilo?”
- Ili, možete reći svom bratu i sestrama: „Imao sam najjači osjećaj deža vua upravo sada. Mogu li vam reći o tome?”
Metoda 2 od 3: Briga o sebi
Korak 1. Smanjite stres
Neka istraživanja izvještavaju da se déjà vu češće događa kada ste pod stresom. Suočite se sa svojim deža vu tako što ćete učiniti neke stvari da smanjite ukupni nivo stresa.
- Identificirajte stvari na koje ste naglasili i riješite probleme kako biste smanjili stres koji vam uzrokuju.
- Na primjer, ako ste pod stresom zbog posla, mogli biste razgovarati s nekim bliskim o tome kako se osjećate i pokušati se organizirati.
- Počnite vježbati meditaciju kao način da se smirite i smanjite dio stresa koji možda osjećate.
- Isprobajte neke vježbe dubokog disanja kako biste smanjili anksioznost i smanjili stres koji osjećate.
Korak 2. Odmorite se više
Postoje neka istraživanja koja povezuju deža vu s nedostatkom sna i umorom. Da biste se nosili sa svojim deža vu, pobrinite se da dovoljno spavate i da se ne iscrpite.
- Svako veče idite u krevet u redovno vreme. Učinite nešto opuštajuće i umirujuće sat -dva prije spavanja.
- Na primjer, mogli biste pročitati knjigu, slušati smirujuću muziku ili popiti šolju čaja.
- Svaki dan odvojite vrijeme da se jednostavno opustite i učinite nešto smirujuće i mirno.
Korak 3. Ispitajte svoje lijekove
Postoji niz istraživanja koja sugeriraju da određeni lijekovi mogu potaknuti povećanje kemikalija u tijelu, poput dopamina, što može povećati vjerojatnost da ćete doživjeti deža vu. Ako pogledate svoje lijekove i istražite kako utječu na nivo dopamina, možete se nositi s deja vu.
- Pitajte svog ljekara da li neki od vaših redovnih ili kratkotrajnih lijekova povećava nivo dopamina u vašem mozgu.
- Zapitajte se je li vaš deža vu počeo ili se povećao otprilike u vrijeme kada ste počeli uzimati lijekove?
- Ako ste ikada prestali uzimati lijekove, jesu li se vaša deža vu iskustva smanjila ili prestala?
Korak 4. Razgovarajte sa svojim liječnikom o čestom dej vu
Često doživljavanje deža vua, posebno kod djece i tinejdžera, može biti znak epilepsije. Čak je bilo slučajeva da je česti deža vu uzrokovan tjeskobom. Razgovarajte o tome sa svojim liječnikom ako mislite da se vaša deža vu iskustva događaju više nego što bi trebalo biti.
- Mogli biste reći: „Dr. Yung, u posljednje vrijeme često doživljavam déjà vu i to me pomalo zabrinjava.”
- Ili, možete pokušati: "Htio bih razgovarati o déjà vu -u i šta bi to moglo značiti ako ga imam puno."
- Ponesite sa sobom svoj ljekarski pregled déjà vu da biste ga mogli podijeliti sa svojim ljekarom.
Metoda 3 od 3: Maksimalno iskoristite Déjà Vu
Korak 1. Uživajte dok traje
Neka istraživanja pokazuju da se iskustvo déjà vu -a počinje smanjivati kako starite. Zato umjesto da se borite protiv osjećaja, dokumentirajte ga i uživajte u njegovom čudu i novini dok god možete.
- Pokušajte pratiti koliko često imate deža vu iskustva kako biste utvrdili smanjuje li se frekvencija.
- Uočite postoje li obrasci kada i gdje se događaju vaša deža vu iskustva. Da li se to obično dešava ujutro ili uveče, na primjer?
Korak 2. Iskoristite svoj déjà vu u svoju korist
Neka istraživanja pokazuju da ljudi koji dožive déjà vu bolje pamte stvari od ljudi koji to ne čine. Na primjer, istraživanje je otkrilo da ljudi koji dožive déjà vu bolje pamte svoje snove od ljudi nego ljudi koji ne doživljavaju déjà vu. Suočite se sa svojim déjà vu -om koristeći ga za vježbanje pamćenja i pamćenja.
- Potrudite se prisjetiti se specifičnih okolnosti prvobitnog incidenta kada doživite déjà vu.
- Vježbajte svakodnevno obraćajući pažnju na detalje kako biste se nosili sa svojim deža vuom i poboljšali svoje pamćenje još više.
- Na primjer, primijetite kako stvari mirišu, izgledaju, osjećaju i osjećaju. Takođe, obratite pažnju na emocije u svakom trenutku.
- Na primjer, ako plivate, možda ćete primijetiti da se osjećate opušteno i smireno te da je voda slana i hladna.
Korak 3. Odvojite deža vu od drugih iskustava
Što više znate o déjà vu, lakše ćete se nositi s tim i cijeniti ga. Zato odvojite vrijeme da naučite više o déjà vuu i sličnim iskustvima.
- Déjà vu je osjećaj da ste već iskusili određenu i tačnu situaciju ili slijed događaja. Na primjer, dok ste na odmoru u mjestu na kojem nikada prije niste bili, imate osjećaj da ste stajali na istoj plaži prije nego što ste gledali zalazak sunca, iako znate da je to nemoguće.
- Još jedno iskustvo koje možda imate zove se déjà entendu, osjećaj da ste već čuli nešto, ali se ne možete sjetiti odakle. Na primjer, ako čujete gregorijansko pjevanje koje zvuči jako poznato čak i ako nikada prije niste slušali ništa slično.
- Saznajte više o jamais vu -u, koje se događa kada ste negdje poznati, ali čini se da nikada prije niste bili tamo. To se može dogoditi kada uđete u svoju spavaću sobu, ali imate osjećaj kao da prvi put u životu ulazite u prostoriju.
