Šok se odnosi na potencijalno životno opasno zdravstveno stanje koje se javlja kada tijelo osobe nema dovoljan protok krvi. Ako se to dogodi, stanice i organi tijela ne mogu nabaviti kisik i druge hranjive tvari potrebne za funkcioniranje, što može dovesti do trajnog oštećenja tkiva, a možda čak i do smrti. Da biste lakše ocijenili da li netko doživljava šok, naučite prepoznati znakove šoka, kako pružiti prvu pomoć i kako spriječiti pojavu ovog stanja.
Koraci
1. dio 3: 1. dio: Prepoznavanje šoka
Korak 1. Potražite medicinsku pomoć
Šok je ozbiljno zdravstveno stanje koje se može brzo pogoršati, pa ako sumnjate da neka osoba može doživjeti šok, nazovite hitnu pomoć što je prije moguće. Medicinski radnici i stručnjaci za hitne slučajeve znat će šta tražiti i kako efikasno liječiti šok.
Korak 2. Shvatite uzroke
Iako svaka ozljeda, bolest ili bolest koja ograničava protok krvi može dovesti do šoka, vjerojatnije je da će neki zdravstveni problemi uzrokovati ovo stanje od drugih. Da biste procijenili može li netko patiti od šoka, provjerite sljedeću listu nekih uobičajenih uzroka ovog stanja i uvjete za vrstu šoka koji rezultira:
- Srčani problemi, uključujući srčani udar ili zatajenje srca, mogu uzrokovati kardiogeni šok.
- Ozbiljna alergijska reakcija može dovesti do anafilaktičkog šoka.
- Ako neko ima nizak volumen krvi zbog jakog krvarenja (vanjskog ili unutarnjeg) ili čak dehidracije, mogao bi doživjeti hipovolemijski šok.
- Kada neko ima ozbiljnu infekciju, mogao bi doživeti septički šok.
- U slučaju ozljede mozga ili kralježnice koja oštećuje živčani sustav, može doći do neurogenog šoka.
- Traumatični događaji poput nesreća, katastrofa ili napada mogu dovesti do fiziološkog šoka
Korak 3. Identificirajte simptome
Simptomi šoka razlikuju se ovisno o vrsti šoka i stanju zbog kojeg je tijelo doživjelo šok. Pogledajte donji popis kako biste mogli prepoznati neke od uobičajenih simptoma povezanih sa šokom.
- Nizak krvni pritisak
- Ubrzan puls i disanje
- Znojenje
- Plitko disanje
- Mučnina ili povraćanje
- Proširene ili povećane zjenice
- Slabost ili umor
- Vrtoglavica ili nesvestica
- Hladna, lepljiva ili bleda koža
- Plavičaste usne i nokti
- Anksioznost, uznemirenost, konfuzija ili promjene u ponašanju ili mentalnom statusu osobe
2. dio 3: 2. dio: Uvođenje prve pomoći
Korak 1. Odmah pozovite hitnu pomoć ili lokalnu hitnu pomoć
Upamtite, ako sumnjate da je netko doživio šok, najbolje je potražiti liječničku pomoć što je prije moguće. Ne čekajte da simptomi postanu ozbiljniji jer simptomi šoka mogu brzo napredovati.
Korak 2. Pokrenite CPR ako je potrebno
Ako osoba ne daje znakove života (tj. Nema disanje, nema karotidni puls), započnite CPR. Neobučena osoba trebala bi samo pokušavati kompresiju grudnog koša, a ne spašavanje disanja. Zamolite operatera 911 da vas provede kroz postupak ako već ne znate kako.
Možda će vam ovaj članak wikiHow o tome kako izvesti CPR biti od pomoći
Korak 3. Omogućite liječenje
Ovisno o vašoj lokaciji, može proći neko vrijeme prije nego što hitne službe budu na raspolaganju za pomoć. Poduzimanje sljedećih koraka pomoći će stabiliziranju osobe koja doživi šok ako se čini da se njeno stanje pogoršava i potrebno je vrijeme da stigne medicinska pomoć.
- Ponudite prvu pomoć za vidljive rane i ozljede.
- Neka osoba bude udobna. Omogućite joj ćebe i olabavite restriktivnu odjeću.
- Spriječite je da jede ili pije. Budući da osoba možda ne može progutati, najbolje je izbjegavati da joj jedete ili pijete kako biste smanjili rizik od gušenja.
- Okrenite je na bok ako povraća ili počinje krvariti iz usta. To će spriječiti gušenje. Oprezno nastavite ako mislite da bi osoba mogla imati ozljedu kralježnice.
- Ako se osoba s mogućom ozljedom kralježnice guši, pokušajte držati njezinu glavu, vrat i leđa u isto vrijeme dok zajedno valjate tijelo i glavu.
Korak 4. Postavite osobu u udarni položaj
Pokušajte to samo ako osoba nema ozljedu glave, vrata, nogu ili kralježnice. Ovaj položaj pomaže poboljšati protok krvi do vitalnih organa.
- Položite ga na leđa i podignite mu noge iznad srca (oko 8 - 12 inča).
- Nemojte mu dizati glavu niti mu stavljati jastuk.
- Ako mislite da bi ovaj položaj mogao nanijeti osobi bilo kakvu bol, najbolje je ostaviti ga da leži i pričekati hitnu pomoć.
Korak 5. Pratite disanje osobe
Čak i ako se čini da osoba normalno diše, nastavite pratiti njeno stanje dok ne stigne pomoć. Ove informacije možete dostaviti hitnim službama kada stignu.
Korak 6. Ostanite sa povrijeđenom osobom do dolaska hitne pomoći
Možete pomoći uvjeriti i utješiti osobu koja bi mogla doživjeti šok. Osim toga, možete pratiti stanje osobe dok ne stigne pomoć i pružiti vrijedne informacije bolničarima.
3. dio 3: 3. dio: Sprječavanje šoka
Korak 1. Upoznajte svoj rizik
Jedan od najefikasnijih načina za sprječavanje šoka je razumjeti ko je u opasnosti. Dolje navedeni uvjeti i situacije povećavaju vjerojatnost šoka:
- Teške povrede
- Gubitak krvi
- Alergijske reakcije
- Anemija
- Infekcije
- Dehidracija
- Problemi sa srcem
- Upotreba alkohola i droga
Korak 2. Smanjite ove rizike
Iako ne možete predvidjeti sve ozljede, nesreće ili bolesti koje bi mogle dovesti do šoka, možete poduzeti neke pripremne mjere protiv ovog zdravstvenog stanja.
- Na primjer, ako vi ili neko koga poznajete ima alergiju, svakako ponesite epinefrinsku olovku kako biste smanjili rizik od anafilaktičkog šoka ili teške alergijske reakcije.
- Ostanite hidrirani kako biste spriječili tijelo da uđe u hipovolemijski šok.
- Istražite načine za smanjenje rizika od srčanih oboljenja i kardiogenog šoka i koje aktivnosti i situacije mogu povećati rizik od šoka kod ovih osoba.
Korak 3. Održavajte zdrav način života
Redovita tjelovježba i zdrava prehrana sprječavaju neke od glavnih bolesti koje povećavaju rizik od šoka. Takođe biste trebali zakazati redovne preglede i razgovarati sa svojim ljekarom ili medicinskim stručnjakom o bilo kojim osnovnim stanjima koja mogu dovesti do šoka.
Korak 4. Upišite se u razred prve pomoći
Pohađanje nastave prve pomoći pomoći će vam da prođete obuku koja vam je potrebna da biste procijenili da li neko možda doživljava šok i ponudili savjete o tome kako se brinuti o toj osobi dok je ne preuzmu medicinski stručnjaci.
- Lokalne bolnice i centri zajednice često organiziraju ove časove ili vas mogu uputiti na resurse u vašem području.
- Tečajeve možete pronaći i preko Američkog Crvenog križa, Američkog udruženja za srce, Hitne pomoći St. John i Nacionalnog vijeća za sigurnost.
Savjeti
- Ako niste sigurni da li neko doživljava šok, najbolje je odmah potražiti liječničku pomoć.
- Čak i ako se neko u početku čini dobro, budite oprezni zbog znakova šoka, posebno tijekom pružanja prve pomoći.
Upozorenja
- Ne pomičite osobu u šoku s poznatom ili sumnjivom ozljedom kralježnice; to može uzrokovati trajna oštećenja.
- Samo hitne službe i hitne službe mogu pravilno liječiti šok.
- Ne dajte osobi u šoku ništa da jede ili pije, uključujući vodu. Osoba možda ne može progutati i može se ugušiti.
- Šok je stanje opasno po život koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Ne čekajte.
- Čak i ako je pacijent izgubio ud, trebali biste liječiti šok prije nego se pobrinete za očuvanje udova.
